Erol Mujanović direktor i osnivač Udruženje “Marathon” Sarajevo je ujedno lider u promociji rekreativnog trčanja u našoj zemlji. Udruženje Marathon nastavlja pomjerati granice i promovisati zdrav način života, i u nedjelju, 16. septembra organizuje 12. Sarajevo polumaraton o kome je za Interview.ba više govorio Mujanović. Ove godine su brojni rekordi u odnosu na prošlu godinu, najveći broj startera polumaratona i G-Drive štafetnog polumaratona do sada (1600), najveći broj zastupljenih zemalja (45), najveći procenat BiH državaljana do sada (54%), te rekordan broj noćenja u okviru polumaratonskog vikenda, koji će ove godine preći 1300 noćenja.
HORMON SREĆE: Rekreativno trčanje, ukoliko ne upadnete u konzumerizam, je i dalje najjednostavniji i najeftiniji sport na svijetu i upravo iz toga razloga je i najmasovniji hobi na svijetu. U Sarajevu, i širom Bosne i Hercegovine, situacija se pod inspiracijom i podrškom Udruženja Marathon rapidno mijenja. Samo u ovoj godini pokrenuto je preko 20 novih utrka i uslijedit će ubrzo faza konsolidacije. Ono što želim reći jeste da danas širom BiH, a svakako najviše u Sarajevu, na hiljade ljudi trče rekreativno i da, ovisni su o aktivnosti hormona sreće koji se aktivira nakon 30ak minuta trčanja i zaista proizvodi osjećaj triumfa, velikog zadovoljstva i euforije.
INTERVIEW.BA: U nedjelju, 16. septembra održava se 12. Sarajevski polumaraton. Zašto je ovogodišnji polumaraton drugačiji, ima li nekih novina u organizaciji?
MUJANOVIĆ: Novina u organizaciji ima dosta a radi se u svim navedenim slučajevima o poboljšanju kvaliteta kako usluge trkačima odnosno učesnicima, tako i poslovnim partnerima i sponzorima. Za početak ove godine Sarajevo Sberbank polumaraton je dio Olimpija Run Festa koji smo prvi put organizovali u Sarajevu i koji je obuhvatio utrke i trkačka dešavanja sa gotovo 10 000 učesnika tokom godine.
Što se tiče samog polumaratona, pratimo i mi kao tim najbolje svjetske prakse, mnogo se krećemo širom svijeta, učimo, ulažemo u istraživanja stoga i dosta dobro znamo šta trkači žele i kako im to ponuditi svake godine. Naravno izazova je mnogo, prije svega po pitanju resursa, ali smo veoma prijatno iznenađeni jer je broj sponzora znatno porastao u odnosu na prošlu godinu kao i broj trkača. U ovoj godini smo za polumaraton najviše inovirali vezano za omjer cijena/kvalitet startnog i finišerskog paketa za trkače i trkačice i potrudili smo se dati im mnogostruko više. Naš startni paket će biti jedinstven u regionu, rezervisali smo i nekoliko iznenađenja za trkače koja tek treba da otkriju prilikom preuzimanja startnog paketa.
Tu su i brojni rekordi u odnosu na prošlu i sve druge godine, najveći broj startera polumaratona i G-Drive štafetnog polumaratona do sada (1600), najveći broj zastupljenih zemalja (45), najveći procenat BiH državljana do sada (54%) što nam je posebno važno i drago, i još nekoliko sličnih uspješnih kvalitativnih i kvantitativnih indikatora koji nam pokazuju da radimo dobre stvari. Tu je i rekordan broj noćenja u okviru polumaratonskog vikenda, koji će ove godine preći 1300 noćenja (1017 noćenja prošle godine) za trkače i njihove porodice i prijatelje. Dakle radi se o posebnoj kvalitetnoj godini.
INTERVIEW.BA: Možete li se sjetiti kako je to bilo prvog polumaratona kad je bilo manje od 100 učesnika, a danas je to već renomirani sportsko-rekreativni događaj u Sarajevu, BiH, te u regionu?
MUJANOVIĆ: Apsolutno. Redovno se sjetim te scene, dobro mi dođe podsjećanje da budem zahvalan na svemu što smo do sada ostvarili. Od stotinjak trkača, bilo nas je manje od 10 iz BiH, moj partner Franjo i ja smo tada mogli biti i organizatori i učesnici jer nas je bilo malo i nije bilo previše obaveza, što se ubrzo nakon toga promijenilo. Trasa nije bila atraktivna, usluga jednostavna i u skladu sa tadašnjim mogućnostima. Međutim vizija i motivacija su bile uvijek tu i evo nas danas sa projektom za koji se traži broj više, za koji imate učesnike čak iz Čilea, Japana, Kanade i naravno cijele Evrope, i koji je postao sjajna platforma za promjenu životnih navika i za podršku društveno odgovornih inicijativa.
INTERVIEW.BA: Da li se slažete sa činjenicom da je trčanje danas u Sarajevu postalo ovisnost. Naime, trkači nakon istrčanih utrka u Sarajevu ili Mostaru i Banjaluci, biraju nove gradove i država gdje će učestvovati u novim trkačkim izazovima?
MUJANOVIĆ: Rekreativno trčanje, ukoliko ne upadnete u konzumerizam, je i dalje najjednostavniji i najeftiniji sport na svijetu i upravo iz toga razloga je i najmasovniji hobi na svijetu. U Sarajevu, i širom Bosne i Hercegovine, situacija se pod inspiracijom i podrškom Udruženja Marathon rapidno mijenja. Samo u ovoj godini pokrenuto je preko 20 novih utrka i uslijedit će ubrzo faza konsolidacije. Ono što želim reći jeste da danas širom BiH, a svakako najviše u Sarajevu, na hiljade ljudi trče rekreativno i da, ovisni su o aktivnosti hormona sreće koji se aktivira nakon 30ak minuta trčanja i zaista proizvodi osjećaj triumfa, velikog zadovoljstva i euforije. Tu je i jedan značajan racionlni faktori u ovisnosti koju spominjete jer se radi i o prostim činjenicama, ljudi koji trče su fit, imaju više samopouzdanja, manje kilograma viška, stres se eliminira a i troši se više kalorija pa se može uživati u dobroj hrani. Tako da mnogo je odličnih benefita a jedan od važnih jesu svakako i putovanja i druženja širom regiona i Evrope.
INTERVIEW.BA: Zašto je Erol izabrao upravo trčanje a ne neki drugi sport koji bi se bavio u životu pored svojih svakodnevnih obaveza što na poslu, što privatnih?
MUJANOVIĆ: Erol je izabrao trčanje prije davne 23 godine koliko se rekreativno bavi trčanjem. Nakon pretrčanih preko 100 maratona, polumaratona, triatlona i duatlona širom svijeta, trčanje ostaje najbolji izduvni ventil. Kroz trčanje sam razvio vještine koje su mi pomogle da budem vrlo uspješan na karijernom planu, a upoznao sam fenomenalne ljude koji su mi danas kao porodica. Tim udruženja Marathon odnosno naše Škole trčanja Klix je danas sastavljen od osoba za koje bih uradio sve na svijetu a znam da bi isto uradili i oni za mene. To je danas rijetko, u svijetu kapitalizma, društvenih mreža i površnih odnosa nešto tako se ne može platiti niti kupiti.
INTERVIEW.BA: Koji vam je najdraži istračani maraton bio, u kom gradu? I zašto?
MUJANOVIĆ: Radi se o nekoliko krajnje različitih utrka koje bih izabrao od 100 gore navedenih, a sve iz istog razloga, kvalitet, dobrota i gostoljubivost ljudi koji su domaćini i organizatori tih utrka. Jedna od popularnijih trka u Srbiji je trka na 10 km u gradiću koji se zove Kula, i organizator Zdravko je apsolutno fenomenalan, pravi prijatelj i entuzijasta. Tu je i Dubrovnik polumaraton koji je vrlo mlada trka ali već se radi o top svjetskoj trci a čiji organizatori vas plijene gostoljubivosću, dobrotom i kvalitetom organizacije. Za kraj tu je i Beirut maraton, koji svake godine okupi 50 000 učesnika, i čiji sam Ambasador dobre volje za ovaj dio svijeta. Radi se o ljudima koji čine čuda u svojoj zemlji i putem maratona su prikupljenja sredstva za kreiranje preko 4000 radnih mjesta. Dakle, poboljšavaju društvo u potpunosti i od njih najviše učim, pogotovo jer Liban i BiH imaju mnogo sličnosti. Sa svim organizatorima utrka u regionu imamo odlične odnose, jako puno poštujemo i cijenimo te ljude, jer se radi o vizionarima koji sa puno truda, odricanja i prije svega strasti, u svojim zajednicama donose pozitivne promjene i pokreću ljude da žive zdravije.
INTERVIEW.BA: Šta Sarajevski polumaraton znači za ovaj grad, odnosno Škola trčanja udruženja Marathon?
MUJANOVIĆ: Benefiti su brojni kako dugoročni tako i kratkoročni. Dugoročno gledajući činimo ljude zdravijim, energičnijim, boljim i spremnijim a bez zdravog pojedinca nema ni zdrave države odnosno kolektiva. Ljudi koji sa nama trče prestali su ići kod doktora, konzumirati lijekove i biti ograničeni strahovima. Naprotiv, sebu „puštamo“ druge filmove, treniramo, napredujemo i rastemo skupa, pomažemo druge i sjajno se osjećamo svaki dan. Putem trajno smanjenjih troškova zdravstvenog osiguranja i povećane produktivnosti na poslu kao i motivacije, državi donesemo ili uštedimo par miliona maraka u periodu od 10 godina.
Kratkoročno gledajući, udruženje Marathon svake godine gradu donese preko 2000 noćenja kroz sve svoje utrke, te napravi sjajnu svjetsku promociju grada i države. To je lako mjerljivo i cijenimo da lokalnu ekonomiju pomognemo sa oko 300000 do 400 000 maraka godišnje zahvaljujući prije svega sportskom turizmu koji generišemo.
INTERVIEW.BA: Šta nudite novim potencijalnim članovima, koliko imate članova? I šta nam možete reći o nordijskom hodanju koje je aktuelno u zadnjih nekoliko mjeseci?
MUJANOVIĆ: Članova imamo 300. Nudimo im pored popusta za brojne kupovine kod naših partnera, i poseban tretman za sve trke i eksurkzije udruženja Marathon i želimo zaista da se osjećaju posebno. Da vam navedem konkretan primjer za predstojeći Sarajevo Sberbank polumaraton svi članovi udruženja Marathon će dobiti na poklon energetski gel koji će im pomoći na polumaratonu u slučaju umora, te štede vrijeme jer isti ne moraju kupovati.
Što se tiče Nordijskog hodanja, po pitanju interesa, zanimljivosti i koristi, trend je sličan kao i za trčanje prije samo par godina, veliki nivo zainteresovanosti postoji za ovaj zanimlljivi hobi koji je čak i korisniji za trčanje jer je blaži i umjereniji napor a mobiliše još veći broj mišića na tijelu. Prosječna dob naših Nordijskih hodača je nešto preko 40 godina i radi se o veoma sposobnim i uspješnim osobama, kao doduše i u Školi trčanja Klix koju vodimo.
