Prema statističkim podacima broj saobraćajnih nesreća u BiH se povećava iz godine u godinu. Sve je više mladih koji ginu u saobraćajnim nesrećama. Svaki dan smo svjedoci barem jedne saobraćajne nesreće u kojima ima povrijeđenih. Vlasti u BiH se ne bave previše sigurnošću saobraćaja, kaže za interview.ba stalni sudski vještak Nedim Kamenjašević. Da li će se stanje na cestama u BiH promijeniti? Koji su glavni uzroci saobraćajnih nesreća, koliko zaostajemo za EU kada je u pitanju saobraćaj o ovim kao i mnogim drugim pitanjima govorio je Kamenjašević.
CESTE U BiH JEDNE OD NAJOPASNIJIH U EVROPI: „Prema istraživanju koje je proveo BIHAMK, utvrđeno je da više od 50 % cesta na teritoriji Federacije BiH, spada u ceste visokog rizika, tj. na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća za nastanak saobraćajne nezgode sa fatalnim posljedicama.”
INTERVIEW.BA: Statistički podaci nam govore da se broj saobraćajnih nesreća povećava iz godine u godinu. Zašto je to tako?
KAMENJAŠEVIĆ: Povećanje broja saobraćajnih nezgoda je u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa rastom broja motornih vozila i lošim stanjem cestovne infrastrukture. Na cestama je sve veći broj motornih vozila, a ceste jednostavno nisu projektovane za ovoliki broj motornih vozila. Moramo početi graditi nove brze ceste, auto-ceste kako bi smanjili saobraćajne gužve. Povećanjem saobraćajnih gužvi, raste nezadovoljstvo vozača, vozačima pada koncentracija i tako dolazi do nastanka saobraćajnih nezgoda. Stvaranje saobraćajnih gužvi je isto i u gradovima i van gradova. Duga vožnja u koloni iza teških teretnih vozila navodi vozače bržih motornih vozila na preticanje i tako se stvaraju opasne situacije koje dovode do nastanka saobraćajnih nezgoda.
INTERVIEW.BA: Koji su najčešći uzroci nesreća na putevima u kojima sve više ginu mladi ljudi?
KAMENJAŠEVIĆ: Statistički gledano osnovni uzroci nastanka saobraćajnih nezgoda su brzina, vožnja pod uticajem alkohola, radnje u saobraćaju kao što su preticanje, obilaženje, vožnja motornog vozila unazad i tehnička neispravnost motornih vozila. Prema tome, može se konstatovati da je ponašanje čovjeka, svih učesnika u saobraćaju, osnovni faktor koji dovodi do nastanka saobraćajnih nezgoda. Svaki vozač prije nego što započne upravljanje motornim vozilom treba da bude upoznat da li je vozilo potpuno ispravno za učestvovanje u saobraćaju. Stanje saobraćajne infrastrukture u Bosni i Hercegovini je veoma loše, kao i stanje vozila, jer se radi o vozilima velike starosti. S druge strane, imamo i ponašanje pješaka koji također spadaju u faktor čovjek. Često se dešava da pješaci prelaze ulice izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Postoje slučajevi gdje su pješaci prelazili kolovoz auto-puta, a znamo da je auto-put isključivo namijenjen za kretanje motornih vozila.
INTERVIEW.BA: Izmjenom zakona o sigurnosti saobraćaja u BiH nesavjesni vozači za pojedine prekršaje plaćaju kazne i do nekoliko hiljada maraka. Da li se izmjenama ovog Zakona poboljšalo stanje u saobraćaju?
KAMENJAŠEVIĆ: ZOOBS-om je napravljen jedan korak u uređenju sigurnosti saobraćajnog sistema. Međutim, samo Zakonom se ne može riješiti problem sigurnosti saobraćaja u BiH. Da bi se postigli još bolji rezultati treba izmijeniti postojeće zakone ili donijeti nove zakon, kao što su Zakon o prekršajima i Zakon o krivičnom postupku, gdje bi se također pooštrila kaznena politika. Represivne mjere trenutno djeluju na probleme u saobraćaju i predstavljaju kratkotorčne mjere saobraćajne politike u rješavanju problema sigurnosti saobraćaja i upravljanja saobraćajem. Za dugoročne rezultate poboljšanja stanja sigurnosti saobraćaja treba djelovati preventivno. ZOOBS je napravio određene pomake u sigurnosti saobraćaja, ali za još bolje rezultate potrebno je djelovati preventivno i represivno, jer takvo zajedničko djelovanje daju najbolje rezultate.
INTERVIEW.BA: Koliko su važne kontrole ispravnosti vozila kao i policijske kontrole u saobraćaju?
KAMENJAŠEVIĆ: Vozilo kao jedan od četiri faktora sigurnosti saobraćaja ima jako važnu ulogu u sigurnosti saobraćaja. Na vozilu moraju biti ispravni sistemi za upravljanje i zaustavljanje vozila, sistemi za osvjetljavanje puta u noćnim uslovima vožnje, ispravni pneumatici, preglednost iz unutrašnjosti vozila mora biti dobra. Smatram da bi stanice tehničkog pregleda trebale pojačati kontrolu vozila, a što bi dovelo do znatnog smanjenja saobraćajnih nezgoda i posljedica saobraćajnih nezgoda. Prisustvo policije na cesti bitno utiče na svijest vozača i ostalih učesnika u saobraćaju. Svi učesnici u saobraćaju razmišljaju na način ”eno policije poštuj pravila da ne bi platio kaznu”. Međutim, ne može se tražiti od policije da 24 sata stoji na cesti. Također, problem predstavlja i činjenica da su vozači jako solidarni po pitanju policijskih kontrola.
Svaki vozač obavještava drugog vozača da na nekom dijelu puta postoji policijska kontrola. U zadnje vrijeme se i na pojedinim radio stanicama emituju poruke gdje policija vrši mjerenje brzine. Time se posao policijskih službenika otežava i gubimo planirane rezultate. Za efikasniju kontrolu saobraćaja treba uvesti video nadzore u svim gradskim sredinama i mjerače brzine, a što bi policiji olakšalo posao i dalo dosta bolje rezultate.
INTERVIEW.BA: Koliko su naše ceste sigurne? Šta bismo trebali uraditi na poboljšanju stanja na cestama i za pješake i za vozače?
KAMENJAŠEVIĆ: Mreža cesta u BIH predstavlja vjerovatno jednu od najopasnijih mrežu cesta u Evropi. Prema istraživanju koje je proveo BIHAMK, utvrđeno je da više od 50 % cesta na teritoriji Federacije BiH, spada u ceste visokog rizika, tj. na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća za nastanak saobraćajne nezgode sa fatalnim posljedicama.
Koliko znači dobra cestovna infrastruktura možemo navesti primjer izgradnje auto-puta A1 na relaciji Sarajevo-Zenica. Izgradnjom navedenog dijela auto-puta znatno je smanjen broj saobraćajnih nezgoda sa fatalnim posljedicama. Razlog tome je što su fizički odvojene kolovozne trake i nema interakcije između pješaka i motornih vozila. Za poboljšanje sigurnosti saobraćaja potrebno je fizički odvojiti dva smjera kretanja motornih vozila i fizički odvojiti površine namijenjene za kretanje motornih vozila i pješaka. Da bi se fizički odvojili pješaci i motorna vozila potrebno je izgraditi što više potputnjaka i pasarela za pješake. Nedavno je donesen zakon o akcizama na gorivo za izgradnju novih puteva. Dosad je skupljeno preko 100 miliona KM na račune, ali se taj novac još uvijek ne koristi što predstavlja apsurd. Očito je da nema tačno određen plan za utrošak ovih sredstava. Svjedoci smo da je na cestama u BiH svaki dan sve više motornih vozila, a cestovna infrastruktura je skoro na prijeratnom nivou. Od završetka rata je izgrađeno premalo novih kilometara cesta.
INTERVIEW.BA: Kakvo je stanje u drugim država i EU? Koliko zaostajemo za njima?
KAMENJAŠEVIĆ: Kao jedan od svojih ciljeva Evropska komisija za transport 2010. godine objavila je smanjenje broja stradalih osoba u saobraćaju za 50 odsto u narednoj deceniji (do 2020.). Na osnovu podataka koje objavljuje Evropska unija, u saobraćaju godišnje smrtno strada 52 osobe na milion stanovnika. Norveška je evropska zemlja s najsigurnijim saobraćajem – 23 smrtno stradale osobe na milion stanovnika. Slijede Malta (26), Švedska (27), Velika Britanija (29). Bosna i Hercegovina ima skoro 100 smrtno stradalih osoba na milion stanovnika. Na osnovu ovakvih podataka može se reći da BiH za evropskim zemljama zaostaje najmanje 20 godina aktivnog rada na svim poljima koji utiču na sigurnost saobraćaja.
INTERVIEW.BA: Koliko sluha vlasti u BiH ima kada je u pitanju sigurnost na cestama?
KAMENJAŠEVIĆ: Vlasti u BiH se ne bave previše sigurnošću saobraćaja. Prethodno je pomenuto da je Evropska komisija za transport 2010. godine objavila je smanjenje broja stradalih osoba u saobraćaju za 50 odsto u narednoj deceniji (do 2020.). Kanton Sarajevo je ovu strategiju usvojio u 2016. godini. Na državnom nivou ne postoji usvojena strategija. Očito je da još nismo svjesni koliko ljudskih života se izgubi u saobraćajnim nezgodama i kakve su dugoročne posljedice saobraćajnih nezgoda. Koliko se politika interesuje za sigurnost saobraćaja možda najbolje govori podatak da nijedna politička stranka u svom programu nema obrađenu strategiju sigurnosti saobraćaja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) za interview.ba u periodu od januara do maja 2018.godine na području RS-a evidentirano su 3793 saobaćajne nesreće što je 11,9% više u odnosu na isti period prošle godine. Na cestama u FBiH, kako nas je izvjestila Federalna uprava policije (FUP), za isti period ukupan broj nesreća je iznosio 10.209 saobraćajnih nesreća, što je 1,44% više u odnosu na ovaj period prošle godine. Inače u FBiH u 2017 bilo je ukupno 27.689 saobraćajnih nesreća.
