Vlastima u Bosni i Hercegovini trebalo je više od 15 mjeseci da odgovore na Upitnik Europske komisije za članstvo u Europskoj uniji. Srbiji je trebalo malo više od dva mjeseca, Hrvatskoj tri mjeseca, a Crnoj Gori pet mjeseci. Uskoro se očekuje mišljenje Europske komisije o Upitniku BiH. Tim povodom razgovarali smo sa Sašom Magazinovićem, članom Zajedničke komisije Parlamenta BiH za europske integracije, koji nam je rekao kako se boji da će EU tražiti više objašnjenja na odgovore Upitnika BiH, nego što se vlasti ove države nadaju.
POLITIČARI VS EU! “Što smo mi bliže EU, političari su bliže zatvoru, ne zato što EU hapsi, nego zato što će se upravo desiti vladavina prava, gdje će oni morati odgovarati za ono što su činili. Za njih je trenutno optimalan scenarij da pričaju o EU i teže prema tome, a da zapravo u svojim stvarnim političkim potezima učine da budemo što dalje od EU i da blokiraju svaki procesi koji će ubrzati taj put.
INTERVIEW.BA: U narednom periodu očekuje se mišljenje Europske komisije o Upitniku Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Nadate li se pozitivnom mišljenju, ili smatrate da će BiH pokleknuti i na ovom polju?
MAGAZINOVIĆ: Ne bih rekao da će bilo ko pokleknuti, ali da neće ići lagano to stvarno mislim. Naredni korak EU trebao bi biti da potraže pojašnjenje nekih od odgovora. Na koliko pitanja će tražiti pojašnjenje zavisi od kvaliteta odgovra. Nažalost moram reći da je proces europskih integracija u BiH vrlo zatvoren proces, te da Parlament BiH nije učestvovao u procesu onoliko koliko treba. Bojim se da će biti dodatnih pitanja više nego što se vlasti u BiH nadaju.
INTERVIEW.BA: Dok čekamo mišljenje Europske komisije, u ovom predizbornom periodu, bh. lideri su optimistični da će završiti pregovore s EU do 2025. godine. Da li je to realno?
MAGAZINOVIĆ: To se može uraditi puno prije i puno kasnije, a zavisi od toga koliko političari rade. Oni koji šire ovaj optimizam i podižu ljestvicu, su isti oni koji su nam garantovali da ćemo krajem prošle godine dobiti kandidatski status, očigledno su nas prevarili. Za neke od njih mislim da rade to iz neznanja, jer su oni svjesni da nemaju osnovno znanje o europskim integracijama, dok za druge mislim da su bezobrazni i da namjerno obmanjuju javnost. Bili jedni ili drugi, jednako su nam teret kada je u pitanju naš europski put, jer su to ljudi za koje nisam baš siguran da su sposobni da nas vode ka EU. Logično je bilo da iz Strasbourga dobijemo poruku uslijed predstavljanja nove Strategije za Zapadni Balkan da u mandatu ovih vlasti nećemo dobiti kandidatski status, odnosno da ćemo ga dobiti kad se formiraju nove vlasti.
INTERVIEW.BA: Već godinama BiH se suočava sa zahtjevima EU, koje ne rješava uspješno (Sejdić-Finci, ekonomske reforme itd.), šta mislite koliko će EU imati strpljenja?
MAGAZINOVIĆ: Nije EU tu bez ikakve odgovornosti. Vratimo se na postavljanje različitih uslova za različite države. BiH je imala vrlo stroge uslove. Odgovarali smo na pitanja tek onda kada je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu. U drugim državama je to bilo potpuno drugačije. U Hrvatskoj to na primjer nije bio slučaj. Kod nas je jedan od prvi uslova bio promjena Ustav BiH, odnosno implementacije presude u slučaju Sjedić-Finci. Predstavnici EU su već tada znali, ako su htjeli da ozbiljnije analiziraju, da BiH nema unutrašnji politički kapacitet da izmijeni Ustav. Obično se taj korak ostavlja kao jedan od posljednjih, kad država ojača! Nama su na samom početku tražili da preskočimo ljestvicu tako visoko i četiri godine smo izgubili tražeći mogućnosti da se to desi, a znali smo da se neće desiti. Rezultat toga je da je BiH izgubila četiri godine, a da je EU rekla, pa dobro, okej, to i ne mora biti uslov. Pravite se kao da ne postoji. Tehnokratska EU treba malo više razumijevanja za državu kao što je BiH, te razumijevanja onoga šta jeste, a šta nije realno tražiti. Međutim, nema nikakvih opravdanja za izostanak ekonomskih reformi na koje su se obavezale vlasti, jer je to sve bilo vrlo izvodljivo.
INTERVIEW.BA: U fokusu usvojene strategije EU za Zapadni Balkan stavljene su vladavina zakona i reforme javne uprave. Šta to konkretno znači za građane BiH?
MAGAZINOVIĆ: Ja sam bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini političar iz BiH koji je pozvan u Strasbourg na predstavljanje nove Strategije za Zapadni Balkan. U formalnim i neformalnim razgovorima, vrlo je jasno poručeno da se države regije moraju obračunati s kriminalom povezanim s politikom i politikom koja je povezana s kriminalom. Naši sanaderi moraju biti uhapšeni. To je bolje da se desi danas, nego sutra, bolje sutra nego za sedam dana. Što je prije moguće! Druga poruka je da EU neće dozvoliti da mi unosimo svoje probleme u EU. Svi problemi između zemalja regije moraju biti riješeni. Ne samo granični, nego svi mogući nesporazumi. Kada govore o vladavini prava to se odnosi na vladavinu prava koja je usmjerena na kriminal, koji se dešava u političkim, pravosudnim institucijama, tužilaštvima itd. Država mora pokazati da je jača od bilo kojeg pojedinca, političke stranke i bilo kakvih interesa koji su s one druge strane zakona. Ne treba niko posebno pojašnjavati na šta se odnosi reforma javne uprave. Javna preduzeća i institucije zaista moraju biti više nego efikasne.
INTERVIEW.BA: Svi bh. lideri su načelno za ulazak BiH u EU. Da li ste vidjeli bilo šta pozitivno da su uradili na tom putu?
MAGAZINOVIĆ: Ne slažem se da su svi za EU, bez obzira na to što se tako javno izražavaju. Što smo mi bliže EU oni su bliže zatvoru, ne zato što EU hapsi, nego zato što će se upravo desiti vladavina prava, gdje će oni morati odgovarati za ono što su činili. Za njih je trenutno optimalan scenarij da pričaju o EU i teže prema tome, a da zapravo u svojim stvarnim političkim potezima učine da budemo što dalje od EU i da blokiraju svaki procesi koji će ubrzati taj put.
