Organizacija ICVA u okviru Mreže ACCOUNT već više od godinu dana provodi projekat sa zdravstvenim ustanovama u Sarajevu kako bi se uspostavio jasan sistem prijavljivanja korupcije. Projekat će se proširiti i na druge dijelove BiH, a krajnji cilj je omogućiti građanima da procesuiraju sve ono na šta se žale kada je u pitanju zdravstveni sistem. Kako i kada, za interview.ba govori direktorica ICVA-e Vesna Vukmanić.
PRIJAVITE KORUPCIJU! “Opća bolnica u Sarajevu je usvojila pravilnik koji predviđa postavljanje info pulta sa upitnikom koji svaki građanin ili pacijent koji se žali na korupciju može ispuniti i odnijeti na protokol zdravstvene ustanove. I to je sve objašnjeno na jednom posteru na informativnom pultu. Procedura je da kada se prijava zaprimi, da koordinator za borbu protiv korupcije procesuira tu prijavu da slučaj ide dalje ka menadžmentu ili van ustanove prema drugim institucijama poput suda”.
INTERVIEW.BA: Ako bismo o korupciji u zdravstvu u BiH govorili na nekoj skali od 1 do 10, gdje bi se ona našla i ako nam možete obrazložiti zašto?
VUKMANIĆ: Teško je govoriti o tome na skali od 1 do 10. Mi smo se oslonili u našem radu na izvještaj Transparency International o percepciji korupcije u raznim sektorima, uključujući zdravstvo koje se nalazi na trećem mjestu. Drugi podaci osim istraživanja percepcije korupcije ne postoje odnosno viđenja građana o tome gdje je korupcija najveća. Dakle, ne postoji evidencija slučajeva ako ih je bilo, provedeno kroz statistiku, da bi se na to mogli osloniti. Statistika je inače problem u čitavoj Bosni i Hercegovini i predstavlja poteškoću za rad na bilo kojem projektu.
INTERVIEW.BA: Iako manje –više neformalno svi znamo koji su to najčešći oblici korupcije u zdravstvu, koji bi formalno bili najzastupljeniji?
VUKMANIĆ: Ono čime smo se mi bavili u projektu je prevencija korupcije i suzbijanje korupcije u zdravstvenim ustanovama i to na način da smo napravili pravilnik koji obuhvaća i preventivno djelovanje u zdravstvenoj ustanovi, način djelovanja ukoliko se pojave indiciije da postoji korupcija, način na koji ustanova reaguje te naglasili potrebu transparentnosti rada zdravstvene ustanove. Mi polazimo od pretpostavke da uz transparentan rad, način prijavljivanja, način žalbe na određene ljekare ili ustanovu generalno, da ukoliko postoji sve ovo, da je to vid borbe protiv korupcije. Ono na šta se pravilnik odnosi jeste odnos ljekar-pacijent, zdravstvena ustanova-dobavljači i uspostavljanje sistema unutar same ustanove za borbu protiv korupcije.
INTERVIEW.BA: A, koje su konkretne koruptivne radnje na koje ciljate sa ovim pravilnikom?
VUKMANIĆ: Taj pravilnik reguliše konkretne stvari. Na primjer, primanje novca na relaciji pacijent-ljekar I navodi da je svako primanje poklona jedan vid korupcije te koji je način borbe protiv toga. Isto tako reguliše, a što su naglasili i predstavnici zdravstvenih ustanova, odnos sa farmaceutskim kućama. Kako se reguliše njihov posjet zdravstvenim ustanovama, da li idu do ljekara pojedinačno ili organizovano. Ono što pravilnik preporučuje jeste da svaka posjeta farmaceutske kuće ide kroz najavu direktoru gdje se onda organizuje zajednička prezentacija gdje prisustvuje više od jedne osobe, tako da se izbjegne da farmaceutske kuće obavljaju koruptivne radnje u kojima učestvuju zdravstveni radnici.
INTERVIEW.BA: Prijavljuju li pacijenti uopšte korupciju u zdravstvu i postoji li ijedan slučaj koji je procesuiran unutar zdravstvenih ustanova?
VUKMANIĆ: Takve podatke nemamo, dakle, ne znamo da li je bilo prijava i da li su procesuirane. Ali sada sa ovim našim projektom se uspostavlja sistem, jedan kanal za prijavljivanje slučajeva. Opća bolnica u Sarajevu je, na primjer, usvojila pravilnik koji predviđa postavljanje info pulta sa upitnikom koji svaki građanin ili pacijent koji se žali na korupciju može ispuniti i odnijeti na protokol zdravstvene ustanove. I to je sve objašnjeno na jednom posteru na informativnom pultu. Procedura je da kada se prijava zaprimi, da koordinator za borbu protiv korupcije procesuira tu prijavu i da slučaj ide dalje ka menadžmentu ili van ustanove prema drugim institucijama poput suda. I ide povratna informacija onome ko se žalio na korupciju. I kada se ovaj sistem uspostavi, imat ćemo tačne podatke o prijavama i njihovom rješavanju. Očekujemo da bi u roku nekih pola godine, godinu dana taj sistem mogao pokazati koliko građani prijavljuju korupciju i na koji način se rješava.
INTERVIEW.BA: U kojoj su mjeri zdravstvene ustanove raspoložene da se bave suzbijanjem korupcije, počevši od onih malih sitnih poklona koji ljudi najčešće nose doktorima za izvršenu uslugu?
VUKMANIĆ: Mi već godinu i po radimo na ovom projektu i mogu vam reći da su od samog početka zdrastvene ustanove bile zainteresovane da se uključe. Učestvovale su u diskusiji o odredbama pravilnika, a i sam pravilnik im je dobrodošao jer je riješio mnoge probleme koje pred njih postavlja Vlada KS u pogledu borbe protiv korupcije. Svaka zdravstvena ustanova mora upostaviti sistem za borbu protiv korupcije i imenovati koordinatora, i o tome izvijestiti Vladu kantona i Tim za borbu protiv korupcije. Dakle, saradnja je bila odlična s njima uz konkretne prijedloge koji su stigli od 10 domova zdravlja i Opće bolnice Sarajevo. Opća bolnica Sarajevo je već usvojila pravilnik i uprava je tamo vrlo zainteresovana za njegovu što bržu provedbu. Domovi zdravlja bi to trebali uraditi u januaru 2018., prema najavama koje smo dobili.
INTERVIEW.BA: Može li se reći da je to nagrađivanje doktora i kulturološki fenomen koji nije skorijeg datuma? Kod nas ljudi i pored plaćene usluge nekako vole ‘zahvaliti’ za dobar tretman i dobro urađen posao.
VUKMANIĆ: Mi smo se fokusirali na zdravstvene ustanove, a ne opštu javnost. Postoji međutim dosta organizacija koje se bave javnim kampanjama za borbu protiv korupcije. Ali, na primjer, Opća bolnica Sarajevo je sama definisala da svaki poklon spada u domen korupcije. Oni su odredili da se u zdravstvenoj ustanovi ne smiju primati pokloni. Ako neko primi poklon van ustanove, to je nešto na šta bolnica ne može utjecati. Ali u okviru bolnice, ono što je uobičajeno, bilo to čokolada, bombonjera ili piće, ne smije se primati.
INTERVIEW.BA: Kada gledamo samo pacijente, šta njima sada stoji na raspolaganju?
VUKMANIĆ: Da bi prijavili koruptivnu radnju, a ne mora značiti da će uvijek biti to, možda bude neko kršenje prava, pacijenti će imati vidljiv prostor gdje to mogu uraditi, imat će upitnik koji svaka zdravstvena ustanova pravi za sebe, imate će kovertu za anonimno prijavljivanje do momenta njenog procesuiranja, odnosno proces bi trebao biti zaštićen. Kakva će biti reakcija specifične zdravstvene ustanove, ostaje da vidimo. Sada je, zapravo, po prvi put javnosti tada mogućnost da se žali unutar same zdravstvene ustanove.
Više o radu same organizacije ICVA saznajte putem web stranice http://icva-bh.org/
