Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane čeka zeleno sutra. Sutra u kojem će ekonomski imperativ Evrope – zelena ekonomija, zaživjeti i u našoj zemlji. Iako se čini da je svijest bh. građana o važnosti zaštite okoliša nedovoljo razvijena, a da su ekonomski prioriteti nadležnih daleko od zelene ekonomije, u posljednjih nekoliko godina napravljen je napredak. Dokaz tome je Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle koji već godinama, direktno ili indirektno, u Bosni i Hercegovini stvara zelena radna mjesta i zdravo okruženje. Direktorica centra Džemila Agić za interview.ba pojašnjava kako je to moguće i kod nas.
DOSTA JE PRIČE, TREBAMO AKCIJU “Dosta je edukacija, seminara i konferencija. Mi trebamo prečišćivače otpadnih voda, infrastrukturu za primarnu selekciju otpada, podsticaj za energetsku efikasnost, korištenje obnovljivih izvora energije i prelazak na ekološki prihvatljive energente za zagrijavanje prostora. Kada građanima damo priliku za odgovoran odnos, tek tada njihovo nesavjesno djelovanje možemo i sankcionirati kroz primjenu kaznenih odredbi.”
INTERVIEW.BA: Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle nedavno je učestvovao na prvom Sajmu zelene ekonomije u BiH. Koliko je ovo bitno za promociju ekološki prihvatljivog načina poslovanja i korištenja naših neiskorištenih resursa na pravi način?
AGIĆ: Organiziranje Sajma zelene ekonomije ima veoma značajnu ulogu jer skreće pažnju nadležnim institucijama da ulažu ili na bilo koji način podrže razvoj zelene ekonomije. S druge strane je prilika za promociju postojećih primjera zelene ekonomije u Bosni i Hercegovini.
INTERVIEW.BA: Vaša organizacija već 16 godina radi na stvaranju “zelenih” radnih mjesta u našoj zemlji. Kakav je efekat tog rada i kakvi su rezultati?
AGIĆ: Centar za ekologiju i energiju već 16 godina radi na zaštiti i unapređenju okoliša, što je jedan od preduslova za stvaranje zelenih radnih mjesta. Među ostalim, radili smo na projektima koji su pored zaštite okoliša fokus imali i na stvaranju zelenih radnih mjesta.
Sufinansirali smo toplotnu izolaciju stambenih objekata, što je direktno uticalo na zapošljavanje radnika za izvođenje radova i onih koji su radili na proizvodnji izolacionih materijala. Organizovali smo obuku za nezaposlene gdje smo govorili o toplotnoj izolaciji ovojnice objekata kao i o proizvodnji, instaliranju i održavanju solarnih sistema za toplu vodu. Radili smo na osnaživanju postojećih firmi, a izgradili smo i dva pilot projekta biljnih prečišćivača otpadnih voda.
Obučeni pojedinci i predstavnici firmi predstavljaju odličan potencijal koji treba BiH koristiti.
INTERVIEW.BA: Mislite li da budućnost BiH leži u razvoju zelenih tehnologija odnosno proizvodnje? Možemo li, slijedeći primjer Njemačke, koja se sve više okreće organskoj proizvodnji, a uz iskustva koja domaćim proizvođačima može prenijeti fondacija Heinrich Böll, smanjiti nezaposlenost u zemlji?
AGIĆ: Zelena radna mjesta predstavljaju veliku šansu za BiH i dobro bi bilo da slijedimo iskustva evropskih zemalja. Evo i jedan primjer. Kada je došlo do ekonomske krize veliki broj evropskih zemalja je pokrenulo projekte sufinansiranja mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu, a kako bi pokrenuli proizvodnju građevinskih materijala i opreme, podstakli su masovno zapošljavanje građana i smanjili potrošnju energije.
INTERVIEW.BA: Šta smatrate najvećim potencijalima BiH kada je u pitanju zelena ekonomija?
AGIĆ: Potencijali BiH za zelenu ekonomiju su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije, organska poljoprivreda, razvoj turizma, recikliranje i kompostiranje otpada.
INTERVIEW.BA: Ima li Tuzla potencijala za razvoj zelene ekonomije s obzirom na izuzetno visok stepen zagađenosti?
AGIĆ: Tuzla ima velike potencijale za razvoj zelene ekonomije. Turizam je već prepoznat kao razvojna šansa Tuzle, mada Tuzla ima još mnogo drugih potencijala za razvoj zelene ekonomije. Unatoč tome, neophodno je raditi na rješavanju ekoloških problema. Rješavanje problema zagađenja zraka predstavlja veliki izazov za Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu jer je zagađenje zraka uzrokovano najvećim dijelom radom industrije koja je, s druge strane, jako značajna za našu zemlju.
INTERVIEW.BA: Dosadašnja iskustva organizacija koje se bave zaštitom okoliša pokazala su da je jedan od najvećih problema u BiH nedostatak svijesti o važnosti ekologije. Šta uraditi da se osvijeste najprije lokalne vlasti pa i sami građani?
AGIĆ: Važno je obezbijediti građanima BiH potrebnu infrastrukturu za rješavanje ekoloških problema i početi sa primjenom zakonske legistative, što bi rezultiralo odgovornijem odnosom nadležnih institucija i građana. Dosta je edukacija, seminara i konferencija. Mi trebamo prečišćivače otpadnih voda, infrastrukturu za primarnu selekciju otpada, podsticaj za energetsku efikasnost, korištenje obnovljivih izvora energije i prelazak na ekološki prihvatljive energente za zagrijavanje prostora. Kada građanima damo priliku za odgovoran odnos, tek tada njihovo nesavjesno djelovanje možemo i sankcionirati kroz primjenu kaznenih odredbi. Također, veoma je dobro da radimo na promociji primjera dobre prakse u svim oblastima. Sajam zelene ekonomije u Visokom je odličan primjer kako to trebamo ili možemo raditi.
INTERVIEW.BA: Da li vaš rad i inicijative dobijaju javnu podršku, podršku vlasti i građana i ako možete navedite jedan primjer gdje su implementirani visoki ekološki standardi?
AGIĆ: U prethodnih 16 godina Centar za ekologiju i energiju je implementirao preko 70 projekata.
Na početku smo od nadležnih institucija primali pisma podrške, a zatim su se počeli uključivati u naše projekte. U posljednje vrijeme, angažuju nas da, zajedno s njima, izrađujemo njihove strateške i planske dokumente.
Jedan od pozitivnih primjera je da smo zajedno sa saradnicima Grada Tuzla izradili Plan upravljanja otpadom i sada zajednički radimo na javnoj promociji i implementaciji Plana.
INTERVIEW.BA: BiH ima ogromne prirodne resurse. Kakva je situacija na terenu? Više ka njihovom uništavanju ili očuvanju i pragmatičnom korištenju?
AGIĆ: BiH je bogata vodama, šumom, ugljem, mineralima, itd. Nadležne institucije se često neodgovorno odnose prema postojećim resursima. Političari u našoj zemlji nastoje da maksimalo iskoriste ugalj te planiraju izgradnju velikog broja termoelektrana, iako se njihova izgradnja ne uklapa u evropske trendove i predstavlja veliku prijetnju za klimatske promjene i okoliš. Dodatno planiraju veliki broj hidroelektrana na najljepšim riječnim tokovima koji se nerijetko nalaze i u zaštićenim područjima.
Činjenica je da generalno svi neracionalno koristimo prirodne resurse, nadležne institucije, privredni subjekati i pojedinci. Zelena ekonomija predstavlja jedan sasvim novi pristup u kojem se radi na otvaraju novih radnih mjesta uz vođenje računa o racionalnom korištenju resursa i smanjenom utjecaju na okoliš. Budući da imamo prirodne potencijale, trebamo ih i koritistiti. Sve s ciljem otvaranja novih, zelenih radnih mjesta.
