Ervin Turbić iz Srebrenika danas je jedan od lidera borbe protiv korupcije u BiH, a posebno u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru naše zemlje. U okviru organizacije ‘Justicia’ u saradnji sa mrežom ACCOUNT pokrenuo je mnoge važne procese koji postaju sve vidljiviji. O ovoj teškoj borbi i stepenu korumpiranosti javnih institucija i preduzeća Turbić govori za interview.ba.
VLASTI NAS SHVATAJU OZBILJNO “U početku nas nisu shvatali ozbiljno. Međutim, naša upornost je dovela do toga da je posljednjih godnu dana ACCOUNT mreža postala sudionikom mnogih bitnih procesa kada je u pitanju borba protiv korupcije i sve više se gradi jedan partnerski odnos s vlastima, koje su napokon prepoznale društveni značaj nevladinog sektora”.
INTERVIEW.BA: Vi vodite udruženje u Srebreniku koje nosi naziv ‘Justicia’, što će reći da vam je pravda u fokusu. Od vremena kada ste krenuli u borbu za pravdu u vašoj općini, ponajprije, kakve ste promjene uspjeli napraviti, doživjeti?
TURBIĆ: Od samog osnivanja Justicie, naša ideja nije bila djelovati na lokalnom nivou, jer problem korupcije i diskriminacije u zapošljavanju u Bosni i Hercegovini ne može se posmatrati kao problem jedne lokalne zajednice. Istina je da smo sa istraživanjima krenuli od naše lokalne zajednice i Tuzlanskog kantona, kada smo prikupili dokumentaciju o nezakonitim zapošljavanjima članova porodica i rodbine tadašnjih političkih predstavnika. Naravno, ta istraživanja smo kasnije prezentirali u medijima, što je izazvalo pozitivne reakcije kod građana i ne baš tako prijatne reakcije onih koje smo javno prozvali.
Moram napomenuti da, ako pogledate medijske tekstove prije tog doba, veoma rijetko ili uopšte nećete naći medijske tekstove koji govore o nepotizmu, korupciji, diskriminaciji u zapošljavanju. Danas, mediji skoro svakodnevno pišu o ovom ogromnom problemu našeg društva.
Naše djelovanje se proširilo na područje cijele Bosne i Hercegovine, gdje smo, u okviru djelovanja Mreže ACCOUNT, u saradnji s drugim organizacijama, uradili jedno veliko istraživanje, koje je obuhvatilo skoro pet stotina organa uprave, javnih ustanova i javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Analiza je pokazala sav, po meni, namjerno stvoren haos u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, a ona, ujedno, predstavlja temelj našeg djelovanja u pravcu izmjena pozitivno pravnih propisa, koji definišu procedure zapošljavanja u javnom sektoru.
INTERVIEW.BA: U okviru Antikorupcijske mreže ACCOUNT aktivno se bavite borbom protiv korupcije. Koliko vas obični ljudi uopšte ozbiljno shvataju, a na kakav prijem nailazite kod vlasti?
TURBIĆ: U početku nas nisu shvatali ozbiljno. Međutim, naša upornost je dovela do toga da je posljednjih godnu dana ACCOUNT mreža postala sudionikom mnogih bitnih procesa kada je u pitanju borba protiv korupcije i sve više se gradi jedan partnerski odnos s vlastima, koje su napokon prepoznale društveni značaj nevladinog sektora. Intenzivno se radi na mnogim poljima, kao što su izrada akcionih planova borbe protiv korupcije na lokalnom i kantonalnom nivou, gdje je ostvaren partnerski odnos s mnogobrojnim lokalnim samoupravama i kantonalnim vladama.
Potpisani su memorandumi o saradnji s mnogobrojnim predstavnicima vlasti na različitim nivoima. Usvojeni su naši amandmani na određene nacrte zakonskih propisa, jer smo ponudili bolja zakonska rješenja. Pored toga, organizacije unutar Mreže su izgradile svoje kapacitete, tako da imamo zavidan broj stručnih osoba koje posjeduju znanja iz različitih oblasti kao što su javne nabavke, zapošljavanje, sektor obrazovanja, zdravstva, zaštita zviždača itd. Napokon, određene optužnice su podignute zahvaljujući predstavnicima ACCOUNT mreže.
GRAĐANI TREBAJU SHVATITI ULOGU NEVLADINOG SEKTORA
Što se tiče građana, oni trebaju shvatiti ulogu nevladinog sektora u društvu. Nevladin sektor nema moć da donosi nove zakone niti da hapsi. Kada bismo bili u mogućnosti, vjerujte, mnogi od nas bi u roku 24 sata donijeli sve potrebne zakone i primijenili najbolje svjetske prakse borbe protiv korupcije u našoj državi. Naša uloga jeste monitoring rada javne vlasti, ukazivanje na nezakonitosti, nuđenje boljih zakonskih i drugih rješenja, alarmiranje medija i javnosti na specifične rizike i slučajeve korupcije itd.
INTERVIEW.BA: Razumiju li kod nas ljudi uopšte šta je korupcija, čak i onda kad je sami možda nesvjesno čine? Poput famoznih koverata da se posao bolje završi.
TURBIĆ: Jednom je neko pametan rekao da nepoznavanje prava škodi. A ovo nepoznavanje prava od strane građana, korumpirani pojedinci u sistemu zloupotrebljavaju na štetu tih istih građana. Naravno, ne samo znanje nego i moć. Ovdje uopšte ne krivim građane, koji ne moraju biti pravni eksperti, jer su institucije dužne obezbijediti poštivanje njihovih prava, i, posebno, zaštitu od zloupotreba i kršenja istih.
Ovo mogu prikazati kroz lični primjer od prije sedam – osam godina, kada sam za jednog člana porodice prikupljao dokumentaciju za prenamjenu poslovnog prostora iz jedne djelatnosti u drugu. Procedura je takva da sve ide ispočetka, iako je prostor davno sagrađen. Radi se nova urbanistička saglasnost, građevinska dozvola na osnovu građevinskog projekta, te upotrebna dozvola. Zapelo je već na urbanističkoj saglasnosti, kada sam, dvadesetak dana nakon podnošenja zahtjeva, nazvao državnog službenika da pitam je li gotova urbanistička saglasnost da idem dalje u proceduru. Odmah je rekao da postoji problem, jer je osoba koja ima poslovni prostor iznad vršila određene radove te joj još nije odobren zahtjev za legalizaciju.
Naravno, znao sam da to nema veze s prostorom koji je predmet mog zahtjeva, što sam i rekao, jer nikakvi radovi nisu vršeni na tom prostoru. Službenik je i dalje insistirao da ima, te tražio da se sastanemo u kafani umjesto na njegovom random mjestu, na šta sam mu rekao da mi ne pada na pamet i da mu dolazim u službu kod šefa. Šefu sam prenio situaciju te rekao da ću im pozvati medije ukoliko mi ne dodijele urbanističku saglasnost, na koju po zakonu imam pravo. Samo četrdeset minuta nakon toga, pozvao me drugi službenik i rekao da dođem po urbanističku saglasnost, jer je gotova.
Pored zloupotrebe moći, problem je i ovaj “lov u mutnom”, pa ako upali – upali. Susret u kafani s ovakvim službenicima košta petsto-hiljadu konvertibilnih maraka. Za šta?! Za prava koja su nam zakonima zagarantovana!
INTERVIEW.BA: Trenutno je aktuelno sprečavanje korupcije pri zapošljavanju u javnim institucijama. Šta konkretno želite postići i kakav je odziv institucija da se upuste u ovu priču?
TURBIĆ: Naši zahtjevi su jasni i u skladu s ustavnim principima jednakosti i nediskriminacije svih građana u Bosni i Hercegovini. Želimo transparentne procedure u zapošljavanju koje će omogućiti svim građanima jednak pristup radnim mjestima u javnom sektoru, što danas nije slučaj. Danas, politički moćnici u potpunosti kontrolišu proces zapošljavanja u javnom sektoru, koji finansiraju svi građani, ali većina njih nema pristup radnim mjestima u istom.
Ova zloupotreba moći od strane političkih predstavnika danas za posljedicu ima masovno napuštanje zemlje od strane mladih ljudi. Mislim da se ovdje pogrešno koristi termin “odlazak mladih”. Mladi ljudi ne odlaze, nego su protjerani nepravdom, svakodnevnom višegodišnjom diskriminacijom, besperspektivnošću, svakodnevnim stavljanjem do znanja od strane bahate vlasti da u društvu jednakih, kako kaže Ustav BiH, postoje pojedinci i porodice koje su “jednakije” u pravima od drugih.
Što se tiče odziva institucija, u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno se radi na ostvarivanju saradnje nevladinog sektora sa različitim nivoima vlasti u smislu pokretanja inicijativa za izmjene pravnih propisa. Dobro je što ove inicijative idu dvosmjerno, što prije nije bio slučaj. Sasvim je nebitno da li su naši politički predstavnici u međuvremenu doživjeli prosvjetljenje ili su u pitanju zahtjevi Evropske unije u cilju unapređenja vladavine prava, a koja insistira na učešću nevladinog sektora u kreiranju novih zakonskih rješenja i procedura. Ono što sigurno znam jeste da će u narednom periodu fokus nevladinog sektora po pitanju zapošljavanja biti usmjeren na izmjene zakonskih propisa i podzakonskih akata kojima se reguliše postupak zapošljavanja.
Ovdje moram naglasiti da smo određene visokopozicionirane političke predstavnike, za koje smo znali da nemaju čiste namjere, mi iz ACCOUNT mreže morali odbiti kada su nas pozvali na saradnju, jer nisu htjeli snositi posljedice iz prošlosti a koje se tiču njihovih ličnih afera nezakonitih zapošljavanja članova porodice.
INTERVIEW.BA: Iz medijskih izvještaja čitamo da ljudi obično moraju nekoga potplatiti da bi dobili posao u nekoj javnoj instituciji ili kompaniji. Imate li vi dokaza za ovo, neki primjer?
TURBIĆ: Dovoljno je samo pogledati afere koje prate vladajuću SDA, gdje je podignuta optužnica protiv najviših zvaničnika te stranke. Ista razrađena matrica postoji na svim nivoima vlasti, od državnog, preko entitetskog i kantonalnog pa sve do lokalnog nivoa, gdje par moćnika odlučuje koja će se osoba zaposliti u javni sektor.
Sve ovo je omogućeno pravilnicima o radu javnih ustanova i javnih preduzeća, kojima su rukovoditeljima dodijeljene ogromne ovlasti. U skoro svim slučajevima pravilnicima je uređeno da se sve završava između dvije osobe – direktora i osobe koju, po nečijem naređenju, treba zaposliti. Napominjem da su svi ovi pravilnici nezakoniti, jer nisu usaglašeni s mnogobrojnim zakonskim propisima na državnom i entitetskom nivou.
Naravno, istim pravilnicima je izvršen pokušaj legalizacije koruptivnih krivičnih djela zloupotrebe položaja i ovlasti, nezakonitog posredovanja, primanje dara (mita) i drugih oblika koristi.
INTERVIEW.BA: Kakva je uloga političkih stranaka pri zapošljavanju u javnim institucijama i kompanijama, ako je ima? Možemo za primjer uzeti vašu općinu.
TURBIĆ: Situacija na području naše općine je identična kao na području ostalih stotinu četrdeset i nešto općina u Bosni i Hercegovini. Ona je identična i kada je u pitanju kantonalni nivo, entitetski, kao i državni nivo. Procesima zapošljavanja upravljaju politički moćnici.
INTERVIEW.BA: Postoje li nešto što bismo mogli nazvati nekom vrstom šeme pri zapošljavanju gdje postoje jasni dokazi za korupciju?
TURBIĆ: Postoje jasno razrađene šeme, što je omogućeno, kako sam već rekao, podzakonskim aktima. Tu ne moramo trošiti riječi, jer svaki građanin, posebno na lokalnom nivou, zna koji čovjek imenom i prezimenom može narediti određenom direktoru javne ustanove, javnog preduzeća, rukovoditelju upravnog organa, da zaposli određenu osobu. Problem je što to ne znaju, ili bolje reći, neće da znaju oni koji su najpozvaniji da znaju ovakve stvari, a to su, prije svih, mnogobrojna tužiteljstva i policijski organi.
INTERVIEW.BA: Imate li nekih dobrih primjera lokalnih zajednica gdje se jasno vidi opredjeljenost načelnika i administracije za javni interes, građane?
TURBIĆ: Napokon, ima. Naime, nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora na sastanak me pozvao gospodin Edin Delić, načelnik Općine Lukavac, koji je izrazio želju za saradnjom s ACCOUNT mrežom po pitanju izmjena, odnosno usvajanja pravnih akata, kojima se definiše proces zapošljavanja, a koji su nediskriminatorni i antikoruptivni. Nakon održane javne debate u Lukavcu, ovoj inicijativi se priključio i gospodin Samir Kamenjaković, načelnik Općine Živinice. Nedavno je potpisan Memorandum o saradnji između ACCOUNT mreže i načelnika ove dvije općine, formirana je radna grupa, a prošle sedmice je održan prvi radni sastanak.
U narednom periodu slijedi analiza pravilnika o radu javnih ustanova i javnih preduzeća čiji su osnivači ove dvije općine, a onda izrada prijedloga novih pravilnika, koji će sadržavati potpuno transparentne procedure zapošljavanja i koji će biti usklađeni sa zakonskim propisima. Pored toga, u procesu izrade je interni akt o pravilima korištenja diskrecionog prava rukovoditelja organa javne uprave prilikom izbora novih državnih službenika.
Naravno, kao primjer pozitivne prakse, ove pravilnike ćemo ponuditi na usvajanje ostalim u općinskim, gradskim, kantonalnim te entitetskim organima. Već sada smo u pregovorima s predstavnicima nekoliko općina koje su načelno izrazile spremnost da sudjeluju u ovom procesu, a ovom prilikom pozivam i sve one s kojima još nismo stupili u kontakt da nam se pridruže.
INTERVIEW.BA: Kada pogledate kako funkcionišu vlasti i kakav je sistem napravljen, poželite li ikad da odustanete od borbe, gubi li vam ona smisao?
TURBIĆ: Veoma često, vjerujte. I ne samo ja. U razgovorima s kolegama iz nevladinog sektora najčešće je pitanje: čemu sve ovo?! Međutim, svi mi još uvijek djelujemo. Nekad s manje, nekad s više entuzijazma, ali djelujemo. Još uvijek smo tu, ako ništa a ono bar da zasmetamo nekom u njegovim lošim namjerama.
GRAĐANI BI PONOVO MOGLI NA ULICE
INTERVIEW.BA: Godine 2014. uspjeli ste građanskim pritiskom da natjerate lokalne vlasti u Srebreniku da prepolove svoja primanja. Ovo je nevjerovatna pobjeda civilnog društva. Međutim, je li se ona održala i do danas?
TURBIĆ: To se dogodilo u sklopu februarskih protesta, i tada smo svi bili samo građani. Lično sam otišao u Tuzlu, ne kao član organizacije, nego kao građanin, 5. februara kada su mediji objavili da policija tuče građane. Mnogi od nas su ostali do 7. februara, kada je tadašnja Vlada TK podnijela ostavku. U Srebreniku smo, također, svi bili samo građani. Nekih pet stotina građana se okupilo na protestima i uputilo zahtjeve tadašnjem načelniku i Općinskom vijeću, koji su veoma brzo, jednoglasno usvojeni. Između ostalih, bio je ovaj zahtjev. Ideja je bila da ta sredstva, kao i sredstva od naknada za članove upravnih tijela i komisija, idu u poseban fond kako bi se pružala pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Međutim, sve se već nakon šest-sedam mjeseci vratilo na staro. Vijećnici su vratili sebi paušale. Na stare obrasce ponašanja su se vratili i na višim nivoima vlasti, što će reći da vlasti iz protesta nisu ništa naučile. Ako se u skorije vrijeme nešto ne promijeni, a neće, jer je teško promijeniti mentalni sklop ljudi koji po istoj matrici vladaju već skoro trideset godina, siguran sam da će građani ponovo na ulice.
