Uprkos činjenici da su postali najveći dužnici u Federaciji BiH i na neslavnom prvom mjestu prestigli Željeznice FBiH, kao i negativnim ocjenama federalnih revizora za 2023., rudnik je nastavio s praksom netransparentnih i neracionalnih javnih nabavki, koja ga je i odvela u potpunu finansijsku dubiozu
Piše: Maja BJELAJAC
Početkom ove godine Rudnik uglja Kreka zauzeo je neslavno prvo mjesto kao najveći federalni dužnik po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada. Podaci Poreske uprave Federacije BiH govore da je ukupan dug ove kompanije s kamatama narastao na više od 165 miliona KM, čime je Kreka pretekla dotadašnjeg rekordera u dugovima – Željeznice Federacije BiH.
Uprkos tome, kao i negativnim ocjenama federalnih revizora za 2023. godinu, rudnik je nastavio s praksom netransparentnih i neracionalnih javnih nabavki, koja ga je i odvela u potpunu finansijsku dubiozu, piše Valter.
Novi ugovori
Samo tokom prošlog mjeseca, Rudnik uglja Kreka zaključio je nove ugovore za iznajmljivanje bagera, koji će ga koštati 915.000 KM.
Ugovor s firmom Tevekkul iz Tuzle sklopljen je 18. aprila i uključuje iznajmljivanje dva bagera čistača traka u periodu 12 mjeseci. Za ovu javnu nabavku Rudnik će ovoj privatnoj firmi isplatiti više od pola miliona maraka.
Samo pet dana kasnije Kreka je s istom firmom zaključila novi ugovor – ovaj put za iznajmljivanje bagera kašikara – gusjeničara, posao koji će rudnik u konačnici koštati oko 360.000 KM.
Rudnik uglja Kreka već godinama, umjesto da kupi bagere u okviru kapitalne nabavke koja bi im se kasnije višestruko finansijski isplatila, iznajmljuje mehanizaciju i „treća lica“ za poslove otkopavanja, transporta i odlaganja, što je bilo i predmet razmatranja Ureda za reviziju institucija FBiH.
Valter je već pisao o tome da su u Izvještaju o usklađenosti revizori posebno skrenuli pažnju na postupke javnih nabavki za angažovanje trećih lica i iznamljivanje mehanizacije, te istakli da je po tom osnovu samo u 2023. zaključeno sporazuma u ukupnoj vrijednosti oko 19,7 miliona KM. Od toga je samo na mehanizaciju potrošeno oko 4,5 miliona KM!
Federalna revizija prošle godine dala preporuku da se “preispita opravdanost angažovanja trećih lica i iznajmljivanja mehanizacije s obzirom na to da su ove usluge u okviru redovne djelatnosti Društva, a sve s ciljem racionalizacije troškova i ostvarenja boljih poslovnih rezultata”.
Dva posla favoritu
Kreka je očigledno preispitala opravdanost i odlučila – nastaviti po svome. I to favorizujući upravo firmu Tevekkul, kojoj je samo prošlog mjeseca dodijelila dva posla u vrijednosti od 915.000 KM sa PDV-om.
Valter je ranije kontaktirao kompaniju koja se bavi prodajom bagera, buldožera i rovokopača i u kojoj su potvrdili da se korišten rovokopač, star desetak godina, po karakteristikama sličnim onom koji se tražio u tadašnjem tenderu Rudnika uglja Kreka, mogao kupiti po cijeni od 220.000 do 240.000 KM, plus PDV (dakle za maksimalno do 300.000 maraka).
A koliko je firma Tevekkul omiljena u javnim nabavkama Rudnika uglja Kreka svjedoči i podatak s portala Akta.ba da je za nepunih pet mjeseci zaradila od rudnika 2,7 miliona maraka.
Tevekkul je od skromnih 160.210 KM, koliko su prihodovali prve godine svog rada, u prošloj godini dogurao do gotovo četiri miliona KM prihoda i 1,6 miliona maraka neto dobiti. U ovoj godini, sudeći po prvih pet mjeseci, prihodi bi mogli doseći dvocifrene milionske iznose, najvećim dijelom zahvaljujući Rudniku uglja Kreka.
O finansijskom krahu Kreke svjedoče i podaci sa sjednice Vlade Tuzlanskog kantona iz februara. Naime, rudnik nije izmirio koncesione naknade za 2022., 2023. i 2024. godinu. Tako je dug za protekle tri godine dostigao 1,6 miliona KM, dok je prethodni oko 3,5 miliona KM i servisira se mjesečnim ratama od 162.000 maraka.
Ipak, to nije spriječilo upravu rudnika da raspiše još jedan nevjerovatan tender – za „usluge istrage i osiguranja” kompanija je angažovala dvije zaštitarske firme kojima će, s PDV-om, isplatiti 750.000 KM.
Slučajno ili ne, firme Sword security i Soko BH redovno su dobijale ove tendere od RU Kreka, pa su tako i zaštitarske firme od rudnika prihodovale milionske iznose.
Stanjem u Rudniku uglja Kreka bavio se i Transparency international BiH koji je još 2019. podnio krivičnu prijavu protiv bivše uprave zbog toga što je bez tendera podijelila poslove vrijedne preko milion maraka.
TI BiH je ustvrdio da je uprava za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije dodijelila preko 200 direktnih sporazuma određenim firmama.
Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u julu 2022., a godinu kasnije je obustavilo, zaključivši da je zakon prekršen, ali da “u svemu nema obilježja krivičnog djela”. Ipak, krajem prošle godine naredba o obustavi istrage protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla je poništena.
