VRIJEME STALO U VITEZITU: Nadležni razmjenjuju dopise, zaboravljeno 286 radnika

Mnogo toga je u apelaciji Ustavnom sudu navedeno, ali je jednak broj činjenica izostavljen. Jedna od njih jeste da je Adil Lozo i predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita u stečajnom postupku, te da ne postoji bilo kakva odluka Odbora povjerilaca o dostavi apelacije

Piše: A. GUTIĆ

U Vitezitu je vrijeme doslovno stalo. Svi čekaju neki konkretan potrez, prije svega federalne vlade i Pravobranilaštva BiH, a što ne reći i okončanja istrage federalne policije o prijavljenim nezakonitostima u stečajnom postupku. Aktivan je samo advokat Adil Lozo, on zna da je vrijeme novac. Kao predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita istovremeno zastupa i 286 bivših uposlenika ove firme. Nedavno je u njihovo ime podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom se traži uvođenje u posjed kupca Vitezitove imovine, zagrebačku firmu „WDG promet“, te raspodjelu 10,5 miliona maraka od prodaje povjeriocima, među kojima je i grupa radnika.

Iz apelacije Ustavnom sudu

Izostavljene činjenice

Mnogo toga je u apelaciji Ustavnom sudu navedeno, ali je jednak broj činjenica izostavljen. Jedna od njih jeste da je Adil Lozo i predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita u stečajnom postupku, te da ne postoji bilo kakva odluka Odbora povjerilaca o dostavi apelacije. Na to je u odgovoru na apelaciju ukazao i stečajni sudija Ivo Žabić. Od podsjeća da za njegovo „stopiranje“ predaje imovine Vitezita kupcu, postoji još nekoliko razloga.

Podsjetimo, Pravobranilaštvo BiH se uključilo u stečajni postupak nad Vitezitom podsejćanjem, na sva zakonska ograničenja vezano za raspolaganje s državnom imovinom, o čemu je Žurnal pisao.

Pravobranilaštvo BiH je najavilo i podnošenje tužbe za poništenje Rješenja o dosudi imovine LOT-I, kupcu „WDG promet“ Zagreb.

Apelanti svjesno izostavljaju odlučnu činjenicu da se u ovom postupku prema mišljenju Pravobraniteljstva BiH radi o državnoj imovini, jer ukoliko bi došlo do diobe novčanih sredstava, a utvrdi se da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja, to bi izazvalo nesagledive posljedice za kupca koji ne bi postao vlasnik imovine – podsjeća stečajni sudija Žabić. 

Ostavke članova Odbora povjerilaca

Još jedan član Odbora povjerilaca Vitezita, advokat Jasna Dunđer, istovremeno zastupa i klijenta koji je u sporu sa Vitezitom. Istina, ona je prije nekoliko dana podnijela ostavku, nezadovoljna što se njenom klijentu, firmi Interpromet osporavaju potraživanja odnosno pravo vlasništva nad nekretninama koje su u stečajnom postupku bile predmetom prodaje.

Faksimil ostavke

Ironija jeste da je Interpromet tužio u stvari Vitezit-Cromen, firmu-kćerku Vitezita koju stečajna uprava ne priznaje, unatoč sudskim presudama! Na to je upozoreno i iz irme Grom-L koja je suosnivač Vitezit Cromena te ima status stečajnog povjerioca.

Dopis firme GROM-L

Zaboravljeni bivši radnici

Konačno, nakon sve ove prepiske oglasila je i Vlatka Mlakić, član Odbora povjerilaca Vitezita ispred bivših radnika. Podsjeća da u svoj ovoj rašomonijadi oko Vitezita, postoje i ljudi koji godinama čekaju na svoja potraživanja i mogućnost na ostvarivanje kakve-takve penzije.

Iz dopisa Vlatke Mlakić

Podsjetimo još jednom šta pored stava Pravobranilaštva BiH sprečava stečajnu upraviteljicu Behriju Huseinbegović da u sadejstvu sa predsjednikom Odbora povjerilaca Adilom Lozom izvrši glavna diobu stečajne mase, te da se kupac najvećeg dijela imovine Vitezita, zagrebačka firma „WDG Promet“ odmah uvede u posjed, a novac dobijen prodajom podijeli poveriocima.

1. Nema saglasnosti federalne vlade o konačnoj prodaji Vitezitove imovine, jer je svojevremeno odobrenje za stečaj dato za restruktuiranje Vitezita, a ne prodaju imovine. Stečajni sudija Ivo Žabić je naredio stečajnoj upraviteljici da ne poduzima radnje uvođenja u posjed kupca prije nego se ne upiše kao vlasnik imovine u zemljišnim knjigama, odnosno dobije pismenu suglasnost Vlade FBiH o načinu i uvjetima pod kojima će se imovina, koja služi za namjensku proizvodnju, predati u posjed!

2. Upitna je legalnost sjednice Odbora povjerilaca od 22. maja, gdje su usvajani zaključci iako nije bilo kvoruma.

3. Ukoliko se zaključenjem stečajnog postupka obavi glavna dioba po zamisli stečajne upraviteljice, bivši radnici imaće veliki problem sa uvezivanjem staža…

(Žurnal. info)