Panel diskusija „Od globalnog preko državnog do lokalnog nivoa pričamo o problematici otpada“: Plastika je smatrana blagom dok nije otkriveno kako utiče na ljude i prirodu

24.11.2022.

Iako problem plastike i upravljanja otpadom nije aktuelan samo u Bosni i Hercegovini (BiH), nego i svuda u svijetu, to je tema koja je u našoj zemlji, uglavnom, zanemarena. No, upravo to je i tema koja je juče okupila praktičare, kreatore politika, predstavnike lokalnih i međunarodnih organizacija koje rade na području upravljanja otpadom, te predstavnike stručne javnosti na panel diskusiji „Od globalnog preko državnog do lokalnog nivoa pričamo o problematici otpada“ koja je upriličena u Tuzli.

Panel su organizovali „Fondacija Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo“, „Centar za ekologiju i energiju“ i „Centar za životnu sredinu“, a osnovni cilj bio je da se razvije diskusija o tome kako otpad utiče na nas, s fokusom na to kako možemo da djelujemo na smanjenje otpada u svojoj sredini.

Mogu reći da sam sretna  jer danas ovdje govorimo o rješenjima. Mi znamo da imamo problem i jasno nam je da se moramo uhvatiti u koštac njim.  Svi smo mi ovdje, svako na svoj način, uključeni u rješavanje problema – rekla je ovom prilikom panelistica Džemila Agić, direktorica „Centra za ekologiju i energiju“ i dodala da je osviještenost pojedinaca od velike važnosti.

Jako je važno da motivišemo građane da povećaju količinu odvojene plastike, te da se uvežemo s firmama koje vrše otkupe i recikliranje plastike – istakla je Agić.

Džemila Agić, direktorica „Centra za ekologiju i energiju“

Naime, u periodu od 2000. godine do danas proizvedeno je više plastike nego u periodu od 50 godina prije toga.

Plastika je u početku bila savršen materijal i smatrana je blagom, dok nije otkriveno kako utiče na ljude i prirodu – rekla je Milica Končar, predstavnica „Centra za životnu sredinu“ i jedna od panelistica.

Milica Končar, predstavnica „Centra za životnu sredinu“

Jedan od najvećih problema je, kako je istaknuto,  zbrinjavanje otpada, pri čemu je njegova selekcija od ključne važnost. To su prepoznali u Javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ iz Tuzle, što je svakako razlog zbog kojeg u ovoj oblasti ostvaruju značajne rezultate.

Postavljanjem tipskih objekata za odlaganje ambalažnog otpada u 2020. godini smo imali 210 tona ambalažnog otpada. S postavljanjem tipskih objekata u zadnje dvije godine već sada, bez novembra i decembra, imamo 420 tona. Do kraja godine, sa ovim trendom preuzimanja otpada, bi to bilo nekih 500 tona, što je duplo više nego prije dvije godine kada smo počinjali sa tim – rekao je Edin Dizdarević, rukovodilac sektora tehničkih poslova u ovom preduzeći i jedan od panelista.

Edin Dizdarević, rukovodilac sektora tehničkih poslova u Javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ iz Tuzle

Osim javnih, ovim problemom se bave i privatna preduzeća.

Većina sirovina u našu firmu dolazi od privrednih društava, a od građanstva jedan mali dio. Privredna društva su glavni nosioci, a mi idemo kod njih po te sirovine – kazao je panelista Muhamed Mehmedović, direktor firme Bonzo d.o.o. i ukazao na veliki problem do kojeg  dolazi jer se sirovine ne razdvajaju prije bacanja u mješaonu.

Muhamed Mehmedović, direktor firme Bonzo d.o.o.

Na panel diskusiji je upriličeno i predstavljanje dokumenta “Atlas plastike: Činjenice i brojke o svijetu sintetičkih polimera (posebno izdanje za BiH).

U BiH se reciklira samo 2% otpada, a to znači da ostalo završava negdje, na nekim deponijama. Poznato je da se plastika tek nakon nekoliko stotina godina razgrađuje i da se vraća u organizam u vidu mikroplastike. Dakle nije samo problem što je prisutna u prirodi, nego je pogubna i za naše zdravlje – samo je jedan od podataka iz ovog dokumenta koji je medijima istakla Judith Brand, direktorica Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo.

Judith Brand, direktorica Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo

Na panelu su govorili i Adem Smailović, predstavnik firme Eko sirovina d.o.o. i Jasmin Osmanović, direktor firme Eko život d.o.o., dok se u ulozi moderatorice našla Azra Begtašagić.

 

Idi naVrh

Don't Miss