Svaki drugi kafić u Banjaluci nema dozvolu za baštu!

I dok su gradskim vlastima u Banjaluci puna usta borbe protiv korupcije, podaci sa terena govore potpuno drugačije, odnosno da dok ste na vlasti, imate pravo da kršite zakon i lokalne propise, a da za to ne snosite apsolutno nikakve sankcije

Piše: Velizar Antić

Gotovo nevjerovatno zvuči podatak da u gradu Banjaluci od ukupno 110 ugostiteljskih objekata koji privremeno zauzimaju javnu površinu postavljanjem bašta ispred svojih lokala, svega njih 63 imaju pravno valjanu dozvolu, dok ostali objekti to čine mimo važećih pravila i procedura, a samim tim upitno je i plaćanje lokalnom budžetu koji prihoduje ogroman novac od taksi za zauzimanje javnih površina. Naime, prema Odluci o komunalnom redu, visinu naknade za privremeno zauzimanje javne površine po 1m2 utvrđuje Gradonačelnik Grada Banjaluka, na prijedlog organa uprave nadležnog za komunalne poslove, u zavisnosti od namjene za koju se vrši zauzimanje javne površine i zone u kojoj se nalazi lokacija.

Važeći cjenovnik za zakup javnih površina u Banjaluci

Tako bi, prema važećem cjenovniku, za zakup javne površine za baštu od 30m2 u zoni jedan za godinu dana bilo potrebno gradu uplatiti blizu 11 000 KM!

Važno je istaći i da za ocjenu mogućnosti postavljanja bašta na javnim površinama Gradonačelnik imenuje Komisiju za postavljanje bašta u okviru pravila navedenih u Planu korišćenja javnih površina.

Iako se iz lokalne vlasti pravdaju da Odsjek komunalne policije vodi evidenciju o privremenom zauzimanju javnih površina i da isti vrši provjere, sankcije ipak izostaju.

Odsjek komunalne policije pokreće sve neophodne mjere i radnje te odgovornim licima nalaže pribavljanje važećih rješenja o komunalnoj taksi (sačinjavanjem zapisnika, nakon čega se ide u postupak prikupljanja neophodne dokumentacije-posjedovni list, kopija katastarskog plana, ZK uloška, geodetski snimak…), odnosno, donosi rješenje o uklanjanju sadržaja bašte ukoliko se isto ne pribavi“, navode iz gradske uprave.

Međutim, interesantno je da iz gradske uprave ne govore koliko je bašta zaista i uklonjeno. Iako je naš portal više mjeseci pokušavao da od grada dobije informaciju o tome koji ugostiteljski objekti ne ispunjavaju uslove za postavljanje bašte ili su u “procesu pribavljanja dozvola”, iz grada nisu željeli da dostave ove informacije. Kako Infoveza nezvanično saznaje, jedan od razloga zašto gradska uprava krije imena ovih lokala jeste u tome da su mnogi članovi vrha Partije demokratskog progresa i Saveza nezavisnih socijaldemokrata vlasnici tih istih lokala, pa samim tim, čini se, pravila za njih i ne važe.

Prošle godine je na portalu banjaluka.com pisano o problemima koje su imali stanari ZEV u Aleji svetog Save zbog nezakonito postavljenih bašta kafića Rijeka i SOHO. Provjerili smo stanje na terenu i da li ti kafići ispunjavaju uslove za postavljanje bašte.

Kako tvrde stanari ZEV-a iz Aleje Svetog Save u samom centru Banjaluke, u praksi stvari često djeluju i po principu ugostiteljskog objekta”Rijeka” s.p. Muhović Dario. Po njihovim riječima, “Rijeka” je jedan od lokala koji se okoristio ovakvom politikom grada, a bašta navedenog lokala je duplo veća nego što je predviđeno regulacionim planom iz 2018(sada je i taj regulacioni plan poništen).

Ovaj kafić je jedan od onih koji nisu plaćali zakup javne površine za potrebe bašte.

Stanari su dobili informaciju u gradskoj upravi da je Grad tužio “Rijeka” s.p. Dario Muhović i tražio isplatu 3524 KM odštete za neplaćanje javne površine. Međutim, to pravno lice više ne posluje na toj adresi. Kafić je promijenio vlasnika i naziv u ATA-1 d.o.o., a računi “Rijeka” s.p. Dario Muhović su već duže vrijeme blokirani, pa se nameće sumnja da će Grad uopšte naplatiti svoja potraživanja“, ispričao nam je jedan od članova ZEV-a.

Novi vlasnik posluje na ovoj adresi od marta 2022. godine i do pisanja ovog članka nije podnio zahtjev za zauzimanje javne površine, što znači da ne ispunjava uslove za postavljanje bašte te zauzima javnu površinu nezakonito, čime je upitno i plaćanje takse Gradu.

“Imamo situaciju da dva pravna lica ne ispinjavaju uslove za zauzimanje javne površine za istu baštu. Pitanje je kako je to dozvolila komunalna policija koja je nadležna za provjeru da li postoje uslovi za postavljanje bašte”, ističu stanari.

Dragan Kabić iz Centra za zaštitu životne sredine za portal Infoveza tvrdi da u praksi gotovo svakodnevno možemo da iskusimo da određeni objekti svojim baštama uzurpiraju javni prostor, najčešće ometajući pješački saobraćaj.

Uzevši ovo u obzir, mora se postaviti i pitanje šta je racionala donošenja potencijalnih rješenja koja takve stvari dozvoljavaju? Na primjer, Jevrejska ulica, u dijelu pješačke zone ne bi smjela da ima izbačene bašte u prostor, pogotovo ne zatvorene, a s obzirom na broj pješaka koji je koriste. Naravno, treba napomenuti i to da jeste dobra praksa da se u gradskom jezgru stimuliše ugostiteljstvo kroz dopuštanje većih bašti, ali na način da se taj prostor uzima od pasivnog i aktivnog motornog saobraćaja, a ne od pješačkog“, objašnjava Kabić i zaključuje da u suprotnom isključivo možemo govoriti o dozvolama koje idu u korist samo privatnom interesu.

Prethodna vijest

From the cabinet of Staša Košarac’s: How NOSBIH became a party platform for the million-dollar electricity trade

Naredna vijest

Led by Svetislav Bulatović: How the Balkan electricity reserves disappeared