July 2022

/

Čitaj više, misli više: Prof. Sead Turčalo: Međunarodna zajednica gleda BiH kao moguću samo u troetničkom smislu

Ekspert za geopolitiku i sigurnost, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Sead Turčalo u našem je podcastu komentirao najaktuelnija politička i društvena zbivanja u BiH, proteste ispred OHR, odnos međunarodne zajednice, prijetnje koje dolaze iz HDZ, opoziciju i poziciju…

Razgovarala: Rubina ČENGIĆ

Ljudi koji u BiH vode procese ili žele da vode procese ne znaju šta je….kazao je u  razvogoru za naš podcast Čitaj više, misli više ekspert za geopolitiku i sigurnost Sead Turčalo, inače dekan na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

O robotima koji bi, prema izjavi člana Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Bakira Izetbegovića, mogli u budućnosti zamijeniti mlade ljude koji napuštaju BiH, Turčalo kaže da vjeruje da vještačka inteligencija ili roboti  nikada neće zamijeniti ljude.

– Uvjeren sam da, usprkos razvoju artificijelne inteligencije, nehumana inteligencija neće ovladati onim što je važno za čovjeka, a to je i socijalna i emotivna inteligencije, no ono što imamo kod naših političkih elita jeste odsustvo etike, morala i odgovornosti prema onima koje oni predstavljaju– dodao je.

Pitali smo ga i za proteste ispred Ureda visokog predstavnika,  koje su  pred kraju jula organizirale političke partije protiv odluka OHR-a koje su navodno bile pripremljene za usvajanje, a u konačnici nisu usvojene, cijeni da su složen fenomen.

– Teško je reći da su bili građanski jer su se desili na poziv političkih partija iako biti član ili simpatizer neke političke partije ne znači da niste  građanin, ali suštinski se nije radilo o autentično građanskim protestima u smislu organizacije jer su bili politički podržani i potaknuti. No ono što bi mogli naučiti iz njih jeste da građani na isti način mogu  utjecati i na odluke parlamenata u BiH na različitim nivoima našeg političkog sistema – kazao je Turčalo i ocijenio da su “odluke o kojima se pričalo krajem jula išle u pravcu osnaživanja etnonacionalnog političkog okvira i produbljivanja sistema vladavine zasnovane na političkom konzervativno-nacionalnom konsenzusu što bi vodilo potpunom obesmišljavanju multietničkih i  građanskih partija”.

Pragmatičan pristup međunarodne zajednice

Kao ekspert za geopolitiku smatra da “ne treba zanemarivati dugogodišnje lobističke aktivnosti HDZ Hrvatske za izmjene Izbornog zakon i i Ustava BiH”.

– Mi sada imamo pragmatičan pristup međunarodne zajednice: najavljene su blokade uspostave vlasti nakon izbora ako rezultati ne bude odgovarao onome što želi HDZ BiH i međunarodna zajednica je, da bi prevenirala blokade, donijela rješenje koje će to spriječiti i stvoriti ambijent u kom   će svi biti nezadovoljni. Ovo pokazuje da međunarodna zajednica gleda BiH kao moguću samo u troetničkom smislu i da ne razumije situaciju ili prirodu i historiju BiH, pa nas ovakvim odlukama ili  prijedlozima  vraća mnogo koraka unazad, a istovremeno nam daje mišljenja Venecijanske komisije ili zahtjeve izrečene nastupe o jednakosti građana i demokratskim vrijednostima. Bojim se da je međunarodna zajednica upala u matricu da je u  BiH moguće djelovati samo na principu etnonacionalističkog konsenzusa i nisam siguran koliko ozbiljno shvaćaju ulogu građanskih partija ili političkih programa u BiH – upozorio je.

Prof. Turčilo također smatra da je opasno to što međunarodna zajednica pristaje na prijetnje i uvjetovanja koje dolaze od HDZ BiH i HDZ Hrvatske.

– Posljedica toga je ambijent  u kom nema uvjeta za djelovanje opozicije, uvjetno kažem opozicije, jer oni nemaju mogućnost da  nametne svoj narativ i diskurs jer se ne osjećaju lagodno da predstave neku vrstu alternative, kazao je.

On je dodao kako smatra  da će jedna od posljedica debate o odlukama OHR-a koje su navodno bile u pripremi,  biti to da se predizborna kampanja, barem među strankama koje imaju sjedište u Sarajevu,  pretvori u traženje izdajnika.

– U takvom ambijentu stranke koje sebe pokušavaju promovirati kao građanske nemaju šansu. Njima je jasno da u svojoj kampanji ne mogu koristiti iste instrumente  kao druge partije jer neće biti autentične, a građani će prije birati original nego kopiju – cijeni Turčalo.

Izjave date u javnosti poput šta oni hoće kad mogu stazi u tri vagona ili mi smo se prebrojali i znamo koliko  imamo lovaca i slično ocjenjuje kao širenje straha među građanima.

– Mi posljednjih mjeseci konstantno imamo prisutnost straha. Imate istraživanje Republičkog instituta koje je rađeno prije priče o secesije RS i ruske agresije na Ukrajinu i tada je 21 posto ispitanih  građana vjerovalo u mogućnost konflikta u BiH i to nije mali procenat. Uvjeren sam da bi taj procenat bio veći da je istraživanje rađeno nakon početka rata u Ukrajini. U takvim okolnostima su vrlo opasne izjave koje daju ljudi koji ne razumiju ni šta je država, ni šta je društvo i nisu svjesni šta su zakonomjernosti konflikta, a konflikt u jednom trenutku dobije spiralu koju više ne možete kontrolirati i lako se pretvori u  ozbiljan sukob, pogotovo u zemlja koja 30 godina poslije rata nije ušla u fazu da se razvija u smjeru pozitivnog mira, kaže Turčalo.

Lično se, dodaje, ne plaši, ali ističe da je oprezan.

– Političke procese vode ljudi koji ne razumiju šta su država i društvo, ne razumiju da svaka izgovorena riječ osobe koja ima poziciju moći ima drugačiju težinu i utiče na građane, pogotovo te izjave izrečene ovih dana. U takvom ambijentu teško se nadati promjenama odnosa i izgradnji povjerenja koje je duboko narušeno i možda čak gore nego 2000te godine, upravo zbog te vrste neodgovornosti – kaže Turčalo.

Kao dekan na Fakultetu političkih nauka gdje se izučava komunikologija, cijeni da komunikacija u javnom prostoru u BiH djeluje kao jednosmjerna.

– Nama jako nedostaje sposobnost kritičkog razmišljanja, mi ne slušamo poruke koje primamo, nego ih čujemo onako kako nama odgovaraju. Nedavno smo na FPN imali nešto što je iz ničega postalo slučaj: jedna osoba nije mogla sudjelovati u programu podrške  Zavoda za zapošljavanje FBiH jer živi na području RS i onda vidite da se ljudi oslanjaju na poluinformacije, ne žele ili nemaju potrebu da dobiju cijelu informaciju, nego na osnovu poluinformacije interpretiraju sadržaje i tako nam je u svim aspektima života. S druge strane imamo osobe koje su nosioci javnih funkcija i zbog toga imaju daleko veću odgovornost za izgovorenu riječ i moraju znatno ozbiljnije pripremiti šta žele reći i poruke koju žele poslati. Moraju biti spremniji i da dobiju javnu kritiku, a istovremeno nose odgovornost da njihova izgovorena riječ ne treba da proizvede nelagodu za bilo koga, pogotovo ako nije izrečena na temelju podataka, argumenata, rezultata istraživanja. Bez toga nosilac javne funkcije nije zreo za poziciju na kojoj je – kaže Turčalo.

Realan cilj

No, naglašava da je komunikacija u BiH neodgovorna, od nosilaca javnih funkcija do građana jer svi prihvaćaju samo one poruke koje odgovaraju njihovom ideološkom  profilu.

– Nama treba ulaganje vremena i znanja u političko obrazovanje i razvoj političke kulture jer ljudi niti znaju mnogo o političkim procesima niti žele da sudjeluju u tome i to pokazuje broj onih koji ne sudjeluju u političkim procesima jer su uvjereni da ne mogu ništa  mijenjati. Potrebno nam je osnaživanje građana i mislim da u tom kontekstu možemo koristiti i ove proteste protiv odluke OHR-a – oni su  pokazali da na organiziran način građanskim pritiskom i paralelnim pritiscima na drugim nivoima komuniciranja možemo utjecati na odluke. Imali smo i ranije lokalne inicijative: u Jajcu učenike protiv dvije škole pod jednim krovom, pobunu građana protiv mini hidroelektrana… Pa  pod građanskim pritiskom je i Parlament FBiH donio zabranu gradnje MHE. Takve događaje treba staviti u prvi plan i građanima slati poruku da mogu mijenjati situaciju. Uostalom – treba izaći na izbore i glasati, pa ako treba – i protiv i pokazati ljudima na vlasti da su promjenjivi. Uvjeren sam da će nakon niza promjena shvatiti da sa su promjenjivi – oni danas vjeruju da su nepromjenjivi jer im mi to pokazujemo iz izbornog ciklusa u ciklus  jer biramo ista lica na različitim nivoima vlasti oni žive u paralelnoj realnosti da su nepogrješivi,  – ističe.

Turčalo nas je na kraju podsjetio da “gdje god se neko usudio da se organizirana i istrajno pobuni – proizveo je promjenu, a ta spoznaja je važna za  osnaživanje građane i vraćanje samopouzdanja i vjere u mogućnost promjena  od lokalnog ka višim nivoima, pod uslovom da je cilj realan”.

“Eos matrix”: Naplaćuje kredite i progoni građane bez ikakve kontrole

Uprkos tome što se za sarajevsku agenciju za naplatu dospjelih potraživanja “Eos matrix” vezuje stotine tužbi zbog naplaćivanja sumnjivih kredita ili onih koji su odavno otišli u zastaru, kao i nemilosrdnih pritisaka na građane čak i ako nisu ništa dužni, još uvijek se nije pojavila nijedna državna institucija nadležna za kontrolu zakonitosti njihovog rada.

Piše: Andrijana Pisarević; Foto: Pixabay

Do ovog zaključka smo došli nakon što smo duže vrijeme pokušavali od raznih institucija i agencija da saznamo ko ih kontroliše i da li je iko ikada pregledao njihove poslovne knjige, te provjerio da li je njihovo poslovanje u skladu sa zakonima.

Agencija koja se najviše “proslavila” nemilosrdnom naplatom kredita koje je otkupila od Mikrokreditnog društva Sinergija i Mikrokreditne fondacije Prizma, oba u stečaju, ni nakon mnogobrojnih sudskih presuda nije odustala od nezakonite naplate. Zbog toga su se građani udruživali i podnosili kolektivne tužbe, kako bi se oslobodili obaveze, za koju, kako tvrde, do dolaska obustave, uglavnom nisu ni znali. Institucionalna reakcija je, uprkos svemu, u potpunosti izostala.

Pitali smo stoga inspektorate oba entiteta, kao i Agencije za bankarstvo FBiH i Republike Srpske, ali ni od koga nismo dobili odgovor na pitanje da li neko i ko je taj ko ima pravo i nadležnost da zaviri u knjige ovog preduzeća i provjeri, kada se već bave naplatom, da li su te naplate u skladu sa zakonima i da li na sve uredno plaćaju poreze i obaveze?

Međutim, u inspekcijama nisu imali odgovore za nas jer nisu nadležni za kontrolu njihovog rada, a nemaju ni prijava građana koji su se našli na njihovom “nišanu”.

“Ako neko od građana smatra da je oštećen ili vjeruje da ova agencija radi nezakonito, najbolje bi bilo da prijavi, pa da inspektori izađu na teren. Mi nemamo nikakvih prijava”, rekli su nam u Federalnoj inspekciji.

Isto smo čuli i u Inspektoratu Republike Srpske.

Kršenje zakona

Nešto kompleksnija situacija dogodila se sa Agencijom za bankarstvo Federacije BiH, od koje danima nismo mogli da dobijemo odgovore na pitanja. Potom su čak tražili i punomoć za zastupanje našeg novinara, kako bi potvrdili da zaista radi za ovu kuću i utvrdili entitet, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, iako su upravo oni bili ti koji su taj zakon kršili, na šta smo im ukazali u našem odgovoru. Podsjećamo, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, institucije su dužne da odgovore na pitanja svakog građanina ove zemlje, a ne samo novinara. Na kraju su ipak odgovorili, ali da kontrola društva koje se bavi naplatom kredita i dospjelih potraživanja nije u njihovoj nadležnosti.

“Agencija za bankarstvo Federacije BiH ne raspolaže sa traženim podacima, jer ‘Eos matrix’ Sarajevo, nije subjekt bankarskog sistema i ne posluje pod nadzorom Agencije. Stoga, Agencija u okviru svoje nadležnosti ne posjeduje tražene informacije, a posebno imajući u vidu da nije nadležna za nadzor nad kupcima plasmana banaka, te ne raspolaže podacima koliko je pravnih osoba na području Federacije registrovano za obavljanje djelatnosti naplate potraživanja i naplatno-kreditno poslovanje”, rekli su u Agenciji.

Banjalučki advokat Din Tešić koji zastupa nekoliko stotina stranaka u postupku protiv “Eos matrix-a” i koji je u njihovo ime oslobodio više njih nezakonito nametnutih obaveza plaćanja, kaže da, suprotno svim zakonskim odredbama, ovo privredno društvo zastarjela potraživanja MKD Sinergija plus i MF Prizma, utjeruje koristeći psihički pritisak na dužnike koji nisu u obavezi da vrate dug.

Din Tešić

“O tome da su upoznati da potražuju zastarjele obaveze govori sve veći broj povučenih tužbi u predmetima u kojima mi zastupamo tužena lica. Naši klijenti su ostajali bez posla zbog učestalih poziva radnika ‘Eos Matrix-a’, da ne spominjemo da su pojedini teško oboljeli zbog toga. Kada sud donese odluku i potvrdi da potraživanja ne postoje, oni i dalje pozivaju naše klijente, i samovlasno pokušavaju naplatiti kredit. Trenutno razmatramo zakonska prava naših klijenata da od privrednog društva ‘Eos Matrix’ traže nadoknadu nematerijalne štete koju su pretrpjeli zbog proganjanja telefonskim pozivima i učestalim prijetnjama zaplijenom imovine. Tužbe u određenom broju slučajeva ćemo uputiti vjerovatno već u toku ovog mjeseca”, kaže Tešić.

Jedna od naših sagovornica priča da je ona jedna od onih koji u Sinergiji jesu podigli kredit, ali da se zbog toga gorko pokajala.

“Prvo su me nagovorili da podignem daleko više od planirane sume, čak i ako mi plata nije bila dovoljno visoka za taj iznos. Ne znam ni sama kako, pristala sam. Vjerujte mi, veoma su uvjerljivi. Ne znam kako, ali umjesto 15.000 maraka koliko sam planirala, izašla sam iz Sinergije zadužena za 24.000 maraka. Čak su mi radnici Sinergije pomogli da nađem drugog žiranta. Naveli su u ugovoru da je kredit namijenjen kupovini zemljišta iako to nije bila istina”, ističe ona.

Kaže da je plaćala ratu od 600 maraka “koliko je mogla”, ali i da su onda nastupili problem.

“Pokušala sam da dogovorim da plaćam u dvije rate. Do sada sam otplatila oko 20.000 maraka. Tada su počeli da mi prijete i da me maltretiraju psihički i pritišću da uzmem reprogram. Uvukli su i ostale članove moje porodice i odjednom smo postali dužni i ja i moj otac, mada on nije vidio nijedne marke od tog kredita. Onda su nam zaračunali i neke kamate, koje nikako nismo razumjeli. Na kraju smo stigli do toga da smo dužni 60.000 maraka. ‘Eos matrix’ nam je dodao još neke kamate, tako da na podignutih 24.000 maraka, koje sam na početku uzela i otplaćivala, ova firma od mene traži još nešto više od 50.000 maraka”, priča naša sagovornica.

Nažalost, iako smo više puta slali pitanja “Eos matrix-u”, ova kompanija nikada nije odgovorila na njih, pa smo i ovog puta ostali uskraćeni za njihovu stranu priče.

Pred sudovima RS došlo je krajem prošle godine do spornog pravnog pitanja vezanog za primjenu člana 372. i 373. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske, kojim je određena zastara anuiteta i samog prava potraživanja iz ugovora o kreditu. Određen broj sudija je u svojim odlukama utvrđivao da je u pitanju desetogodišnji rok zastarijevanja, a ne trogodišnji i petogodišnji rok i time je pogrešno primjenjivao materijalno pravo.

Krajem prošle godine, Vrhovni sud Republike Srpske, zauzeo je stav povodom višedecenijskog problema hiljada građana u vezi potraživanja neisplaćenih anuiteta (rata) iz ugovora o kreditu. Sud je tada odlučio da ta potraživanja zastarijevaju i to ne samo dok ugovor još traje, već i u slučaju kada je rok istekao, a nije došlo do njegovog raskida.

Taj rok iznosi pet godina za neprekinute ugovore, a deset za one koji su raskinuti. U slučaju kada je ugovor o kreditu raskinut zbog neplaćanja i neurednog plaćanja rata, potraživanje davaoca kredita, koje se odnosi na cjelokupno vraćanje duga zastarijeva u roku od deset godina. Isplatom dijela duga nakon raskida ugovora o kreditu ne prekida se zastarjelost potraživanja preostalog neplaćenog duga.

Kada je tužilac podnio prijedlog za izvršenje na osnovu mjenice radi isplate potraživanja, a sud naknadno donio rješenje da će se taj prijedlog smatrati tužbom, nije došlo do preinačenja tužbe ako u parničnom postupku tužilac ne zahtijeva isplatu duga po osnovu mjenice, već po osnovu ugovora o kreditu. U tom slučaju je rok zastarjelosti potraživanja prekinut podnošenjem prijedloga za izvršenje.

Vrhovni sud Republike Srpske na sjednici 23. septembra prošle godine, jasno je zauzeo pravno shvatanje da su u pitanju zastarjele obaveze kojima “Eos Matrix” potražuje novčane iznose. Ova pravno shvatanje koje je zauzeo Vrhovni sud Republike Srpske je obavezujuće i u svim drugim predmetima vezanim za ugovore o kreditu kada isti nije raskinut što se dešavalo i kod Sinergije i kod Prizme, ali i kod određenih banaka.

Ranije je objavljeno da ni Centralna banka BiH nema nadležnosti za nadzor rada agencija za naplatu potraživanja i ne raspolaže informacijama kojim zakonskim odredbama je regulisan rad tih agencija.

Ono što u Centralnoj banci BiH pouzdano znaju, jeste da su agencije za naplatu potraživanja u Centralni registar kredita (CRK) do sada prijavili otkup bankarskih i mikrokredita poslovnih subjekata ukupne vrijednosti preko 778 miliona maraka. Od pomenute brojke, 47 miliona su dugovi, 531 milion dospjele nenaplaćene glavnice a 161 milion maraka dospjele nenaplaćene kamate. Prijavljeni su i krediti fizičkih lica, ukupne vrijednosti preko 178 miliona maraka, sa ostatkom duga od skoro 117 miliona, dospjelom nenaplaćenom glavnicom od 136 miliona i dospjelom nenaplaćenom kamatom od 14 miliona maraka.

“Eos matrix” navodno je u BiH otkupio potraživanja ukupne nominalne vrijednosti u iznosu od 216 miliona KM, mahom bankarskih i mikrokredita, od čega se 60 odsto odnosi na fizička lica, pisali su ranije mediji.

Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prevaru uvukli na hiljade građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute nemaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima. Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose.

Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarali su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli. Vrlo često, dešavalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude protiv njih, dok se sa nestrpljenjem iščekuju presude u nekoliko stotina podignutih pojedinačnih, ali i kolektivnih tužbi po istim osnovama. Procjenjuje se da je MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još nema ni procjene stanja.

Iako su ove prevare počinjene prije više od deset godina i podneseno je na stotine tužbi, a posljednjih godina priča se ponavlja i u javnom prostoru, ostaje nejasno zašto se tužilaštva ne angažuju više oko istrage jedne tako velike prevare, ali i zašto sudovi ne pristaju da objedine tužbe oštećenih građana.

Ohrabruje to, što su polovinom prošle godine sudovi počeli da presuđuju u korist oštećenih građana. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, navodi se da je zahtjev „Eos matrix-a“ neosnovan i da tuženi neće morati da izmire navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi.

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka,  istraživalo je, u više predmeta protiv prijavljenih radnika u Mikrokreditnoj organizaciji „Prizma“, od kojih su neke okončane podizanjem optužnice.

„OJT Banjaluka je 25. decembra 2018. godine, podiglo optužnicu protiv Dragane Balać iz Šipova, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i produženim krivičnim djelom prevara. Optužnica je podignuta i protiv Radosave Savić, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u sticaju sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave. Tužilaštvo je podiglo optužnicu 16. noveembra 2021. godine, protiv Gorana Čikića zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja. U radu se nalaze još tri predmeta koja se odnose na Mikrokreditnu organizaciju ’Prizma’. Predmeti su otvoreni na osnovu krivičnih prijava građana. Takođe, Tužilaštvo postupa u tri predmeta protiv prijavljenog pravnog lica “Eos matrix”, vezano za krivično djelo proganjanje“, rekli su u OJT Banjaluka.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.

Varanje građana

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane.

Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko hiljada maraka kredita i imali su problema sa otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani, jer je neko ko je podigao kredit od hiljadu maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije hiljade.

Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije hiljade maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da obezbijede novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM, itd. Neki su dolazili i do duga od 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina, koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Kada je organizacija otišla u stečaj, navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za finansiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.

Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima uporno ostavlja u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije ‘otarasile’ loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.

U oktobru prošle godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je „Prizma“ nezakonito uvukla u kredite, a „Eos matrix“ pokušao naplatiti određene iznose.

Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema „Eosu“. Pomenuta firma mora da isplati naknadu za troškove postupka. Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je „Eos matrix“ potraživao preko 9.500 maraka.

(ETrafika.net)

Public procurement of the Bijeljina hospital: When the tender is “well-tuned” – the winner is known in advance

Bijeljina hospital “Sveti Vračevi” awarded another lucrative public procurement to “Medicom” from Bijeljina, the favoured and regular winner of the tenders of this health institution. This time, “Medicom” will collect over 1.5 million KM for the purchase of magnetic resonance imaging (MRI) devices, which will bring the amount collected from public procurement for the Bijeljina hospital in the past two years to over ten million KM.

Writes: Miljan Kovač

The scheme by which this supplier regularly wins tenders is already old and well established. Tenders are designed in such a way that any possible competition to this bidder is eliminated at the start.

The manipulation of the “lowest bid price” and the estimated value of the procurement, as well as the criteria required from the bidders, provided “Medicom” with a safe profit this time as well.

The lowest price – the highest profit

The “lowest bid price” was used as a criterion for selecting the most favourable bidder in this public procurement process.

The estimated total value of the contract, as stated in the procurement notice, was 1,550,000 KM excluding VAT.

Compared to the procurement of the same (or similar) device carried out by other health institutions in Bosnia and Herzegovina, this is a fairly low cost of procurement. For the sake of comparison, the hospital in Mostar estimated the value at 2,360,000 KM for the procurement of devices with the same performance.

Odluka Bijeljina

nabavka Mostar

Determining such a low price automatically eliminated most of the potential bidders for the supply of MRI devices to the Bijeljina hospital.

“Medicom”, whose offer of 1,545,000 KM was accepted, as the only received offer, will not be at a loss, however.

Through other public procurements of the hospital in Bijeljina, they will quickly recover the “loss”. More precisely, it has already been charged.

This is also indicated by the current business practice between this health institution and the obviously favoured supplier.

nabavke Medicom

For example, from the initiation of the public procurement procedure for MRI devices to the conclusion of the contract, “Medicom” concluded as many as 35 contracts with the “Sveti Vračevi” hospital, the total value of which is approximately 1.2 million KM, excluding VAT.

The very procedure of this public procurement is full of “unusual” circumstances from the start.

The first notification about the acquisition of this device was published on December 24 last year. However, already on January 17 of this year, corrections were made to the notice so that the deadline for taking over the tender documentation was moved by four days, until January 21, 2022.

Then, on March 7, a decision was made to cancel the procedure. The reason for this decision is stated in the explanation: “Demonstrable reasons that are beyond the control of the contracting authority and which could not be foreseen at the time of the initiation of the public procurement procedure: Reasons beyond the control of the contracting authority”.

A new notice on public procurement was published on March 23 of this year.

Finally, on May 6, the director of the Public Health Institution “Sveti Vračevi”, Zlatko Maksimović, signed the decision on the selection of “Medicom” as the “most favourable bidder”.

Using the “lowest price” of the offer, as a criterion for choosing the most favourable bidder, as they say in Transparency International BiH, leaves a lot of room for manipulations in the public procurement system.

“This criterion gives great discretionary powers to the contracting authority, including the possibility to quote a price below the average value of the goods being procured. Thus, potential bidders lose their financial interest in participating in the bidding, which leaves room for the preferred bidder, who agrees to a lower price due to various possible interests. This interest can be an entry into the market, a basis for participating in other procurements of the contracting authority, and maintenance or procurement of consumables if the subject of the procurement is a device”, says TI BiH.

It is also interesting that between the annulment of the decision and the selection of the most favourable bidder, “Medicom” received several more public procurement jobs from this health institution.

Among other things, this bidder was awarded the procurement of a pulse oximeter, the value of which without VAT is 14,998.90 KM (estimated value of 15,000).

On May 20, “Medicom” was also awarded the job of maintaining the equipment of the manufacturer “Leica” in the value of 20,407 KM (20,500).

Both of these jobs were awarded to the bidder through a competitive request process. In both cases, “Medicom” was the only bidder. However, “Medicom” received much more valuable business from the Bijeljina hospital.

From donors to profiteers

With the public procurement contract of Public Health Institution “Sveti Vračevi”, which was concluded on March 9 of this year, “Medicom” was awarded the contract of procurement of reagents for the immuno-biochemical analyser “Abbott”, in the value of 943,634.67 KM excluding VAT.

These are reagents, that is, consumables for the device that was just donated to this hospital by “Medicom”. In 2016, the Center for Investigative Journalism (CIN) wrote about how Medicom’s donations generate extra profit from the procurement of reagents and consumables.

Donacija CIN

Already that year, after donating a device whose value was estimated at around 250,000 KM, “Medicom” collected about 320,000 KM from the Bijeljina hospital for the purchase of reagents for this device.

The procurement of reagents has continued until today. Thus, in December last year, this bidder procured reagents for “Abott” in the value of 345,900 KM.

Reagents were purchased from the same supplier in previous years as well. Consumables were also purchased from Medicom for other devices that the hospital in Bijeljina received from this donor.

In May 2020, the “Impuls” portal also wrote (New players on the pharmaceutical market of Republika Srpska in the age of corona) about the favouritism of “Medicom” based on public procurement procedures in the health sector.

Officially, the founder of this company is Nebojša Jovanić, who is the owner of the company of the same name based in Šabac, Serbia. The director of the company based in Bijeljina is Ljubomir Perić. The media have repeatedly written about the closeness of Perić and the former Minister of Health of the Republika Srpska, Ranko Škrbić, as well as his business ties with the current director of the Bijeljina hospital, Zlatko Maksimović. Before becoming the director of the “Sveti Vračevi” hospital, Maksimović also held the position of assistant director of the RS Health Insurance Fund.

After all, numerous public procurements speak of the connections of these companies in the public health sector. There is almost no health institution in RS, whose tenders “Medicom” did not win. Most often as the only bidder. Because as they say, when the tender is “well prepared”, the competition has nothing to look for.

impuls infografika Bijeljina eng

Impuls

Javne nabavke bijeljinske bolnice: Kada je tender „dobro uštiman“ – pobjednik se unaprijed zna

Bijeljinska bolnica „Sveti Vračevi“ dodijelila je još jednu unosnu javnu nabavku „Medicomu“ iz Bijeljine, favorizovanom i redovnom pobjedniku na tenderima ove zdravstvene ustanove. Ovaj put će „Medicom“ inkasirati preko 1,5 milion maraka za nabavku uređaja za magnetnu rezonancu (MRI), čime će iznos, koji je u protekle dvije godine naplatio od javnih nabavki za bijeljinsku bolnicu, preći deset miliona maraka.

Piše: Miljan KOVAČ

Šema po kojoj ovaj dobavljač redovno pobjeđuje na tenderima je već stara i dobro uhodana. Tenderi se koncipiraju tako da je svaka moguća konkurencija ovom ponuđaču u startu eliminisana.
Manipulacija „najnižom cijenom ponude“ i procijenjenom vrijednošću nabavke, kao i kriterijumima koji se traže od ponuđača i ovaj put je „Medicomu“ obezbijedila siguran profit.

Najniža cijena – najveći profit

Kao kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuđača u ovom procesu javne nabavke korištena je „najniža cijena ponude“.
Procijenjena ukupna vrijednost ugovora, kako je navedeno u obavještenju o nabavci bila je 1 550 000 maraka bez PDV-a.

Odluka Bijeljina

U poređenju s nabavkama istog (ili sličnog) uređaja koje su provodile druge zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini, riječ je o prilično niskoj cijeni nabavke. Poređenja radi, bolnica u Mostaru je za nabavku uređaja istih performansi procijenila vrijednost na 2 360 000 maraka.

nabavka Mostar

Određivanje ovako niske cijene po automatizmu je eliminisalo većinu potencijalnih ponuđača za nabavku MRI uređaja bijeljinskoj bolnici.

„Medicom“, čija je ponuda od 1 545 000 maraka prihvaćena, kao jedina prispjela ponuda, međutim neće biti na gubitku.

Kroz druge javne nabavke bolnice u Bijeljini, brzo će naplatiti „izgubljeno“. Tačnije, već je naplatio.

Na to ukazuje i dosadašnja praksa poslovanja između ove zdravstvene ustanove i očito favorizovanog dobavljača.

nabavke Medicom

Primjera radi, samo od pokretanja postupka javne nabavke MRI uređaja do zaključenja ugovora, „Medicom“ je s bolnicom „Sveti Vračevi“ zaključio čak 35 ugovora, čija je ukupna vrijednost cca 1,2 miliona maraka, bez PDV-a.

Sama procedura ove javne nabavke od starta obiluje „neobičnim“ okolnostima.

Prvo obavještenje o nabavci ovog uređaja objavljeno je 24. decembra prošle godine. Međutim, već 17. januara ove godine izvršene su ispravke obavještenja tako da je rok za preuzimanje tenderske dokumentacije pomjeren za četiri dana, do 21. januara 2022. godine.

Zatim je 7. marta donesena odluka o poništenju postupka. Kao razlog ovakvoj odluci u obrazloženju je navedeno: „Dokazivi razlozi koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke: Razlozi izvan kontrole ugovornog organa“.

Novo obavještenje o javnoj nabavci objavljeno je 23. marta ove godine.

Konačno je direktor JZU „Sveti Vračevi“, Zlatko Maksimović, 6. maja potpisao odluku o izboru „Medicoma“ kao „najpovoljnijeg ponuđača“.

Korištenje „najniže cijene“ ponude, kao kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuđača, kako kažu u Transparency International BiH ostavlja veliki prostor manipulacijama u sistemu javnih nabavki.

„Ovaj kriterij daje velika diskreciona ovlaštenja ugovornom organu, pa i mogućnost da navede cijenu ispod prosječne vrijednosti robe koja se nabavlja. Time potencijelni ponuđači gube finansijski interes da učestvuju u nadmetanju, što ostavlja prostor preferiranom ponuđaču, koji pristaje na nižu cijenu zbog raznih mogućih interesa. Taj interes može biti ulazak na tržište, podloga za učestvovanje u drugim nabavkama ugovornog organa, održavanje ili nabavka potrošnog materijala, ako je predmet nabavke neki uređaj“, kažu u TI BiH.
Interesantno je i da je u međuvremenu od poništenja odluke do izbora najpovoljnijeg ponuđača „Medicom“ dobio još nekoliko poslova javnih nabavki od ove zdravstvene ustanove.

Između ostalog, ovom ponuđaču je dodijeljena nabavka pulsnog oksimetra čija vrijednost bez PDV-a iznosi 14 998,90 maraka (procijenjena vrijedost 15 000).
„Medicomu“ je 20. maja dodijeljen i posao održavanja opreme proizvođača „Leica“ u vrijednosti od 20 407 maraka (20 500).
Oba ova posla ponuđaču su dodijeljena postupkom konkurentskog zahtjeva. U oba slučaja „Medicom“ je bio jedini ponuđač. Ipak, „Medicom“ je od bijeljinske bolnice dobio i mnogo vrednije poslove.

Od donatora do profitera

Ugovorom o javnoj nabavci JZU „Sveti Vračevi“, koji je zaključen 9. marta ove godine, „Medicom“ je dobio posao nabavke reagensa za imuno-biohemijski analizator „Abbott“, u vrijednosti od 943 634,67 maraka bez PDV-a.

Riječ je o reagensima, odnosno, potrošnom materijalu za uređaj koji je ovoj bolnici upravo donirao „Medicom“. O tome kako preko donacija „Medicom“ dolazi do ekstra profita nabavkama reagensa i potrošnog materijala pisao je još 2016. godine Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Donacija CIN

Već te godine, nakon donacije uređaja čija je vrijednost procijenjena na oko 250 hiljada maraka, „Medicom“ je za nabavku reagensa za ovaj uređaj od bijeljinske bolnice inkasirao oko 320 hiljada maraka.
Nabavke reagensa nastavljene su sve do danas. Tako je i u decembru prošle godine ovaj ponuđač nabavio reagense za „Abott“ u vrijednosti od 345 900 maraka.

Reagensi su od istog ponuđača nabavljani i tokom prethodnih godina. Od „Medicoma“ je nabavljan potrošni materijal i za druge uređaje koje je bolnica u Bijeljini dobila od ovog donatora.

I portal „Impuls“ je u maju 2020. godine (Novi igrači na farmaceutskom tržištu Republike Srpske u doba korone) pisao o favorizovanju „Medicoma“ na osnovu procedura javnih nabavki u zdravstvenom sektoru.

Zvanično, osnivač ovog preduzeća je Nebojša Jovanić, koji je vlasnik istoimene firme sa sjedištem u Šapcu u Srbiji. Direktor firme sa sjedištem u Bijeljini je Ljubomir Perić. Mediji su u više navrata pisali o bliskosti Perića i bivšeg ministra zdravlja Republike Srpske Ranka Škrbića, kao i njegovim poslovnim vezama s aktuelnim direktorom bijeljinske bolnice Zlatkom Maksimovićem. Prije nego što će postati direktor bolnice „Sveti Vračevi“, Maksimović je obavljao i funkciju pomoćnika direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Uostalom, o tome kakve su veze ove firme u javnom zdravstvenom sektoru govore mnogobrojne javne nabavke. Gotovo da ne postoji zdravstvena ustanova u RS, čije tendere „Medicom“ nije osvajao. Najčešće kao jedini ponuđač. Jer kako kažu, kada se tender „dobro pripremi“, konkurencija tu nema šta da traži.

infografika

(Impulsportal.net)

Scandal during the appointment of judges. Apart from the results of the competition, the Supreme Court of Justice favours the children of lawyers and attorneys. No explanation

The High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina “pushed” Vitomir Popović’s daughter, Jelena Grahovac, from the 27th position during the competition for new judges in the Basic Court in Banja Luka. Five judges were elected

The daughter of the former dean and now full professor of the Faculty of Law in Banja Luka, Vitomir Popović, scored 82.2 points out of a possible hundred in the written part of the test, which was held at the High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina. At the same time, she received the most points in the oral part of the test, 23.9 out of a possible 25. All that was enough for her to take 27th place in the final ranking.

The five best candidates were chosen, of which two were chosen according to the national key and they (one Bosniak and one Croat each) could cut in line. So, for example, the son of lawyer Jovan Čizmović, Miloš, was appointed as a judge, as a candidate among others from the fourth position on the ranking list, although this was not explained either. Jelena Garača was elected from the fifth place on the ranking list, although there were better-ranked candidates from the Serbian people ahead of her who were not elected. Without an explanation from VSTS. Aside from the fact that the selection by the national key itself is controversial because the best quality candidates are not selected, but that is for another story.

Three candidates of Serbian nationality had to be chosen on the basis of the best performance on the test. Despite her success in the test, which was insufficient to be among the three candidates of Serbian nationality, Jelena Grahovac was appointed to the position of judge of the Basic Court in Banja Luka.

Gerila info journalist spoke with one candidate who was not selected at the last VSTS competition, even though he scored more points than Vitomir Popović’s daughter, which is clearly visible in the final published ranking list. He does not want to reveal his identity because he says that he is aware of the kind of society we live in and that he will apply for the position of judge again. Publicly pointing out irregularities during the election of judges, he believes, will not help him to be elected someday. This, he says, is also the reason why the majority of those who were not elected and are not satisfied with the election method remain silent. Nobody, simply, wants to hold a grudge because he can’t change anything, says our interlocutor. Simply, everything becomes a waste of time, wasted effort and learning.

“The problem is that each of us wears ourselves out while complying with everything about the competition, there is preparation, studying, trips to Sarajevo three times, all of which costs time and money so that in the end someone would ignore the results of the competition and nominate whoever they want. You have a ranking list, it’s clear how many people were simply skipped over”, says the interlocutor of Gerila info, who insisted on anonymity. The VSTS ranking list is in the possession of Gerila info.

45 candidates applied for the competition of the High Judicial and Prosecutorial Council for the recruitment of judges in the Basic Court of Banjaluka. Five candidates were elected, two were elected using the national key

Jelena Grahovac, daughter of Vitomir Popović, was accepted from the 27th position on the ranking list.

A Croatian was chosen from the 34th position instead of the Croatian at the 23rd position.

Several candidates asked for an explanation from VSTS, but the answer came.

On June 19, we wrote to the High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina, asking for an explanation. We asked for an answer to the question of how it is possible that candidates who had fewer points than some candidates who were not appointed were appointed. The answer from the High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina did not arrive for more than a month. In the possession of Gerila info, however, is the complete competition documentation and the final ranking list, on which it is clear that there was “pushing” of candidates up the line. It is tragic, says our interlocutor, that the SCTS properly publishes a complete list of candidates and points in the competition, and then simply ignores that list when selecting new judges.

Member of the National Assembly of Republika Srpska, Nebojša Vukanović, says for Gerila info that the High Judicial and Political Council of BiH has long since become a political institution and an extended arm of politicians, and that the credibility of that institution has been eroded for years.

“It has become a rule, not an exception, that the worst, corrupt and blackmailed personnel are chosen for judges and prosecutors along party and family lines, and that the children and relatives of court presidents, members of the Supreme Court, politicians and powerful people are elected to positions thanks to corruption and the rigging of competitions, which is the final blow in the destruction of the state and its institutions”, says Nebojša Vukanović.

Vukanović believes that the government is “indebted” to Vito Popović and that is why he is being given various favours.

“Vito Popović is a proven player of the regime, he played a role in splitting the SDS and confusing the people by establishing the “Original SDS” satellite regime party, he did numerous dirty jobs, took huge money as a consultant to the failed Balkan investment bank, so it is logical that the regime set up the election of his daughter as a judge because she will make judgments that suit the powerful and will be part of a freak system”, Vukanović is convinced.

Vitomir Popović was the dean of the Faculty of Law in Banja Luka for eight years, now he is a full professor at that faculty. In his long-term career, he held several important positions in the judiciary of Republika Srpska and Bosnia and Herzegovina, and, among other things, he was the president of the Banja Luka Basic Court twenty years ago. All in all, an extremely rich career in the judiciary of this country. We were unable to get a comment from Popović on the claims of dissatisfied candidates from the VSTS competition. Popović did not respond to phone calls, text messages, or emails sent to his official email address at the Faculty of Law in Banja Luka.

“This way of selecting judges kills people’s desire to stay here and participate in future competitions. VSTS did not justify its decision. You have people who are already judges with a 100% standard and who did not pass the competition”, says the interlocutor of Gerila info who participated in the VSTS competition and was skipped by Jelena Grahovac.

The former president of VSTS Branko Perić, for Gerila info, says that he is familiar with the contested competition and that he knows that a certain number of candidates complained, but without an epilogue. He states that the case of Vitomir Popović’s daughter is not the only controversial one in the selection of judges, but that there were some other omissions on the list. He explains that one candidate by nationality, Croatian, was elected from the 34th position, while a candidate who declared herself Croatian was not elected from the 23rd position. He claims that this way the system is collapsing from within. This competition is not the only controversial one, explains Perić.

“I don’t know how to explain it, but that with their appointment policy they are destroying the system from the inside, which creates dissatisfaction. There are no criteria other than political lobbying”, says Perić for Gerila info. He also states that the High Judicial and Prosecutorial Council, if it had already chosen in the competition in the way it chose, was obliged to offer a clear explanation to the public and other candidates who were not chosen and considered to be injured, which did not happen.

According to the available data, all those appointed in the contested competition of the Supreme Court of Justice took up their duties in the courts where they were assigned on June 16 of this year.

(Gerila.info)

Gacko: Plažni bar naslonili na kulturno-istorijski spomenik, a struju “pozajmljuju” od RiTE

Javnost u Gacku je bila uznemirena na vest da se u zaštićenoj zoni, naslonjen na branu “Klinje”, otvara istoimeni plažni bar

Piše: Milanka KOVAČEVIĆ

“Srđan Milović mi je rekao: ćuti i radi”, otvoreno se hvalio Filip Mandić, vlasnik bara “Klinje”. Milović je bivši poslanik u NSRS, trenutno predsednik Opštinskog odbora SNSD-a u Gacku i savetnik direktora RiTE.

Uprkos negodovanju javnosti, radovi na izgradnji otvorenog šanka na obali jezera su tekli, pa je bar počeo sa radom početkom jula bez ikakve dozvole.

Arhitektonska vrednost od strateškog značaja

U međuvremenu je svoj glas podigao Vukota Govedarica, predsednik OO SDS Gacko koji je pojašnjenja tražio od načelnika opštine Ognjena Milinkovića i Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa RS, budući da je brana Klinje pod zaštitom države kao prva lučna brana na Balkanu i objekat, ne samo od velikog istorijskog, nego i od strateškog značaja. 

“Dobio sam informacije da je na brani rađeno, bušeno je i ankerisano kako bi se obezbedila čvrstoća objekta. U skladu sa zakonom o kulturnom nasleđu, jasna je nadležnost Zavoda. Ni jedan objekat građevinskog ili polu-građevinskog tipa ne može se izvoditi na nepokretnm kulturnim dobrima bez prethodno pribavljenog mišljenja, a na osnovu dostavljenog plana republičkom zavodu. Lokalna samouprava je morala da se obrati Odeljenju za urbanizam, a ono, po službenoj dužnosti, da traži saglasnost od republičkog zavoda”, objašnjava Govedarica koji još čeka odgovore na postavljena pitanja.

Da je procedura takva potvrđuje i dr Milijana Okilj iz Zavoda za kulturno-istorijsko i prirodno nasleđe RS koja kaže da je brana 2001. godine valorizovana kao objekat arhitektonskih vrednosti i, kao takav, pod zaštitom države.

“Nama se po tom pitanju nisu obraćali iz nadležnog odeljenja u opštini Gacko niti nam se obraćao investitor, a morali su ako na bilo koji način ugrožavaju fizičku strukturu. Mi smo poslali odgovor i gospodinu Govedarici, republičkoj građevinskoj inspekciji i opštinskoj inspekciji. Procedura je takva da inspekcija, nakon što izađe na teren, nama pošalje dopis sa tim šta su konstatovali”, rekla je Okilj pre sedam dana.

U Zavod do zaključenja teksta, još nije stigao nalaz inspektora.

Šta je opština Gacko propustila da uradi

Plažni bar je otvoren 2. jula na javnoj površini koju je uzurpirao. Da lokalna vlast vodi računa o interesima opštine, prostor na jezeru Klinje bi ponudila na licitaciju, pozvala sve zainteresovane ugostitelje, definisala uslove, izgled i dimenzije privremenog objekta i time obezbedila korist za sve. Ovako su, zahvaljujući privatnim i rodbinskim vezama, pojedinci, zaposeli teritoriju i bez ikakve dozvole ostvaruju profit. 

Tek 22. jula Opštinsko odeljenje za privredu, finansije i društvene delatnosti izdaje rešenje o registraciji plažnog bara “Klinje”.

“Prema važećem zakonu vlasnik ima rok od 30 dana da završi proceduru i pribavi sve dozvole, što će, nakon toga, inspekcije na licu mesta proveravati”, rekli su nam u opštini Gacko.

U međuvremenu, plažni bar radi punom parom na struju koju “pozajmljuje” od RiTE. Naime, iz Elektro-Gacka nam je potvrđeno da plažni bar nije priključen na elektro-distributivnu mrežu, jer nikakav zahtev i nije podnesen. Dodali su da nisu priključeni od strane radnika TJ Elektro-Gacko.

Iz RiTE Gacko, do sada nisu reagovali na ovo “pozajmljivanje” struje sa njihovih postrojenja.

Inače, prema važećem zakonu krađa struje je krivično delo za koje je zaprećena novčana i zatvorska kazna.

Radoica Antunović, odbornik PDP-a i bivši zamenik načelnika opštine Gacko, ističe da će uvek podržati bilo koju vrstu ulaganja u Gacko, ali uz poštovanje procedura.

“Ne bih nikoga da optužujem jer ljudi koriste situaciju u društvu. Ukratko, ako politički nismo podobni, ne možemo ništa. A, ako jesmo, možemo sve. To važi i kod zapošljavanja i kod otvaranja objekata. Podržavamo da se to sredi, da se dovede u skladu sa zakonom. Ako smo se odlučili da je Klinje turistički kompleks, treba ga koristiti na taj način. U Gacku se dešavaju i gore stvari, kao na primer kupovina šalter-sale na koju ćemo potrošiti pola miliona naših para”, smatra Antunović.

Mada ima onih kojima odgovara novi sadržaj na Klinju, mnogo je više negativnih komentara. Glasna muzika i stolovi na plaži ne prijaju onima koji na glavnim turističkim adutima- jezerima iznad Gacka, traže mir i relaksaciju. 

(Direkt portla)

The RS government illegally gave almost half a million KM to the municipality of Bileća

The Government of Republika Srpska is hiding from the public how, a few months ago, it distributed 464,047 KM for two minimum salaries to the workers of the Municipality of Bileća. The money, under unknown conditions, was allocated from the Compensation Fund of the RS, and instead of going to the account of the Municipality, it was paid directly to the workers’ personal accounts. “Direkt” interlocutors believe that the money was given illegally and that public funds were once again misused to buy the favour of potential voters in the election year

Writes : Jelena Denda Borjan

Just 20 days before the government officially decided to “financially help” the municipality of Bileća, RS Prime Minister Radovan Višković stated in Trebinje that he would do this to show that his attitude towards all citizens is the same, regardless of their party affiliation.

“I tasked the Minister of Finance to contact someone from the Municipality to prepare documentation to help them overcome their problems. I am saying this so that it would not be the case if the Prime Minister came only to the City of Trebinje, where the mayor is from the SNSD, and bypassed the local communities where there is another mayor. My attitude is the same towards everyone”, said Višković at the time.

The news about the Government’s official decision to “save” the Bileč workers was first pompously announced by the regime media, but then it was said that the Management Board of the RS Compensation Fund approved a total of 445,981.35 KM.

“The lowest November and December gross salary will be paid to employees in the Municipal Administration and in the lower consumer units of the Municipality of Bileća”, the media stated.

However, in the only answer that “Direkt” received from the Ministry, it was revealed that Bileća was given about 18,000 KM more, that is, exactly 464,047.56 KM. It turned out that the Ministry made a wrong calculation, so the workers received a minimum of 590 KM for last year’s wages instead of 540 KM, for which the decision only came into effect on January 1st of this year. However, this is only one of the things in this story that the Ministry did in violation of the law, which is why, according to our knowledge, the Municipal Administration had great difficulty in disbursing the disputed salaries.

Among other things, the Government paid salaries directly to the private current accounts of the employees of the Municipality of Bileć. Damjan Ožegović, from Transparency International BiH, told “Direkt” that the law was violated, because even though the Government is a public body, the Municipality of Bileća, as the applicant, should be in charge of distributing the requested funds.

“Besides, it is questionable how not only taxes, but also contributions to these workers will be resolved, whether they will have their passbooks certified for those two months, and whether their seniority will be linked when they retire. These are already several problems if this is not paid as it should be. And the Compensation Fund certainly does not have the authority to settle those types of benefits, that is, taxes and contributions for workers”, Ožegović is clear.

Damjan Ožegović

Our portal’s research showed that the Ministry of Finance, nevertheless, paid the corresponding contributions to the minimum wage. That everything was done “ad hoc” is also shown by the fact that the Finance Department of the Municipality of Bileća waited a month and a half for the Ministry to send instructions for recording the received funds. The fact that the minimum amount of 590 KM was paid also caused problems for the Finance Department, so they had to suspend salaries due to the excess money.

“For a certain number of workers whose net salary is less than the minimum from 2022, the suspension of the next calculation salary was carried out”, they clarified for “Direkt” in the Municipal Administration of Bileća.

In the end, the municipality was left with a surplus of money, but also debt for taxes and the rest of the contributions for the November and December salary that they paid in June this year.

The Ministry hides the legal basis for the allocation and payment of money

By paying money to the current accounts of the workers, instead of to the account of the Municipality, the Ministry consciously avoided the possibility of him going to pay debts to creditors, suppliers or the Tax Administration, because the municipal account was blocked. Economist Zoran Pavlović believes that this is an indication that the Government did not act in accordance with the standards and norms that should exist when providing financial assistance to municipalities.

“The government probably made an exception in order to gain time and to somehow pay the workers what they are entitled to. It behaves in a rather unusual way, where it solves the problem ad hoc, and does not consider whether it is according to the law, whether it should be so, and whether the regulations should be changed in order to legally realize such a need. The government pays out money as it comes to mind, probably because it has no other way to react at the given moment”, says Pavlović for our portal.

Zoran Pavlović

Damjan Ožegović from Transparency International BiH is of a similar opinion.

“The compensation fund is the successor of the Solidarity Fund, so they obviously have the authority to give money, but they decide on it in a very non-transparent way, since these decisions are not published anywhere and the Board of Directors is the one who gives approval for payment to certain categories according to their requests. Therefore, there are probably no concrete decision-making mechanisms developed, that is, there is no proper and positive selection of those categories of citizens, employed or unemployed, it doesn’t matter, any categories of the population to whom the money is given”, Ožegović believes.

These claims are supported by the fact that the Ministry of Finance has been silent for months on the requests of “Direkt” to provide us with the legal acts that regulate the work of the Compensation Fund, as well as its conclusions based on which funds were allocated to the Municipality of Bileća. The Ministry did not submit these conclusions to the Finance Department of the Municipality of Bileća, even though they requested them.

“Irregular, unreasonable and unsystematic”

Absurd or not, only Ožegović explains that it is the Ministry of Finance that is in charge of controlling the Compensation Fund, so in this case, it is the one that needs to react and examine the methods of giving, that is, the payment of disputed money through its inspections.

Economic analyst Zoran Pavlović is of the opinion that the worst thing is that the authorities did not analyze the situation in which the municipality of Bileća finds itself, but the money is given to solve the current problem or only one part of it.

“So, no one analyzed why it happened, what to do to prevent such a situation from happening again, how to bring in potential investors. What the Government is doing now is ad hoc before the future elections to preserve the continuity of work, and to the what and how’s of tomorrow or the day after tomorrow, there is still no answer. The first thing the Ministry would have to do is hire experts to examine the way of working, functioning, financing, sources and other things for the municipality, because there are reasons why it incurs so much debt. How big is the Municipality if half a million is needed for two months’ salary? The analysis must determine how the municipality can function, with how many people, and with what costs, because if we don’t have that analysis, then all this is just treating the effect, not the cause. All this is irregular, unreasonable and not systemic”, concluded Pavlović for “Direkt”.

(Direkt portal)

Političke partije u RS već krše Izborni zakon, CIK ne reaguje

Izborna kampanja počinje 30 dana prije Općih izbora i do tada je Izbornim zakonom BiH zabranjeno plaćeno oglašavanje. U preuranjenoj kampanji prednjače partije i kandidati iz Republike Srpske. Sa zvaničnog Fejsbuk profila Ujedinjene Srpske na oglašavanje potrošeno minimalno 977 KM

Piše: Stefan Blagić

Član 16.14 Izbornog zakona BiH eksplicitno navodi da je „Zabranjeno vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.” Međutim, kristalno je jasno da se ovaj član Zakona već uveliko krši i to iz izbora u izbore.

Naime, 2020. godine, prema pisanju portala Klix, najveću kaznu za preuranjenu kampanju snosila je Stranka demokratske akcije, budući da su Asocijacija mladih SDA Teslić te kandidati Admir Ljeskovica i Kenan Agić vodili plaćenu kampanju na Fejsbuku prije službenog početka kampanje. Ukupna kazna iznosila je 3.000 KM, prenosi Klix.

Politička stranka Zajedno za Semberiju i Srpsku kažnjena je sa 1.500 KM jer su na nekoliko lokacija postavili svoje stranačke bilborde u periodu kada kampanja nije službeno počela, a Pokret demokratske akcije (PDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kažnjeni su sa po 1.000 KM jer su njihovi kandidati Alen Kamerić i Miroslav Vujić platili oglas na Fejsbuku prije službenog početka kampanje.

Kako portal Infoveza saznaje, danas je broj partija koje vode preuranjenu kampanju (makar sudeći po društvenim mrežama) mnogo veći, a ovoga puta prednjače partije i kandidati iz Republike Srpske. Razlog za to se vjerovatno nalazi u činjenici da stranke ne znaju da je kompanija Meta nedavno pružila mogućnost određenog uvida u plaćeno oglašavanje, pa je stoga veliki broj oglasa koje su stranke plaćale javno vidljiv.

Plaćanje sa ličnih profila

U Republici Srpskoj po kršenju Izbornog zakona prednjači Ujedinjena Srpska i njen predsjednik Nenad Stevandić. Od kada je CIK raspisao izbore, sa zvaničnog Fejsbuk profila Ujedinjene Srpske na oglašavanje je potrošeno minimalno 977 konvertibilnih maraka, a sa stranice „Nenad Stevandić“ potrošeno je 548 maraka stranačkog novca. Ni predsjednik DNS-a Nenad Nešić ne zaostaje u kršenju zakona. Kako možete da pročitate iz Meta dokumentacije, DNS je na preuranjeno oglašavanje potrošio 951 konvertibilnu marku. Gotovo sve objave imaju jasnu političko-stranačku konotaciju.

Mladi Nešićev kolega Aleksandar Glavaš u toku preuranjene kampanje na Fejsbuk oglašavanju potrošio je 200 KM, dok je gradonačelnik Banjaluke i kandidat PDP-a za NS RS u izbornoj jedinici tri Draško Stanivuković za svoj marketing od raspisivanja izbora dao 121 marku. Njegova stranačka koleginica Jelena Trivić se takođe nalazi na listi plaćenog oglašavanja. S obzirom na to da su Trivićeva i Stanivukovićev oglašavanja plaćali sa ličnih računa/stranica, biće zanimljivo vidjeti kako će i da li će uopšte CIK reagovati.

Što se Federacije BiH tiče, preuranjeno oglašavanje na društvenoj mreži Fejsbuk vidljivo je kod Naše stranke i SDP-a BiH.

Interesantno je da je SNSD od svih partija u BiH daleko najviše novca potrošio na oglašavanje, međutim, u SNSD-u su vodili računa da sa oglašavanjem stanu dan prije početka kampanje, pa kako možete da vidite u nastavku, sve sponzorisane objave na društvenoj mreži Fejsbuk stale su najkasnije 3. maja ove godine.

Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić ranije je objasnio da je preuranjena i funkcionerska kampanja posebno sporna jer funkcioneri, parlamentarci, ministri itd. javnim novcem finansiraju svoje aktivnosti na kojima promovišu svoje stranke i kandidate.

Vrlo često mi to zovemo preuranjena kampanja, a ja bih rekao nezakonita kampanja zato Izborni zakon treba mijenjati i spriječiti ovakve stvari – preporučuje Šehić.

Novinar iz Banjaluke Goran Dakić za Infovezu je kratko prokomentarisao da navedene nepravilnosti već dugo vremena nisu ništa neuobičajeno.

Pa šta je čudno u nezakonitom oglašavanju? Zakon postoji da bi ga stranke kršile, pravila postoje da bi ih partije ignorisale. Nije vijest da rade nešto mimo zakona, nego bi vijest bila da rade po zakonu – eksplicitan je Dakić.

Selektivna pravda

Politikolog Velizar Antić ističe da je zakon i više nego jasan i da kaže da se oglašavanje u predizbornoj kampanji može vršiti mjesec dana prije održavanja izbora.

Sva ona sponzorisanja koja se dešavaju prije ovog perioda jesu nedozvoljena i onaj ko se oglašava može pasti pod sankcije. Problem je što veliki broj političkih subjekata učestvuje u ovom kršenju zakona pa bi odgovarajuća kazna morala da obuhvati veliki broj političkih subjekata. Jer, ukoliko bi CIK kaznio samo neke političke partije, a drugima progledao kroz prste, to bi dovelo do selektivne pravde, čime bi u suštini ušli u novu nepravdu da se samo jedni kažnjavaju a drugi da se „provuku“ ispod radara – kaže Antić.

Antić smatra i da je jedan od razloga što CIK ne reaguje ili rijetko reaguje na ove nepravilnosti leži u činjenici što oni nemaju odgovarajuće kapacitete da se izbore sa ovim problemom.

Rješenje je vjerovatno u tome da se ojačaju kapaciteti CIK-a i svih onih tijela koja su zadužena za fer predizbornu kampanju kako bi kažnjavali partije čim se uoče prekršaji. Sasvim sigurno kada bi se sa kaznama krenulo na vrijeme, veoma brzo bi sve partije postale svjesne da je dosadašnje ponašanje neprihvatljivo i one bi brzo počele da poštuju postojeća pravila igre – smatra Antić.

Interesantno, niti jedna jedina partija koju smo kontaktirala nije bila zainteresovana da prokomentariše vođenje preuranjene kampanje. Iz CIK-a do trenutka objavljivanja teksta nismo dobili odgovor, ali ćemo isti objaviti pri prispjeću.

Grad Banjaluka dao ugovor neposrednom pogodbom novootvorenoj agenciji

Skupština Grada Banjaluka donijela je odluku o zakupu 104 lokacije za postavljanje bilborda i to neposrednom pogodbom. 18 lokacija je dobilo preduzeće koje je osnovano nekoliko dana ranije

Piše: Istraživački tim portala Gerila

Ulica Bulevar vojvode Stepe Stepanovića br. 89, Banjaluka. Na ovoj adresi je registrovano preduzeće MP MEDIA GROUP.

Na ulazu u zgradu, nema table sa imenom preduzeća. Spikerfon sa displejom, ali ni tamo ne vidimo ime preduzeća. Stanari s kojima smo razgovarali ispred ulaza kažu da za ime nisu čuli. Napominju da su u ulazu uglavnom stambene jedinice, da se poslovni prostori nalaze u prizemlju zgrade i da tu potražimo. Ipak, nismo ni tako uspjeli pronaći sjedište preduzeća koje je sklopilo ugovor sa Gradom Banja Luka u “slučaju od interesa za Grad”.

Nema ni javno dostupan broj telefona, domen https://www.mpmediag.com/ za internet stranicu zakupljen je 4. maja 2022. godine, ali sajt ne postoji.

Samo dan ranije, dakle 3. maja poslovni registri u BiH su identifikovali da je registrovan novi privredni subjekt pod pomenutim imenom i šifrom djelatnosti 7311, Agencije za promociju (reklamu i propagandu).

U registar privrednih subjekata u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci “MP MEDIA GROUP” je upisan 6. aprila, ali to nije datum kada je završen kompletan proces registracije i dobijanja svih neophodnih dokumenata za početak poslovanja. Naprotiv, to je tek prvi korak, slijedi prijava u Poreskoj upravi, Zavodu za statistiku….

Ipak, samo 12 dana nakon zvaničnog datuma registracije u Sudu, gradonačelnik Banjaluke je donio ZAKLJUČAK kojim se Utvrđuje prijedlog Odluke o dodjeli javnih površina radi privremenog zauzimanja privrednom društvu „MP MEDIA GROUP d.o.o. Banja Luka i koji je uputio Skupštini Grada na razmatranje.

Naime, nakon što su istekli ugovori sa četiri preduzeća o zakupu javnih površina, tj. 104 lokacije za postavljanje bilborda u Banjaluci, gradska vlast je odlučila da produži period zakupa na godinu dana i to neposrednom pogodbom.

Neposredna pogodba

Nove ugovore o produženju zakupa su dobili Metromedia, Nova oprema i Tempo gradnja, a 18 lokacija koje je do tada koristilo preduzeće DL plakat, u vlasništvu Bogoljuba Zeljkovića, sestrića Milorada Dodika, preuzela je novoosnovana agencija.

Za preostale tri agencije, Zaključak o dodjeli javnih površina gradonačelnik Draško Stanivuković je potpisao 15. aprila, dakle tri dana prije nego što je isto uradio i za MP Media Group.

O dodjeli ugovora u šturom odgovoru su nam potvrdili i iz Gradske uprave Banja Luka.

Skupština Grada Banja Luka je na 13. sjednici održanoj dana 28.04. i 11.05.2022. godine donijela odluke o dodjeli javnih površina radi privremenog zauzimanja, kojima su privrednom društvu METROMEDIA dodijeljene 42 lokacije, privrednom društvu NOVA OPREMA 32 lokacije, privrednom društvu TEMPO GRADNJA 12 lokacija i privrednom društvu MP MEDIA GROUP 18 lokacija, odnosno navedenim objektima se dodjeljuje ukupno 104  lokacije, radi privremenog zauzimanja za postavljanje samostojećih reklamnih panoa tipa bilbord površine 6-12 metara kvadratnih – navode iz Gradske uprave.

Napominju da je propisano da se dodjela javnih površina radi privremenog zauzimanja vrši neposrednom pogodbom u slučaju od interesa za Grad, kada odluku o dodjeli donosi Skupština Grada.

Međutim iz Gradske uprave nisu jasno odgovorili na pitanje da li je riječ samo o produžavanju zakupa na osnovu prethodnih ugovora, kao ni da nam dostave dokumente i mišljenje nadležnog odjeljenja o osnovu za odabir kompanija.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković već nekoliko dana je nedostupan za javnost, pa smo odgovorile tražili i od Gradskog menadžera Bojana Kresojevića, koji kaže da nema informaciju da je preduzeće MP MEDIA GROUP osnovano samo 12 dana prije zakazivanja sjednice Skupštine Grada i davanja pozitivnog mišljenja od strane Gradske uprave.

Pristup kojim smo se vodili prilikom dodjeljivanja bilborda u ovom trenutku, s obzirom da je postojala nemogućnost da se provede javni poziv, jeste da firme koje su do tada imale lokacije da im se produži taj zakup, ali informacije koje ste vi meni naveli, ja u ovom trenutku nemam, tako da ćemo vam sa zadovoljstvom nakon provjeravanja svih tih informacija dostaviti cjelokupni odgovor izjavio je Kresojević za Gerilu.

Osvrnuo se i na pitanje kako je moguće da se ovaj poslovni anražman podvede pod interesom za Grad.

Skupština Grada procjenjuje šta je posebni interes i Skupština Grada donosi takvu odluku, tako da je to utvrđeno kao interes Grada. Jeste, iz nadležnog odjeljenja je otišao prijedlog da se utvrdi interes, ali Skupština Grada u skladu sa Odlukom o komunalnom redu utvrđuje šta je interes. Naravno, na prijedlog Gradske uprave ide svaka odluka, ali ja tu ne vidim ništa sporno”, napomenuo je Kresojević.

On je dodao da neće biti problem ni da se dostavi tražena dokumentacija, kao i sve ostale informacije i to u toku od jednog dana, međutim, do zaključivanja ovog teksta, pomenuti materijal nismo dobili.

102 sekunde, Grmuša: Ovo je problematična odluka

S druge strane, u materijalima za 13. sjednicu uz Prijedloge odluka o dodjeljivanju lokacija, obrađivač dokumenta Odjeljenje za komunalne poslove navodi da s obzirom na to da Grad Banja Luka nije definisao konačne lokacije za postavljanje bilborda, nisu ispunjeni uslovi za raspisivanje javnog oglasa.

Imajući u vidu to da Grad ostvaruje značajne prihode, i to od naknade za zauzimanje javne površine u iznosu od 6.789,00 KM i takse za isticanje reklamnih poruka u iznosu od 34.320,00 KM, smatramo opravdanim dodjelu lokacija za postavljanje reklamnih panoa neposrednom pogodbom na period do raspisivanja javnog oglasa, a najdalje do 30.04.2023. godine – navedeno je u konkretnom slučaju, za planiranu 31. tačku Dnevnog reda.

Politički sukobi na relaciji skupštinska većina – gradonačelnik i skidanje “atraktivnijih tačaka” s dnevnog reda, dovelo je do toga da pomenuta sjednica bude čak dva puta nastavljana, pa je tako umjesto 28. aprila, završena tek 11. maja, kada su na dnevni red i stigle tačke o zakupu zemljišta.

Dogovor za 16 sekundi

Nevjerovatno, ali istinito – na sjednici koja je ukupno trajala više od devet i po sati, odbornici su četiri tačke dnevnog reda o dodjeli lokacija za bilborde, obradili za manje od dvije minute, odnosno bilo im je ukupno potrebno 102 sekunde, što se jasno vidi i na video snimku sa pomenute sjednice.

Tačka 24. o dodjeli lokacija za preduzeće MP MEDIA GROUP završena je za nevjerovatnih 16 sekundi, a kasnije je dobila i jednoglasnu podršku.

Banjalučki odbornik Milko Grmuša kaže da je nemalo iznenađen kasnijim saznanjem kome je i kako dodijeljen posao.

Vrlo neuobičajeno i rekao bih problematično je da se tek osnovanoj firmi dodijeljuje jedan od najvažnijih resursa kada je riječ o prihodima Grada. Nije mi najjasnije kako je bilo moguće da čisto administrativno i tehnički da firma koja je dobila danas rješenje o registraciji iz Suda uspije da zaposli radnike koji šalju poštu, pišu dopise i kreiraju ponudu za tako važnu stvar kao što je zakup bilborda i medijskog prostora u Banjaluci da Grad Banja Luka dobije taj njihov dopis, ponudu, sudsko rješenje, da procijeni da je to od interesa za grad i da u promptnom roku pošalje sve u skupštinsku procedure – izjavio je Grmuša za Gerilu.

Milko Grmuša: Zabrinjavajuće što je riječ o lokacijama koje je koristilo preduzeće DL plakat

Dodaje da je ovo tema kojom se treba pozabaviti, da bi se utvrdili da li postoje određeni pravni problemi jer, kako kaže, suštinski i te kako postoje.

Po meni ovo nije pravi put i još jedan od onih argumenata da javne pozive i javne propise u svakom aspektu funkcionisanja grada, od zapošljavanja, pa do zakupa prostora, da ti postupci moraju biti sprovedeni jer sa ovako problematičnim naslijeđem u posljednjim godinama i decenijama građani sumnjaju u sve i svašta, a ja smatram da je ovom gradu potrebno političko rukovodstvo koje će na transparentan način vratiti povjerenje, kako bi svi zajedno mogli da se bavimo sa brojnim izazovima koji su tu i koji će nas tek opterećivati u narednom periodu – kaže Grmuša.

Napominje da predlagač pomenute tačke, to jeste obrađivač, nije dao nikakvu informaciju koji su to pravni subjekti, kao i njihov poslovni rejting.

Što se tiče mišljenja nadležnih odjeljenja, to dobijamo, a što se tiče ostatka, mi ne dobijamo rješenje o registraciji, ne dobijamo neki due diligence kad je riječ o privrednim društvima i drugim subjektima sa kojima neka saradnja treba da se napravi. Ja sam to već govorio, da je to potrebno da se uradi, međutim, uvijek je bio odgovor da se godinama unazad radilo kako se radi i da nema potrebe za drugačijom praksom, međutim, ovo je dokaz da potrebe i te kako ima i ja lično neću htjeti da podignem ruku za bilo šta kad nemam potrebnu informaciju jer poslije ovakvih stvari zapitate se da li vi nesvjesno nekada radite nešto što pri zdravoj pameti i sa svim informacijama nikada ne bi uradili – govori Grmuša.

DL plakat se povlači iz posla s bilbordima

Dodaje i da je posebno zabrinjavajuće što je riječ o lokacijama koje je koristilo preduzeće DL plakat.

Podsjećamo, riječ je o preduzeću za koje je Gerila još tokom 2020. godine utvrdila da bez dozvola i vinjeta koristi određeni broj bilborda.

Ovu informaciju potvrdio je kasnije i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kada je 31. januara 2021. pokazao rezultate istraživanja tzv. Tima za reviziju.

U Banjaluci ima 372 bilborda, od čega je 159 lažno postavljenih. Ne plaćaju komunalnu naknadu, budžet je zbog toga godišnje oštećen oko pola miliona KM. Bilbordi su postavljeni 17 metara od Gradske uprave. Pedeset bilborda izgleda da nisu ničiji!? Budžet je oštećen za pola miliona maraka. Eto gdje su besplatni udžbenici. Znate li čiji sestrić drži bilbord iznad Eurospleta? Dodikov sestrić – izjavio je tom prilikom Stanivuković.

Međutim, prema saznanjima Gerile, kasnije je Gradska uprava koristila čak i ove bilborde za promociju određenih sadržaja.

Na DL-ovoj mreži pojavljuju se reklame za kampanje koje je pokretao Grad Banja Luka, tipa Trotoart. To sve govori da, iako su politički oponenti, našli su neki način da se dogovore –  kaže izvor Gerile, ali dodaje da se kompanija DL plakat povlači iz poslova sa bilbordima, a vrlo vjerovatno da će doći do gašenja tog preduzeća zbog velikih obaveza koje ima.

Prema podacima iz poslovanja DL plakat je na kraju 2021. godine imao više od 101.139 KM gubitka iznad visine kapitala, te obaveze veće od jedan million maraka.

Kako se navodi u Bilansu stanja, samo prema dobavljačima imali su više od 241.000 KM duga, ukupno 990.000 KM tekućih obaveza i dugoročnih obaveza više od 86.000 KM.

Pupac: Mi smo singularni pravni sukcesor društva “DL PLAKAT”

Direktorica agencije “MP MEDIA GROUP” Dragana Pupac navela je za Gerilu da je ovo pravno lice osnovano u Banjaluci u aprilu 2022. godine, ali bez preciziranja datuma.

Kaže da je pomenuti subjekat podnio zahtjev Gradu Banja Luka za dodjelom – prenosom lokacija sa “DL PLAKAT” d.o.o. na “MP MEDIA GROUP” d.o.o.

Cijenimo da je “MP MEDIA GROUP” d.o.o. singularni pravni sukcesor društva “DL PLAKAT” d.o.o. u pogledu prava na određene lokacije iz portfolia navedenog društva, a sve u skladu sa uslovima iz međusobnog ugovora istih društava – navela je Pupac.

Ipak, sa njenom tvrdnjom ne slaže se Milko Grmuša, odbornik, ali i pravnik po struci. Sporno mu je pozivanje na pravnog sukcesora, kada je riječ o javnim površinama i javnom dobru.

Pa nije im to, kako kaže naš narod, ćaćevina, pa da ide na taj način. Nemam uvid u osnivački akt tog preduzeća da bih mogao tvrditi šta je konkretno u pravnom smislu završeno, međutim da je sve tako kao što oni tvrde, ne postoji bilo kakva imperativna pravna zakonska norma koja kaže u takvoj situaciji da novi poslovni subjekt nasljeđuje ono što je prethodni radio. To je jasno i evidentno. S te strane, taj argument ne važi – zaključio je Grmuša.

Sarađivali i prije registracije

Dragana Pupac je potvrdila i da je agencija neposredno nakon dobijanja na korištenje lokacija za bilborde, imala određenu poslovnu saradnju sa Gradom za usluge oglašavanja, gdje je Grad Banja Luka bio klijent ove agencije, ali naglašava da postoji i određena saradnja i prije registracije ove firme.

MP MEDIA GROUP” d.o.o. Banjaluka je novoosnovano privredno društvo, i sa Gradom Banjaluka imamo dugogodišnju posrednu  saradnju, putem povezanih privrednih društava, koja privredna društva imaju dugogodišnje iskustvo i respektabilan poslovni ugled u ovoj branši, a od početka rada ovog društva, sa Gradom Banjaluka smo imali i neposrednu saradnju. Da, Grad Banja Luka ima tretman kao i svi ostali klijenti i koristio je naše usluge za neke od proljetnih i ljetnih akcija koje su se provodile. Naravno, kao što su korištene usluge i ostalih provajdera koji godinama sarađuju sa Gradom – dodala je Pupac.

Pupac nije navela koja su to povezana privredna društva o kojima govori.

Inače, prema raspoloživim registrima, kao osnivači tj. vlasnici pomenute kompanije, navode se Biljana Janjić, Marko Naprta i Predrag Uzelac.

Naprta i Uzelac se vode i kao vlasnici još jednog privrednog društva “LED EURO MEDIA”, koje se takođe bavi poslovima oglašavanja putem medija.

Treći partner u novoosnovanoj firmi Biljana Janjić nema vlasnički udio u “LED EURO MEDIA”, a prema raspoloživim informacijama ni u drugim privrednim subjektima koji su registrovani na području Republike Srpske, međutim, prema nezvaničnim informacijama, riječ je o uposlenici filijale Investiciono-razvojne banke u Prijedoru.

Dragana Pupac je potvrdila za Gerilu da je jedan od osnivača pomenutog privrednog društva i Biljana Janjić, ali nije htjela komentarisati pitanje zaposlenja pomenute.

Fizičko lice Biljana Janjić jeste jedan od osnivača drušva, što je javno dostupan podatak, a u pogledu pitanja njenog zaposlenja, predlažem da se u pogledu provjere ove informacije obratite imenovanoj, jer se ne radi o pitanjima koja se tiču ili su u vezi sa poslovanjem “MP MEDIA GROUP” d.o.o. Banjaluka – napisala nam je u odgovoru Pupac.

Vlada RS nezakonito dala skoro pola miliona maraka Opštini Bileća

Vlada Republike Srpske krije od javnosti na koji način je, prije nekoliko mjeseci, podijelila 464.047 maraka za dvije minimalne plate radnicima Opštine Bileća. Novac je, pod nepoznatim uslovima, izdvojen iz Kompenzacionog fonda RS, a umjesto na račun Opštine, uplaćen je direktno na lične račune radnika. Sagovornici “Direkta” smatraju da je novac dat protivzakonito i da su javna sredstva ponovo zloupotrebljena za kupovinu naklonosti potencijalnih glasača u izbornoj godini

Piše: Jelena Denda Borjan

Samo 20 dana prije nego je Vlada zvanično odlučila da “finansijski pomogne” Opštinu Bileća, premijer RS Radovan Višković u Trebinju je izjavio da će to uraditi kako bi pokazao da je njegov odnos prema svim građanima isti, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost.

Zadužio sam ministarku finansija da kontaktira sa nekim iz Opštine da pripreme dokumentaciju da im pomognemo da prevaziđu svoje probleme. To govorim da ne bi bilo da je predsjednik Vlade došao samo u Grad Trebinje, gdje je gradonačelnik iz SNSD-a, a zaobilazi lokalne zajednice u kojima je neki drugi načelnik. Moj odnos je isti prema svima – kazao je tada Višković.

Vijest o zvaničnoj odluci Vlade da “spasi” bilećke radnike prvi su pompezno objavili režimski mediji, ali tada je rečeno da je Upravni odbor Кompenzacionog fonda RS odobrio ukupno 445.981,35 maraka.

“Biće isplaćena najniža novembarska i decembarska bruto plata zaposlenim u Opštinskoj upravi i u nižim potrošačkim jedinicama Opštine Bileća”, naveli su mediji.

Međutim, u jedinom odgovoru koji je “Direkt” dobio iz Ministarstva otkriveno je da je Bileći dato oko 18.000 maraka više, odnosno tačno 464.047,56 КM. Ispostavilo se da je Ministarstvo napravilo pogrešan obračun, pa su radnici za prošlogodišnje plate umjesto 540 KM, dobili minimalac od 590 KM za koji je odluka stupila na snagu tek 1. januara ove godine. No, to je samo jedna od stvari u ovoj priči koje je Ministarstvo uradilo mimo zakona, zbog čega je, prema našim saznanjima, Opštinska uprava imala velike poteškoće da rasknjiži sporne plate.

Između ostalog, Vlada je plate uplatila direktno na privatne tekuće račune radnika Opštine Bileća. Damjan Ožegović, iz Transparensi internešnala BiH, za “Direkt” kaže da je tako zakon prekršen, jer iako je i Vlada javni organ, Opština Bileća je, kao podnosilac zahtjeva, ta koja bi trebalo da bude zadužena za raspodjelu sredstava koja je tražila.

Osim toga, upitno je na koji način će se riješiti ne samo porezi, već i doprinosi tim radnicima, da li će njima biti ovjerene knjižice za ta dva mjeseca, da li će im biti povezan staž pri odlasku u penziju. To je već nekoliko problema ukoliko to nije plaćeno kako bi trebalo. A Kompenzacioni fond sigurno nema ovlaštenja da izmiruje tu vrstu davanja, odnosno poreze i doprinose za radnike – jasan je Ožegović.

Damjan Ožegović

Istraživanje našeg portala pokazalo je da je Ministarstvo finansija, ipak, uplatilo pripadajuće doprinose na minimalnu platu. Da je sve urađeno “ad hoc” pokazuje i činjenica da je Odjeljenje za finansije Opštine Bileća čekalo mjesec i po dana da Ministarstvo pošalje instrukcije za knjiženje dobijenih sredstava. Probleme Odjeljenju za finansije napravilo je i to što je uplaćen minimalac od 590 maraka, pa su zbog viška novca morali da vrše obustave na plate.

Za određeni broj radnika kojima je neto plata manja od minimalca iz 2022. godine, vršena je obustava od sljedeće obračunske plate – pojasnili su za “Direkt” u Opštinskoj upravi Bileća.

Opštini je tako, na kraju, ostao višak novca, ali i dug za poreze i ostatak doprinosa za novembarsku i decembarsku platu koji su isplatili u junu ove godine.

Ministarstvo krije pravni osnov za dodjelu i isplatu novca

Uplaćivanjem novca na tekuće račune radnika, umjesto na račun Opštine, Ministarstvo je svjesno izbjeglo mogućnost da on ode za dugove povjeriocima, dobavljačima ili Poreskoj upravi, jer je opštinski račun bio u blokadi. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je to pokazatelj da Vlada nije postupila u skladu sa standardima i normativima koji bi morali da postoje kada se daje finansijska pomoć opštinama.

Vlada je vjerovatno napravila izuzetak u želji da dobije na vremenu, a da se radnicima na neki način isplati ono što im pripada. Ona se ponaša na jedan dosta neobičan način gdje problem rješava ad hoc, a ne razmatra da li je to po zakonu, da li tako treba i da li treba promijeniti propise kako bi se takva jedna potreba legalno realizovala. Vlada isplaćuje novac kako joj padne na pamet, vjerovatno zato što nema drugi način da reaguje u datom trenutku – kaže Pavlović za naš portal.

Zoran Pavlović

Sličnog je stava i Damjan Ožegović iz Transparensi internešnala BiH.

Kompenzacioni fond je nasljednik Fonda solidarnosti, pa oni očigledno imaju ovlaštenje da daju novac, ali o tome odlučuju na veoma netransparentan način budući da ove odluke nisu nigdje objavljene i da je Upravni odbor taj koji daje saglasnost za isplatu određenim kategorijama prema njihovim zahtjevima. Dakle, vjerovatno ne postoje razvijeni neki konkretni mehanizmi odlučivanja, odnosno, ne pravi se pravilna i pozitivna selekcija onih kategorija građana, zaposlenih, nezaposlenih, nebitno, bilo kojih kategorija stanovništva kojima se novac daje – smatra Ožegović.

Ove tvrdnje potkrepljuje i činjenica da Ministarstvo finansija mjesecima ćuti na zahtjeve “Direkta” da nam dostavi pravna akta kojima je regulisan rad Kompenzacionog fonda, kao ni njegove zaključke na osnovu kojih su dodijeljena novčana sredstva Opštini Bileća. Ministarstvo ove zaključke nije dostavilo ni Odjeljenju za finansije Opštine Bileća iako su ih tražili.

“Neregularno, nerazumno i nesistemski”

Apsurdno ili ne, tek Ožegović objašnjava da je za kontrolu nad Kompenzacionim fondom zaduženo upravo Ministarstvo finansija, pa je u ovom slučaju ono koje treba da reaguje i da putem svojih inspekcija ispita načine davanja, odnosno isplatu spornog novca.

Ekonomski analitičar Damjan Ožegović stanovišta je da je najgore u svemu to što nadležni nisu analizirali situaciju u kojoj se Opština Bileća nalazi, već se novac daje kako bi se riješio trenutni problem ili samo jedan njegov dio.

Dakle, niko nije analizirao zašto je do toga došlo, šta činiti da se takva situacija ne ponovi, kako dovesti potencijalne investitore. To što sad Vlada radi je ad hoc pred buduće izbore da se očuva kontinuitet rada, a šta i kako sutra ili preksutra, za to još nema odgovora. Prva stvar koju bi Ministarstvo moralo da uradi je da angažuje eksperte da pretresu način rada, funkcionisanje, finansiranje, izvore i ostalo za opštinu, jer postoje razlozi zbog kojih ona pravi toliki dug. Kolika je to Opština ako pola miliona treba za dvomjesečnu platu? Analizom se mora utvrditi kako može funkcionisati opština, sa koliko ljudi, sa kojim troškovima, jer ako nemamo tu analizu, onda je ovo sve samo liječenje posljedice, a ne uzroka. Sve to je neregularno, nerazumno i nije sistemski – zaključio je Pavlović za “Direkt”.

(Direkt – portal)

1 2 3 5