Preživjeli ratnog seksualnog nasilja i dalje na margini društva

Stigma koju nameće društvo, posljedice nezaliječenih ratnih trauma, nedostatak informacija o tome kako da postupaju kroz pravni proces i pristupe pravima, nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć, činjenica da počinitelji zločina još uvijek uživaju slobodu te fragmentiran i kompleksan pravni okvir koji uređuje njihova prava samo su neke od prepreka koje odvraćaju preživjele od toga da govore o zločinima koje su pretrpjele, kao i da ih prijave ili traže podršku

Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu.

Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktu ne smije biti obilježen samo deklarativnim izjavama podrške za preživjele. A organizacija TRIAL International upozorava da je krajnje poražavajuće da Bosna i Hercegovina, gotovo tri decenije od završetka rata nije omogućila efikasan sistem reparacija za sve žrtve ratnog seksualnog nasilja.

Potrebni su konkretni koraci ka unapređenju njihovih prava i i položaja kako od strane nadležnih vlasti, tako i od strane cjelokupnog društva.

Protok vremena nije umanjio brojne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice koje je ratno seksualno nasilje ostavilo po preživjele. Uz to, BiH i dalje nema adekvatan odgovor na potrebe preživjelih za reparacijama, te se mnoge od njih da osjećaju zapostavljeno i zaboravljeno – ističe Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.


Stigma koju nameće društvo, posljedice nezaliječenih ratnih trauma, nedostatak informacija o tome kako da postupaju kroz pravni proces i pristupe pravima, nedostatak sredstava da plate pravnu pomoć, činjenica da počinitelji zločina još uvijek uživaju slobodu te fragmentiran i kompleksan pravni okvir koji uređuje njihova prava samo su neke od prepreka koje odvraćaju preživjele od toga da govore o zločinima koje su pretrpjele, kao i da ih prijave ili traže podršku.

Tome svjedoči i poražavajući podatak da na svakih 15 do 20 slučajeva ratnog seksualnog nasilja samo jedan slučaj bude prijavljen.

Dok nisam shvatila da je to njihova sramota, a ne naša, nisam govorila o tome. Tada smo mi bile posramljene, ali kako je vrijeme prolazilo, počinioci su postali posramljeni. Trebalo je dosta vremena dok se nisam odlučila otići u Tužilaštvo BiH i pokrenuti postupak – navela je preživjela ratnog seksualnog nasilja.
Mnogi/e od preživjelih nisu dozvolili i ne žele da ih se predstavlja kao žrtve obilježene tim
zločinom.

– Mi smo preživjele. Stojimo hrabro, gordo i ponosno. Osobe koje su odlučile podijeliti
svoju priču s drugima žele ohrabriti sve one koji nisu progovorili. Naša riječ ima težinu
da se zlo ne bi ponovilo – kazala je Midheta Kaloper, predstavnica Udruženja žrtava rata
“Foča 92-95”.

Prethodna vijest

Otvoreni Balkan – alat za izbjegavanje principa vladavine prava kao mape puta u EU?

Naredna vijest

Hana Ćurak, platforma Sve su to vještice: Vještica je primarno politička kategorija