April 2022

Objavljeno
/

OTKRIVAMO Na izborima će biti puno “zelenih”, a povratak najavljuje i Zlatko Lagumdžija

nasl
O

Nekoliko stranaka s prefiksom “zeleni već su osnovane u BiH, najavljuje se i registriranja novih. Analizirali smo šta i ko stoji iza njihovih programa, te ko će se na ovogodišnjim izborima predstaviti kao “zeleni”

Piše: Senka KURT

Pobjeda hrvatsko političke plaforme,  stranke zelene ljevice „Možemo“ u Zagrebu, jačanje srbijanskog pokreta „Moramo“, činjenica da su crnogorski pokret URA, Slovenija kroz Dritana Abazovića i Roberta Goloba, dobili nove, mlade, „zelene“ premijere, očito je, dalo je i nove ideje, zamahe, ali treba biti iskren, probudili i interese kod bh. političara.

Uglavnom poznatih s političke scene, ali o tome nešto kasnije.

Prema informacijama Interview.ba za predstojeće izbore već su se registrirale neke stranke, koje pretendiraju ili u svom nazivu imaju „zeleno“, a na registraciju čeka još njih nekoliko.

Tako će se u tom kutu zelenih biti gužva. Prema našem dobrom starom običaju da sve usitnimo, zakompliciramo, „balkaniziramo“.

U politički ring kroz jednu zelenu ideju vraća se, ekskluzivno saznajemo i bivši lider Socijaldemokratske partije BiH dr. Zlatko Lagumdžija.

Zeleni u BiH nisu novost, do sada su već ugašene četiri partije – Ekološki pokret udruženja Zelenih BiH, Zeleni BiH koje je u Zenici vodio Hasan Delić, Zelena stranka BiH iz Banja Luke, te Ekološka partije E5 Zeleni, koje je svojevremeno osnovao i haški zatočenik Jadranko Prlić.

Razlog njihova gašenja je raznolik – prije svega, te su stranke uglavnom služile kao „reciklaža“ starih kadrova i političkih „otpadnika“. Zeleno se vidjelo kao nezauzeto polje, te se često koristilo kao etiketa, bez ikakvih suštinskih novih ideja. Zeleni su bili sateliti velikih stranaka. Te stranke nisu govorile neugodne istine, koje je nužno reći, niti su mogle mobilizirati ljude.

Drugačija vrsta politike

– Zelenim strankama na prostoru cijele bivše Jugoslavije najveći je problem što se u sušini ne razliku u odnosu na ostale političke stranke, niti predstavljaju pravu zelenu politiku i njene vrijednosti – primjetila je u svom radu „Uspostava i registracija političkih stranaka u BiH-primjeri zelenih stranaka regije Alma Midžić.

Ona je istaknula kako četiri stuba Zelene stranke čini svojevrsna osnivačka izjava koja sadrži: ekološku mudrost, društvenu pravdu, baznu demokraciju, te nenasilje.

Judith Brand, direktorica Fondacije Heinrich Böll u BiH istakla je za Interview. ba kako vidi ogroman potencijal i potrebu za istinski zelenim političkim akterima u BiH.

Judith Brand

Ona dodaje kako se ljudi u BiH, u većim ili manjim gradovima i mjestima, sve više angažiraju u borbi protiv uništavanja okoliša, organiziraju se na lokalnom nivou, u zahtjevnim rješenjima. Pa navodi primjer žena u Krušici, aktivistkinja u Mostaru protiv uništavanja Uborka, ljudi uz rijeku Drinu i Kasindol, u Jajcu, u Hercegovini protiv rušenja kanala Bune, u Sarajevu se bore za parkove i zelene površine.

Mnogi od njih su se, dodaje Brand, ujedinili, formirali mreže, podržavaju jedni druge.

– Ovo je pozitivan razvoj i važan korak. Ekološka svijest raste i svima je jasno da BiH treba reagovati na klimatske promjene, treba proći energetsku tranziciju – ističe ona.

Zato prema njenom mišljenju potreba za drugačijom vrstom politike, za zelenom politikom, postoji, na svim nivoima. I ohrabrena je da sve više političkih aktera prepoznaje važnost „zelenih tema“ i uključuju ih u  svoju političku agendu ili, kao u susjednim zemljama, uspostavljaju nove političke opcije.

– Ali, ostaje da se vidi da li će se te nove uspostavljene i tek treba uspostaviti opcije razviti u stvarno zelene, relevantni faktori – navodi Brand.

No, najvažnije, ističe kako je zelena politika mnogo više od ekologije.

– Zelena politika također znači socijalnu pravdu, vladavinu prava, punu podršku svim ljudskim pravima, rodnu ravnopravnost, antirasizam, podršku diskriminiranim grupama, na primjer LGBTIQ zajednici, značilo bi kraj etnoteritorijalnim političkim pravima kao što su U ovom slučaju u BiH, to bi značilo jačanje građanskih prava i očuvanje kolektivnih prava, sloboda medija – ali i sankcionisanje svih prijetnji i napada na medije, slobodu govora. Zelena politika znači demokratizaciju, uključivanje građana u donošenje odluka, ali i uključivanje građana u energetsku tranziciju – građani bi trebali imati koristi umjesto nekoliko investitora. Zelena politika znači održivu mobilnost, jačanje javnog prijevoza, osiguravanje čistog zraka i čiste vode za sve. Zelena politika ima za cilj pružanje mogućnosti, visokokvalitetno obrazovanje svima – ne samo onima koji to mogu priuštiti ili koji imaju veze – naglašava Brandt.

I sama svjedoči nezadovoljstvu i umoru građana BiH aktualnim politikama. I na naše pitanje o budućnosti zelenih politika kaže:

– Ono što vidim kao dodatni izazov u BiH je ogromno nepovjerenje prema institucijama, uključujući izbore i političke stranke, tako da bi to mogao biti dug i glomazan put dok zeleni politički akteri ne postanu relevantna snaga. Možda ovu promjenu prvo vidimo na lokalnom nivou. Vidim veliku snagu u lokalnom aktivizmu, gdje se ljudi angažuju jer žele promijeniti nešto na bolje u svojoj zajednici, u svojoj sredini. Ovo je veliki politički angažman i ja se ozbiljno nadam da mnoge aktivistkinje neće prestati kada se MHE ne izgradi, već prepoznaju svoju moć i dalje se politički angažuju i udružuju snage, sa drugim aktivistima, politički angažiranim osobama, bilo kao ekolozi, aktivistice , LGBTIQ aktivista… . Ne možemo riješiti jedno pitanje bez drugog. Potrebna nam je otvorena komunikacija, dijalog, također i konstruktivna kritika, razmjena, saradnja između različitih aktera – bilo da se radi o civilnom društvu, političkim platformama, širom BiH, ali i u regionu. Da bi postala relevantan akter, sila, zelena politika treba da bude zasnovana na jasnoj agendi, principima, vrednostima, da se angažuje radi građana, zbog životne sredine, a ne radi sopstvenih pozicija, treba da ima jake veze sa civilnog društva – naglašava.

Pa podsjeća da je u Njemačkoj Zelena stranka osnovana prije nekoliko decenija jer su ljudi osjetili potrebu za radikalnim promjenama, za drugačijim pristupom, politički su se aktivirale aktivistice koje su bile angažirane u raznim društvenim pokretima poput antinuklearnog, ženskog, ekološkog, mirovnog pokreta.

– Te promjene možda nisu uvijek lake, ali su nam potrebne promjene da bismo opstali kao društvo, kao čovječanstvo, kao planeta. Njemačka je započela mnoge od tih promjena, postala otvorenije, raznolikije društvo, poduzela korake ka tranziciji zelene energije – ali ima još mnogo toga da se uradi i očekujem da zelena stranka, u Njemačkoj, u BiH, bilo gdje, uvijek biti među prvima koji će kritički procijeniti situaciju, preispitati se i zahtijevati promjene u pravcu pravednijeg društva, zasnovanog na ljudskim i ekološkim pravima – naglašava Brand.

Šta je bilo nakon analiza?

Koliko od ovoga znaju, žele znati, uče, baštine oni koji se žele baviti zelenim politikama ili na predstojeće izbore izaći sa prefiksom zeleni u nazivu svoje stranke, veliko je pitanje.

Slaže se s tim i Amna Popovac, dugogodišnja aktivistica, sa zavidnim stažem bavljenja zelenim politikama.

– Prije svega treba reći da su zelene politike bazirane na održivom razvoju, što znači da ljudi zadovolje svoje ljudske potrebe, a da ne naude prirodi, da naprave nepovratnu štetu. Politike zelenih gledaju prirodu i ljude kao jedan organizam, koji treba da živi u suživotu. To je taj održivi razvoj. Zelene su politike su za socijalnu pravdu, socijalnu uključenost, brinu se za perspektivu ljudi, mogućnosti, one znače i  uključivanje žena, izjednačavanje njihovih plaća, poštivanje ljudskih prava, LGBTQ prava, ranjivih skupina, uključivanje u život djece s posebnim potrebama. To je pristup životu i svijetu gdje se ne gleda  – daj meni i daj mi sada, nego se gleda da i buduće generacije mogu uživati u prirodi, napretku društva – naglašava Popovac.

Na pitanje kako tumači tu najezdu organiziranja i registriranja „zelenih“ pred izbore kod nas, Popovac odgovara:

– Kao i u svakom segmentu našeg života postoji oportunizam i politički oportunisti. Postoje grupe koje su analizirale političko tržište u BiH i vidjele da ne postoje stranke zelenih. Te grupe su vidjele da se zeleni val pojavljuju i uspješno radi i u regiji u  – Hrvatskoj Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji… Da ne pominjemo Njemačku, druge evropske zemlje. Sada određeni politički oportunisti pokušavaju uhvatiti taj val, što se može shvatiti, ali naši ljudi moraju znati prepoznati ko je tu ponovo radi svog ličnog interesa, a ko zbog dobrobiti društva i budućih generacija – naglašava Popovac.

Adis Arapović, zastupnik u državnom Parlamentu, koji je prošle sedmice registrirao stranku Zeleni BiH kaže za Interview da baš ta stranka nosi autentično ime, bez prefiksa i sufiksa i da kao takva treba biti prepoznata i na međunarodnom političkom planu.

– Mi nismo ni pokret, nismo lokalni, nismo vezani za bilo šta… To nosi težinu. To stavlja i obavezu da pozovemo sve druge političke stranke, organizacije, asocijacije,  sve koji na bilo koji način žele učestvovati u političkoj artikulaciji zelenog pokreta da radimo zajedno. Mi ćemo nositi najveći teret tog ujedinjenja, ali nemam s tim problem. Naprotiv, mi ćemo biti motivator i glavni pogon da zeleni BiH osnaže i postane vrlo ozbiljan politički faktor na predstojećim izborima – ističe Arapović.

Ideju, program i članstvo predstavit će uskoro, no za sada otkriva da će Zeleni BiH biti dio koalicije Država (Platforma za progres, Nezavisni blok, Posavska stranka), da se razgovara o zajedničkim listama, zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo BiH.

Popovac, Arapović, Hurtić, Čolpa

Kad je riječ o političkoj agendi Zelenih BiH, Arapović spominje pet ključnih riječi – socijalna pravda, jednakost pred zakonom, jednake šanse, održivi razvoj, čista životna sredina.

– Mi se također borimo za ljudska, ženska, manjinska, prava LGBTQ osoba. Individualna ljudska prava su aksiom. Zzaštita individualnih ljudskih prava podrazumijeva se na najvišem nivou. To nije programski cilj, dodatak, to je aksiom bez kojeg se ne ide u razgovore – naglašava Arapović.

No, prije ove, registrirana je u Doboju stranka BH Zeleni, a njen osnivač Sevlid Hurtić, koji je i predsjednik Skupštine opštine priča kako je došao na ideju:

– Vidio sam da u gradu mali broj ljudi plaća komunalne naknade za odvoz smeća, vidio sam veliki problem u deponijama, vidio sam slične probleme i u drugim gradovima. Htio sam da u Doboju napravimo ekološke zone. Pa znate li da su kancerogene, azbestne ploče ugrađene u većinu kuća. I to me je ponukalo da riješimo te probleme. Da napravimo zdravo okruženje za naš život. Čitao sam mnogo o osnivaču zelenih u Njemačkoj, Joški Fišeru, zeleni su za nas radili mnogo u najtežim vremenima. I oni su krenuli u Njemačkoj 80-tih skoro od ničega. Siguran sam da to neko mora i u BiH – govori Hurtić.

Ko vidi njemačke fondove?

Stranka za sada ima oko 3.000 članova – u Doboju, Doboj Istoku, Gračanici, Gradačcu, Kladnju, Tuzli, Živinicama, uskoro će proširiti članstvo u Kalesiji, Srebreniku i Lukavcu.

Zajedno sa drugim strankama (SDA, SDP i DF) namjeravaju na izbore u RS, a u Federaciji će se boriti za kantonalni, te i parlament.

Kad ga pitamo šta misli odakle nagli interes za zelene stranke u BiH, baš pred izbore, Hurtić kaže:

– Svi oni vide njemačke fondove i navikli su da su na budžetu i misle da će im neko dati sredstva i da bi kao fol radili. Ja poštujem one koji su bili na listi, prošli. Ali, nije u redu s kompenzacije ići iz stranke u stranku.

Kad ga pitamo što BH Zeleni još nude u programu, osim ekologije, šta je poštivanjem ljudskih prava, svih, bez obzira na vjeru, naciju, spol, seksualnost, on odgovara:

– Bog odlučuje o tome ko je kakav. Prema svakome se treba ophoditi kao prema ljudskom biću, ali ne treba zaboraviti  i odnos prema životinjama. Ja nemam nacionalnih, vjerskih prepreka. Naš program nema tih granica.

Na kraju komentira i osnovanje stranke Zeleni BiH i njihov poziv da pod jedan krov stanu sve slične stranke.

– Mi imamo svoj pravac, nama niko ne može biti iznad nas. Mi idemo samostalno, zastupamo svoj interes, borimo se za ostvarenje naših ciljeva – manje deponija, manje plastičnih kesa, manje azbestnih ploča, više čistih rijeka. Pokazaćemo na izborima da smo ozbiljan faktor. Imamo iskustvo iz Doboja zadnja četiri ciklusa i to ćemo prenijeti na više nivoe – zaključuje Hurtić.

Nihad Čolpa druži se za idejom zelenih, kako kaže, već duže vrijeme i to, kako naglašava s razočaranim, bivšim kadrovima SDP i DF koji su „nezadovoljni SDA-izacijom tih stranaka“.

– Prošli smo čitavu BiH, tražili zainteresovane. Smatrali smo da ovo nije vrijeme klasičnih političkih stranaka i tako smo se formalizirali krajem prošle godine kao Zeleni pokret. Kako nije vrijeme spektakularnih paradnih osnivanja nastavili smo raditi kroz federalni Parlament, imamo već nekoliko godina i Klub i saradnju sa Socijaldemokratama iz Tuzle – dodaje on.

Kaže kako Zeleni pokret želi otvoriti mogućnost ljudima da učestvuju u političkom životu, a da nisu članovi političke stranke.

– Mora se mijenjati politička agenda. Daljna polarizacija, u kojoj nažalost učestvuju i SDP i DF, za rezultat će imati više gladnih i još više ljudi koji odlaze. Treba izaći iz etničkih rovova iz kojih je lako galamiti. Hrabrost treba pokazati kroz spremnost na saradnju, dijalog i promjenu narativa i agende, s fokusom na ekonomiju – kaže Čolpa.

U fokusu političkog djelovanja Zelenog pokreta su: samoodrživi razvoj, fokus na ekonomiju i ciljevi samoodrživog razvoja.

I dodaje:

– Ljudska prava nisu švedski stol. Ne možemo za jednu grupu tražiti sva prava, a drugima onemogućavati.

Ime nije ništa

Za druge zelene kaže:

– To je rasitnjavanje i nažalost stvar pomodarstva. Samim imenom se ništa ne rješava. Može biti stotine stranaka, ali mora postojati program i ideja šta se želi uraditi. Mi taj program i ideju imamo. Mi vjerujemo da možemo izaći iz tunela straha i osvijetliti teme ekonomije, zelene tranzicije i svih izazova koji su pred nama. Naredni izbori su pravo vrijeme za to.

O tome ko su članovi Zelenog pokreta Čolpa još ne želi govoriti.

No, prema informacijama Interview.ba imaju čvrstu podršku nekadašnjeg lidera SDP BiH dr. Zlatka Lagumdžije.

Politika bez stranke

Dr. Lagumdžija kaže da je „cilj definisanje osnova za društvenu platformu (širi od stranka, ali i koja je njih spremna uključiti), na kojoj bi se mogao stvarati pokret ljudi, nevladinih orgnizacija, civilnog društva i političkih partija, koji dijele iste vrijednosti i žele promijeniti aktuelnu vlast i stanje u zemlji.

Lagumdžija: – Politička agenda koja poziva ljude da budu političke ličnosti, a da ne moraju biti političari

 

– To znači da ljudi koji oko mnogo toga nemaju iste stavove shvataju da ima mnogi više i važnijih stvari koje ih u ovim vremenima moraju okupljati. Nije dovoljno biti protiv ovoga što nam vodi državu. Treba imati program, ljude i organizaciju koja zna šta hoće u skladu sa svjetskim izazovima, koji će nas pregaziti, a ne uvesti u NATO i EU do 2030. ako se ovo nastavi u narednih 4 ili pet godina – kaže Lagumdžija

I dodaje da sve što radi u BiH i na međunarodnoj sceni jeste promocija i izgradnja ovakvih pogleda i politika.

– To jeste i biće moja politička agenda koja poziva ljude da budu političke ličnosti, a da ne moraju biti političari. Tako vidim i sebe – zaključuje Lagumdžija.

I kakve su šanse zelenih, kako god se zvali, gdje god djelovali, kakva im god agenda bila, pitamo Lazara Prodanovića, člana Zelene poslaničke grupe u Parlamentu BiH.

– U BiH je specifično da je teško govoriti o djelovanju političkih partija na čitavoj teritoriji BiH. Ono što nedostaje i što neintegriše zemlju je nedostatak jedinstvenog političkog djelovanja i programske aktivnosti koje bi mogle biti prihvatljive. Kad je u pitanju zelena politika, koja je jako dinamična u zemljama EU, bilo je određenih pokušaja. Nije moguće napraviti infrastrukturu da se postignu veliki rezultati i da vidljivost političkog djelovanja bude prisutna na svim nivoima vlasti u BiH – smatra on.

Prodanović: Bez obzira na fragmentaciju smatra da zelene političke partije neminovno moraju zajednički djelovati

Uzroke, dodaje, treba tražiti u tome što nema usaglašenog zajedničkog djelovanja, što je politika zasnovana na, uslovno rečeno, dominantno etničkim principima.

No, bez obzira na fragmentaciju smatra da zelene političke partije neminovno moraju zajednički djelovati, implementirati zelenu politiku, liberalan pristup, učiniti demokratske procese vidljivijima.

– Ako bi oni dobili podršku na izborima onda bi trebalo razgovarati o jedinstvreoj platformi, ne umanjujući njihove autentičnosti. No, teško je, jer nemamo trenutno vidljive političke uspjehe koje bi okupile sve političke snage, a da se prethodno o tome ne govori o entitetskom, nacionalnom, konstitutivnom... – govori Prodanović.

Zato je pravo predizborno pitanje, ne hoćete li glasati, nego jeste li spremni na listiću zaokružiti stranke „zelenog vala“.

 

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

CURE DETALJI SASTANKA Ruski tajkuni i elite sve glasnije negoduju

vp
C

Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni. Nikad ih prije nisam vidio toliko šokirane, rekao je

Iako ispitivanja javnog mnijenja u Rusiji sugeriraju da javnost u velikoj mjeri podržava “specijalnu vojnu operaciju” koju ruska vojska već više od dva mjeseca provodi u susjednoj joj Ukrajini, određeni pripadnici ruske elite, poglavito oni koji su se obogatili prije nego što je aktuelni predsjednik Vladimir Putin došao na vlast, počeli su progovarati protiv ruske invazije, piše The Washington Post.

Mnogi od njih u tim su se ne pretjerano glasnim istupima ipak fokusirali na vlastite probleme. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji figuriraju kao nova Željezna zavjesa i ruski tajkuni zbog njih ne mogu pristupiti desecima milijardi dolara kojima su raspolagali prije rata u Ukrajini.

– U jednom su danu uništili stvari koje su se gradile godinama. To je katastrofa – rekao je jedan poslovnjak koji je na dan početka invazije pozvan na sastanak s predsjednikom Putinom.

Bijela je kuća u četvrtak ruskim oligarsima donijela još loših vijesti kada je objavila prijedlog da se njihova blokirana imovina proda na otvorenom tržištu i zarada dade Ukrajini.

Najmanje četiri oligarha koji su se obogatili u mandatu Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina već su napustila Rusiju. Najmanje četiri visokopozicionirana dužnosnika podnijeli su ostavke i napustili zemlju. Među njima se našao i Anatolij Čubajs, posebni savjetnik Kremlja za održivi razvoj te voditelj privatizacije za vrijeme Jeljcina.

Guvernerka u “zatvoru”

Drugi visokorangirani dužnosnici koji su nužni za funkcioniranje zemlje nisu pošli njegovim koracima. Neki ne mogu otići čak i kad bi to htjeli. U takvom je “zatvoru”, primjerice, guvernerka središnja banke Ruske Federacije Elvira Nabjulina. Ona je ostavku ponudila nakon što je Zapad Rusiji nametnuo sankcije, no Putin ju je odbio prihvatiti.

Nabjulina: Ponudila ostavku ponudila nakon što je Zapad Rusiji nametnuo sankcije, no Putin ju je odbio prihvatiti

Više ruskih milijardera, visokopozicioniranih bankara, visokopozicioniranih dužnosnika i bivših dužnosnika reklo je da ih je Putin zavarao te da osjećaju da se na njega ne može utjecati jer užim krugom njegovih najbližih suradnika dominira šačica tvrdolinijaša iz sektora sigurnosti. Nezadovoljni su u svojim dosadašnjim javnim istupima na tu temu bili prilično suzdržani i uglavnom su se fokusirali na pitanje ruskog odgovora na sankcije. Nitko od njih nije direktno kritizirao Putina.

Vladimir Lišin, čelnik jednog od četiri najveća proizvođača čelika u Rusiji, kritizirao je prijedlog da se strance natjera da niz sirovina plaćaju isključivo u rubljima. Lišin je u razgovoru za jedne moskovske novine rekao da bi usvajanje tog prijedloga dovelo do “izbacivanja” Rusije s međunarodnih tržišta.

Vladimir Potanjin, vlasnik tvrtke za rudarenje nikla i paladija Nornickel te jedan od arhitekata privatizacije koja je u Rusiji provedena 1990-ih godina, upozorio je da će prijedlozi da se zaplijeni imovina tvrtki koje su zbog rata napustile Rusiju uništiti povjerenje investitora.

Poslovni magnat Oleg Deripaska rat u Ukrajini nazvao je “ludilom” te predvidio da će ekonomska kriza koja je zbog sankcija zadesila Rusiju biti gora od one koja je zemlju pogodila 1998. godine. Uz to, ustvrdio je da Putinova ekonomska politika nije rezultirala rastom ruske ekonomije i plaća njezinih građana. Rekao je i da će se Rusija “dugo sramiti” rata u Ukrajini, ali i dodao da je za njega podjednako kriv Zapad.

Šokirani i utučeni

Jedan od sudionika sastanka 37 najbogatijih ruskih poslovnjaka i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni.

– Nikad ih prije nisam vidio toliko šokirane. Neki nisu mogli govoriti – rekao je drugi sudionik istog sastanka.

Dok su čekali da Putin dođe na sastanak, a čekali su ga više od dva sata, shvatili su da će se njihova poslovna carstva koja su gradili više od 30 godina vrlo brzo urušiti.

– Neki su rekli “izgubili smo sve” – rekao je jedan od sudionika.

Međutim, kada ja Putin došao, nisu mu uputili nijednu kritiku. Nisu se usudili. Ruski im je predsjednik rekao da će njihova zemlja ostati dijelom međunarodnih tržišta. To se obećanje pokazalo lažnim. Dodao je i da nije imao izbora te da je morao narediti “specijalnu vojnu operaciju”.

U međuvremenu je izglasan zakon koji predviđa da se svako kritiziranje rata kazni zatvorom u maksimalnom trajanju od 15 godina. Putinov je režim predložio da se u ministarstvima ustanovi novi sistem u sklopu kojeg bi se Kremlju, putem svojevrsnih političkih komesara, dojavljivalo kakvog je ko raspoloženja te kako se osjeća.

Putinova odluka šokirala je i druge pripadnike ruske elite – tehnokrate i neke članove sigurnosnih službi.

Mnogi su vjerovali da će se Putin fokusirati na Donjeck i Lugansk. Jedan je visoki dužnosnik rekao da se Rusija pripremila za izbacivanje iz SWIFT-a, međunarodne bankarske mreže za obradu podataka i komunikaciju, ali da se nije pripremila za sveobuhvatne sankcije koje su joj nametnute.

Rastuće zaprepaštenje

Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepaštenjem. Jedna se osoba u razgovoru za The Washington Post referirala direktno na Šojgua kada je rekla: “Svi oni žele normalan život. Imaju kuće, djecu i unuke. Ne treba im rat. Nisu svi suicidalni. Žele živjeti lijepo. Žele da njihova djeca imaju sve te da mogu putovati na najluksuznije lokacije.”

Moskvu je prilično uzdrmala odluka Zapada da zamrzne pola novčanih rezervi kojima raspolaže ruska središnja banka, a koje iznose oko 300 milijardi američkih dolara. Guvernerka Nabjulina zbog toga je ponudila ostavku, no pet osoba koje su upoznate s tom situacijom tvrdi da ju je Putin odbio. Središnja banka tvrdi da Nabjulina nije pokušala dati ostavku.

– Ona razumije da se ne može jednostavno pokupiti i otići. U tom bi slučaju stvari za nju završile jako loše – rekla je jedna od tih osoba. Slično rezonira i Vadim Beljajev, bivši vlasnik najveće ruske privatne banke Otkritje.

– Svi će raditi sve dok im ne stigne optužnica Međunarodnog kaznenog suda – dodao je Beljajev.

Svoje položaje i Rusiju napustili su samo oni koji nisu nužni za funkcioniranje države i koji ne pripadaju elitama.

Odlazak kao izdaja

Među onima koji ne mogu napustiti svoj položaj nalazi se i Aleksej Kudrin, ministar financija iz Putinova prva dva predsjednička mandata. Jedna osoba koja ga poznaje rekla je da je Kudrin vjerovao da Putin neće narediti napad na Ukrajinu. Kudrin, koji sada vodi Državni ured za reviziju, svojim je saveznicima rekao da bi njegov odlazak bio izdaja. Jedan drugi visoki dužnosnik rekao je da se osjeća kao da mora ostati u Moskvi, da mu odgovornost to nalaže.

– Ako svi odu, ko će popraviti ovu lošu situaciju. To je kao da radite u nuklearki. ko će je voditi ako vi odete? Ako odete, postoji šansa da će eksplodirati – rekao je taj dužnosnik.

Među milijarderima koji su Rusiju napustili gotovo odmah nakon početka rata našlo se i nekoliko onih koji su se obogatili za vrijeme Jeljcina poput vlasnika tvrtke za rudarenje dragog kamenja Polymetal Aleksandra Mamuta i Aleksandra Nesisa te Mihajla Fridmana i Petra Avena iz investicijskog konzorcija Alfa Group. Drugi se, međutim, boje da će im država oduzeti tvrtke ako napuste Rusiju. Neki od njih se nadaju da će iz cijele situacije izaći neokrznuti.

– Možda ne podržavate rat, ali morate šutjeti i podržavati svoje sunarodnjake jer neki vaši vojnici umiru. Možda niste sretni, ali ne smijete to reći – rekao je poznanik jednog milijardera koje je bio prisutan na sastanku Putina i poslovnjaka koji se održao 24. veljače.

Svoje su mišljenje rekli oni koji se sjećaju drukčijih vremena i koji su se obogatili prije nego što je Putin došao na vlast. Sergej Pugačev, kremaljski insajder koji je Rusiju napustio 2011. godine, ukazao je na to da tajkuni još uvijek paze da na Putinov račun ne upute kritiku.

Jedan bivši bankar sa Zapada koji je surađivao s ruskim oligarsima rekao je da oni bogataši koji su se obogatili za vrijeme Putinova uspona nikada neće kritizirati ruskog predsjednika. Pugačev je dodao da u Moskvi i drugdje u Rusiji ima i onih kojima rat ne smeta te koji zbog toga neće kritizirati Putina. Pugačev kaže da su uglavnom kritizirali vojsku jer se nije bolje pripremila za napad.

Najgore tek slijedi

Nakon inicijalnih sankcija, ruska se ekonomija, čini se, stabilizirala. Kako piše The Washington Post, tomu je tako jer Europi svakog dana prodaje naftu i plin u vrijednosti od 800 miliona dolara. Odluka Cebntralne banke koja izvoznike tjera da prodaju 80 posto svojih gotovinskih prihoda onemogućila je imploziju rublje, a sve je to Putina navelo da ustvrdi da “ekonomski blitzkrieg” kojim je Rusija napadnuta nije uspio.

Nabjulina je, međutim, ranije ovog mjeseca rekla da se posljedice sankcija tek trebaju osjetiti te da najgore tek slijedi te da ruska ekonomija ne može živjeti od rezervi. Pugačev kaže da Putinova pozicija zbog toga nije sigurna.

– Za tri će mjeseca tvornice i trgovine ostati bez inventara, a doznat će se i koliko je ruskih vojnika stradalo u sukobima u Ukrajini.

Unatoč tome što im je zadan gotovo pa smrtonosan udarac, ruske poslovne elite još su, čini se, skamenjene od straha, tvrdi jedan biznismen.

– Ako rat potraje i ako elite počnu gubiti, onda šanse za pobunu rastu. Doći će do ozbiljne bitke za Donbas. Ako u njoj Rusija ne pobijedi, onda će doći do velike bitke unutar ruskih elita – dodao je.

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno
/

ISTINITA PRIČA I u Njemačkoj je sve poskupilo, ali litar ulja i dalje plaćaju do 2 eura

ulje naslovna
I

I pored, kako kažu, povijesnih poskupljenja, u Njemačkoj su cijene daleko ispod onih u BiH. Osnovne životne namirnice pogotovo su jeftinije, a kad se još porede prosječne plaće, nama je kao i uvijek puno teže

Piše: Samira PETREŠIN PORIČANIN

Šok cijene: Još trgovačkih lanaca priprema poskupljenja u Njemačkoj.

Ovo je samo jedan od naslova koji naši mediji objavljuju na naslovnicama, „podebljano“ i istaknuto, valjda kako bi nas ubijedili da nije nama najgore i da posljedice kriza, od one corona virusa do ove aktuelne u Ukrajini, zahvataju cijeli svijet.

Ništa novo i neuobičajeno, no, domaće se vijesti natječu o tome ko će prije, više i bolje izvijestiti o „stravičnim“ poskupljenjima u Njemačkoj. Baš kako da nas to raduje i kao da će nama, odavno osiromašenih, od toga biti puniji džepovi i ostave.

Uporedimo korpe

Da kojim slučajem posljednjih godina ne živim na dvije adrese – jedna je ovdje u BiH, druga u Njemačkoj, pomislila bih da je Bosna i Hercegovina mali raj u kojem je sve skoro džaba, neokrznuta krizama, kojim se čudimo i kao pomalo žalimo nad tužnom sudbinom Nijemaca.

O „stravičnim“ njemačkim cijenama može se pričati na samo jedan mogući način – poređenjem cijena prosječne korpe za jedno domaćinstvo u kod nas i u Njemačkoj.

Istina je da je u „Deutchlandu“ sve poskupilo. No, i dalje su neke od osnovnih životnih namirnica ili jednake cijene kao u BiH ili čak i jeftinije nego kod nas što ilustruju i fotografije napravljene u dva trgovačka lanca.

Za Nijemce je ulje drastično skuplje
U BiH se puter plaća zlatom
“Velika” Milka za male novce
Smrznuto povrće

Tako danas najskuplji puter u Njemačkoj košta oko 2,70 eura  i opet je jeftiniji od proizvoda iste marke koji sam u Sarajevu prije dva dana platila 7 maraka.

Kilogram puretine u Njemačkoj sam sredinom mjeseca platila 8 eura, a jučer sam u jednom domaćem marketu za pureće medaljone pakovanje od 300 grama, i to na akciji, izdvojila 8,70 KM.

Razlika od proizvođača do proizvođača

Suncokretovo ulje kao i u ostatku Europe i u Njemačkoj sa polica nestaje velikom brzinom, pa je kupovina u većini marketa ograničena na samo 2-3 litra po jednoj kupovini.  Cijena je u prosjeku do 2 eura i samo sam u jednom marketu vidjela ulje ulje od 5 eura, ali je ta polica bila puna jer se i inače radi o skupljem proizvođaču.

Iako znatno povećane u odnosu na prije nekoliko mjeseci cijene osnovnih higijenskih potrepština i dalje su većinom jeftnije nego u našoj zemlji.  Dezodoransi i stickovi brendova koje možemo naći i u BiH koštaju do 1,70 eura, kupke oko 1,5 euro, detrdženti za pranje suđa do 2 eura, a u zavisnosti od brenda sredstva za pranje rublja su kao kod nas ili nešto jeftinija.

Cijene mlijeka

Cijene svježeg i zrnatog sira, mocarele, mascarponea, mliječnih namaza su povećane ali i dalje najmanje 30-40 posto jeftinije nego u domaćim prodavnicama.

Za kilogram brašna, šećera ili riže u zavisnosti od marketa izdvojit ćete od pola do 2 eura. Naravno, paleta ovih proizvoda je široka,pa zdravije varijante koštaju i znatno više.

Povrće i voće su najčešće skuplji nego u BiH. Ali, tako je bilo i prije krize.

Jeftinija kafa nego u BiH

No, bez obozira na činjenicu da i u Njemačkoj osjećaju povećanja i da se na to također žale kao i mi ne smijemo zaboraviti kako su tamošnja prosječna primanja znatno veća od viših primanja i u BiH.

Naravno da i mediji i javnost u Njemačkoj s pažnjom prate skokove cijena. Ponajprije energije, koja je, prema njihovom mišljenju i po dosadašnjim standardima trenutačno visoka, a najavljuje se rast ii narednih mjeseci.

Cijene nekih proizvoda

Tako su mediji prošloga vikenda, pozivajući se na objave energetskih kompanija, najavili da će za april, maj i jul osnovni snabdjevači, na čijem se području nalazi 13 miliona domaćinstava, tarife struje poskupjeti za 19,5 posto. Stručnjaci su procijenili da su se veleprodajne cijene za dobavljače električne energije utrostručile u roku od godinu dana.

Pa se tako došlo do procjene, da ako je domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat sati plaćalo struju 1.171 euro godišnje, sada je to 1.737 eura.

I cijena plina u prosjeku će rasti za 42,3 posto, a dobavljači se, kako navode analitičari, bore s “povijesno visokim nabavnim cijenama”.

Niže cijene nego kod nas

Sve to jeste udar i na standard Nijemaca, ali prema zvaničnim statistikama prosječna plaća u Njemačkoj u ovoj godini iznosi 4.093 eura, a u odnosu na prethodnu, kada je bila 3.981 euro povećana je za 2,81 posto.

Visina plaća u Njemačkoj ne ovisi samo o vrsti posla, već i u regiji, pa se tako navodi da u prosjeku najmanje zarađuju vozači – 2.293 eura, a rekorderi u plaći su ne samo inženjeri već i majstori na naftnim platformama s oko 7.000 eura prosjeka, hirurzi s prosječnom plaćom oko 5.500 eura, zaposleni u zračnom autoprijevozu, naravno i i stručnjaci u IT sektoru, bankari…

Pristupačna kozmetika

Prosječna primanja školskih učitelja u Njemačkoj su 3600 eura.

Iznosu koji pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, hrana, smještaj, prevoz, režije  dosta ovise i od dijela zemlje u kojoj živite.

Na primjer, stan u kojem ja živim nalazi se u jednom malom turističkom mjestu i plaćamo ga 550 eura. U taj iznos su uračunate sve režije osim tv pretplate interneta. Međutim za istu kvadraturu stana u Minhenu, Berlinu ili Frankfurtu bismo sigurno morali izdvojiti i duplo više novca ukoliko bi uopće imali sreću da pronađemo takav smještaj.

Cijena mjesečne karte za gradski prevoz, u pokrajini u kojoj živim, je 55 eura. Međutim  već od juna njemačka vlada planira stanovnicima ove zemlje staviti na raspolaganje jeftinije karte za lokalni prijevoz kao dio paketa olakšica zbog visokih cijena energenata, posebno goriva. Tako će mjesečna karta koštati 9 eura. Cijena bi trebala biti ista za sve savezne zemlje i i bit će dostupne tri mjeseca. Njemačku vladu ova olakšica za građane će koštati oko 2,5 milijardi eura.

Treba reći i to da je njemačka Vlada nedavno donijela i odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura. Povećanjem minimalca će profitirati više od šest miliona građana, prije svega žene, te zaposleni na istoku zemlje.  Minimalna satnica bi prvo u junu trebala biti podignuta na 10,45 eura, a zatim u oktobru na 12 eura.

Manje od pola prosjeka

Vlada je ovu odluku opravdala porastom cijena života i stanovanja u Njemačkoj. Ovaj porast životnih troškova je u pitanje doveo mogućnost pokrivanja tekućih troškova za osobe koje uz minimalnu satnicu rade puno radno vrijeme.

Naše se prosječne plaće razlikuju po entitetima, pa je tako u martu u Federaciji taj prosjek iznosio  1.045 KM, a u RS 1.042.

Sindikalna potrošačka korpa, prema izračunu u martu iznosila je 2.448,46 KM. Riječ je o minimalnim troškovima četvoročlane porodice. Minimalnim!

Hrana, obuća, odjeća, higijena, stanovanje… Sve to za manje od polovine prosjeka koji se zarađuje.

Pa vi recite da je u Njemačkoj sve skupo!

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

Senka Kurt na OBN: Dragi narode, da vas nešto pitam

dodik
S

Država u kojoj živimo je zemlja propalih političara, zaludnika koji na našoj muci i preko naših leđa žive životima iz snova.

Država u kojoj ne važe pravila za normalne, nego za prilično pomjerene ljude. Izvaljene iz korita normalnih života i izmještene u nenormalne tokove povijesti, sadašnjosti, s malim mogućnostima da se razmišlja o budućnosti.

O Dodikovom mitingu u Banja Luci rečeno je sve nakon što smo pogledali snimak u kojem se svjetina na pitanje Jesmo li mi genocidan narod odaziva sa gromoglasnim  – Jesmo!

Potvrđujući , po ko zna koji put, da je narod htjeli ili ne htjeli priznati tek puka, amorfna masa, koja se okuplja i za 20 KM mita, ne bi li svom velikom vođi dali podršku kad ih vodi slijep na put koji nema blistavi izlaz.

Okupljenima u Banja Luci trebalo je postaviti još dva tri bitna pitanja iz edicije – Kako živite posljednjih godina. Na primjer, kolike su im penzije, kako sastavljaju kraj sa krajem? Može li se živjeti od stajanja na mitinzima? Znaju li koliko je bogat njihov vođa? Znaju  li šta se sve može dešavati ukoliko Dodik nastavi sa silovanjem pravila i odredbi?

Jesmo, odgovorit će unisono, na svako od ovih pitanja. Jer to je jedini odgovor na kojega su naučili.

Jesmo prevareni. Jesmo izdani. Jesmo siromašni. Jesmo izmanipulirani. Jesmo, jesmo, jesmo.

Ili, u slučaju hrvatskoga lidera Dragana Čovića – nismo, nismo, nismo.

Pa eto nismo da se izbori održe. Pa eto nismo za fildžan državu koja se navodno pravi u Sarajevu. U čemu zdušno pomaže Bakir Izetbegović, ali o tom u nekoj drugoj epizodi. Nismo za igrokaze koji dijele hrvatski narod. Nismo da Hrvatima neko drugi bira člana Predsjedništva. Nismo ni za to da član Predsjedništva bude bilo tko osim Dragana Čovića.  Nismo za Plenkovića, ali jesmo za Milanovića.

Koji je u kratko vrijeme opet u posjetu Bosni i Hercegovini, ovog puta u Livnu, gdje dokazuje da se za europsku Bosnu i Hercegovinu, kako kaže, puno širim alveolama diše u Zagrebu nego u velikom dijelu Sarajeva.

U prijevodu s Milanovićevog jezika, alveole su šupljine koje se nalaze u plućima, iz čega eto proizilazi da za europsku BiH u Zagrebu jedu više Bronhija, da se lakše diše…

Milanovićeve jezičke, a i mentalne vratolomije, uvjerena sam, jednog će se dana izučavati na fakultetima – političkih nauka, ali i medicine, pa ćemo, kad-tad imati objašnjenja za sve što je sasuo kako svojim, tako i bh. Političarima.

Do tada opet na početak teksta.

Jesmo li svjesni kakvim nas budalama prave? Jesmo!

Hoćemo li se opametiti? Nećemo!

 

 

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

Under the magnifying glass of the investigator, travel orders, public procurement and employment in the Service for Joint Affairs of BiH Institutions

U

Dragan Šojić, director of the Service, claims that he does not know why SIPA came to the premises of this institution and talked to certain employees, while Šojić’s deputy Dragan Slipac says that “there are some irregularities within the Service which are being investigated by SIPA”. Sojic does not want to answer the question of whether he is travelling to Serbia in an official car on Thursday to see his wife, who allegedly escaped from serving a prison sentence in BiH, because he considers that these are “private issues”

The Service for Joint Affairs of BiH Institutions (SZPIBiH) did not procure sufficient quantities of heating oil on time for this year, so the institutions were left without heating in the middle of winter, and calls for other public procurements were cancelled for various reasons. This obviously does not worry the authorities in this service too much, because they are amused by other, internal problems in this body whose competence is to take care of the smooth functioning of all other state institutions.

WRITTEN BY: S. DEGIRMENDŽIĆ / FOKUS.BA

However, those responsible for numerous irregularities suspected in this service could soon be “given a headache”, because, as Fokus finds out, the business and activities of the Service for Joint Affairs of BiH institutions are investigative actions of the State Investigation and Protection Agency. As we have learned, alleged irregularities in employment, public procurement and forgery of travel orders are under the scrutiny of investigators.

PRIVATE TRAVEL TO SERBIA BY OFFICIAL VEHICLE

Although the recent entry of SIPA into this state body was linked to the disciplinary proceedings against Vladimir Vukša, Head of the Department for Legal and General Affairs in this service, which Fokus has already written about, it seems that the reasons for SIPA’s entry into the Service for joint affairs of BiH institutions are on a much wider and more serious scale than what was originally made public.https://55845e974430dd01b4631371d1e3dd12.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

SIPA: We cannot provide information on its specific operational activities PHOTO: DB

The services for joint affairs of BiH institutions in connection with the report against Vukša, replied that “the State Investigation and Protection Agency cannot provide information on its specific operational activities.”

We also asked the Prosecutor’s Office of BiH if they were aware of this case, to which they replied that they could not comment on individual cases.

Prosecutor’s Office of BiH: We cannot talk about individual cases PHOTO: DB

In the meantime, Fokus received information from well-informed sources that the “trigger” for SIPA’s entry into the Service was the report against Dragan Šojić, Director of the Service.

Šojić has been reported to have been travelling to Serbia by official car every Thursday for three years to visit his wife, who allegedly escaped from a prison sentence in BiH for participating in a fatal car accident.

According to our sources, Šojić justified his absence from work on Friday with false travel orders issued for destinations in BiH, and travel orders for Šojić should have been written retroactively in recent months, but this was thwarted by Vladimir Vukša, head of the Department for Legal Affairs, who drew Šojić’s attention to the fact that certain decisions regarding these trips did not have the signatures of Dragan Slipac, one of Šojić’s deputies.

According to our sources, Vukša’s position that all acts of the Service for Joint Affairs of BiH Institutions must be signed by the director and the signatures of his two deputies led to conflicts with some employees who participated in the retroactive the introduction of Dragan Šojić’s travel orders in the records of the protocol, and according to the claims of our sources, Vukša’s signature was even falsified.

Conflicts between employees in BiH Institutions due to signatures? PHOTO: DB

We also asked Šojić if it was true that the head of the Legal Affairs Department, Vladimir Vukša, refused to participate in the retroactive and illegal justification of his travels, and that Vukša had objections because Šojić’s deputy Dragan Slipac did not sign the travel orders.

We also asked Dragan Šojić to comment on the allegation that the conflict between Vukša and one employee from the legal service occurred because she allegedly forged travel orders signed by the head of the legal service and that the incident occurred when Vukša found out, after which disciplinary proceedings were instituted against him.

We received the following answer to all these allegations, for which we asked Šojić for comment, signed by Danko Govedarica, Public Relations Officer in the Service for Joint Affairs of BiH Institutions:

– Dragan Šojić, as he states, is not in any conflict with the head of the Department for Legal and General Affairs, Vladimir Vukša, and as far as the official vehicle is concerned, he uses the same in accordance with the positive regulations. The fact is that the head of the Department of Legal and General Affairs has no authority to issue travel orders, so this fact is not true – a brief answer from the Service to our detailed questions.

It is interesting that our sources claim that Vladimir Vukša has a close relationship with a prosecutor, and that she was the prosecutor in the case when Šojić’s wife was convicted of a car accident, and that this is allegedly an additional cause of disagreement between Šojić and Vukša.

Despite the fact that he is accused of using his official car for private visits to his wife in another country, when asked by Fokus to comment on these allegations, for Šojić these are “questions of a private nature”, also which was the answer when asked about it.

– Considering that the last two questions are of a private nature, Director Dragan Šojić reserves the right not to answer them – it is stated in the answer to Fokus from the Service for Joint Affairs of BiH Institutions.

Answer from SZPIBiH: Short answer to numerous Focus questions addressed to Dragan Šojić

In response to another inquiry we sent to Šojić regarding SIPA’s entry into the Service for Joint Affairs of BiH Institutions, he confirmed that the agency’s employees were at the Service’s premises, but that he “does not know what they talked about with individual employees”.

SLIPAC: STRANGE THINGS ARE HAPPENING

Unlike Dragan Šojić, director of the Service, who assesses private issues and selectively answers them, his deputy Dragan Slipac openly told Fokus that, to his knowledge, SIPA is conducting investigations in that institution and is continuously requesting certain documentation. Slipac has been in the Service since January 1 this year, and before that he worked in the Agency for Prevention of Corruption and Coordination of the Fight against Corruption in BiH.

– You have some irregularities within the service itself. These irregularities are now being investigated by SIPA and the investigating authorities. I can’t prejudge what will come out of that, nor do I know what it is about – says Slipac.

Slipac confirmed for Fokus that he refuses to give consent to any act in the Service that he considers to be inconsistent with the law. Thus, he recently made remarks on the Public Procurement Plan for 2022, because that plan lists the individual names of employees in the Service in charge of each procurement.

– If you publish the name of the person who will conduct public procurement a year in advance, it is very risky for corruption, that is why I was explicitly against it, because it is not in accordance with the law. The Public Procurement Agency also confirmed in a written act that it is not in accordance with the Law on Public Procurement, and it is not harmonized with the Law on Personal Data Protection of BiH – says Slipac.

SZPIBiH Public Procurement Plan: Deputy Director Dragan Slipac has an objection to the announcement of the name

When asked by Fokus whether he refused to sign the travel orders of the director of the Service, Dragan Šojić, Slipac said that he refused to sign any decision if it was not in accordance with the law.

– I read all the decisions, if they are not completely in accordance with the law and with the office business, I will not sign any such decision. And I will always stand behind it when I don’t sign something. But some other strange things are happening here, I can’t prejudge, until the investigative bodies are finished, since they are already working, I found some irregularities there. I tried to point out and I am pointing out now, and we will see what it will turn out to be in the end – says Slipac.

Slipac claims that he is not in any conflict with the current director of the Service, Dragan Šojić, but he admits that he is facing certain pressures due to his insistence on legality. The Deputy Director of the Service for Joint Affairs of BiH Institutions rejects earlier allegations that he stopped the procurement of heating oil for the needs of institutions by emphasizing certain appointments.

– I’m not in conflict with anyone. People are now trying to put some pressure on me, and I just got here. I’m just trying to point out some irregularities and work according to the law, according to the regulations, what I’ve learned, I’ve worked in the security services for years. They also tried to accuse me of heating oil. That is incorrect, I denied it all, no one published it – says Slipac.

Slipac also believes that the disciplinary proceedings against Vladimir Vukša, head of the Department of Legal and General Affairs, have to do with the fact that Vukša, at his request, commented on the manner of signing acts in this service.

– This is a specific service, there are a director and two deputies here. According to the law and internal systematization, acts should not go without all three signatures, the director and two deputies, because we rotate every ten months in the position of director. When I asked Vukša to give me an explanation, because he leads the legal service, whether it is legal or not, he made an act where he wrote that no document can go outside the Service without three signatures. It seems to have been the trigger for some things to be done against him. I do not want to prejudge the disciplinary proceedings against Vukša, but some things were evident here. Despite the fact that I did not give my consent, some employments were made – says Slipac.

In its latest report, the Audit Office of the Institutions of BiH also pointed out ambiguities regarding the use of official vehicles and the manner of issuing travel orders in the Service for Joint Affairs of the Institutions of BiH.

– Insight into orders for official vehicles, we found frequent significant daily loco mileage for individual vehicles (90 kilometres and more), as well as much higher mileage for longer distances (Banja Luka, Mostar, Tuzla) without written explanations – state auditors pointed out.

IN 2020, 76 MORE PERSONS WERE EMPLOYED IN THE SERVICE

By the way, about 500 people are permanently employed in the Service for Joint Affairs of BiH Institutions. The annual budget of this institution is about 19 million KM, of which about seven million goes to the salaries of employees.

The number of employees in this service is constantly growing, so the auditors recorded that in 2020, when the volume of work of this service, especially in the catering services provided by institutions, was significantly reduced, and when many worked from home due to the coronavirus pandemic, in that period, this service employed five civil servants and 21 employees for an indefinite period of time through a public announcement. As many as 50 people were hired on a temporary basis in 2020, and these contracts were renewed several times after 3 months.

In the last report for this service, the auditors pointed out the weaknesses in the efficiency of public procurement procedures, which is a big problem, because this service for the needs of all state institutions besides procuring heating oil necessary for heating, procures food, beverages, and hygiene and other necessities.

At the beginning of this year, the magazine “Žurnal” wrote about Dragan Šojić’s suspicious business when they updated the story about Šojić’s plan to, in addition to the Law on Public Procurement of BiH, buy a part of the building in Istočno Sarajevo for two million KM from the company “Građenje”, for the needs of BiH institutions.

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

MILIONSKI GUBICI Deblokiran tender za nabavku dijalizatora u FBiH!

dijaliza dijalizatori Zeljko Hladika Pixsell
M

Skoro tri godine tender je bio blokiran zbog „nemogućih uslova“ u Pravilniku. Za to vrijeme dijalizatori su prodavani po nesrazmjerno visokim cijenama.  Višegodišnjoj blokadi tendera za nabavku dijalizatora u Federaciji BiH, čini se, došao je kraj. Nakon istraživačkog teksta portala Fokus.ba u februaru o ovoj blokadi koja ima i elemente krivičnog djela, Federalno ministarstvo zdravstva je nepuni mjesec nakon toga izmijenilo pravilnik kojim je pod blokadom držao provođenje ove javne nabavke.

Pravilnik je u konačnici stupio na snagu 26. marta, osmog dana od objave Izmjene pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehničke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, i to u „Službenom listu FBiH“. Sada je na redu Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH (ZZOIR) da ponovo raspiše tender koji je pod blokadom bio dvije godine.

Naime, Ministarstvo zdravstva uklonilo je blokadu u Pravilniku koja je nalagala da se dijalizatori nabavljaju od dva različita proizvođača. Sada više ne postoji potreba da se potrošni materijal za dijalizu nabavlja od najmanje dva različita ponuđača.

Kako smo objavili, Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH je 27. decembra 2016. godine zadnji put uspješno realizirao postupak nabavke dijalizatora. Od tada dolazi do niza obaranja tendera na sjednicama Ureda za razmatranje žalbi BiH. Žalbe je mahom podnosila firma Melcom, koja je distributer za Fresenius Medical Care (FMC).

To je dovelo do višemilionskih gubitaka u Federaciji budući da su cijene dijalizatora u FBiH kod nekih modela dijalizatora tri puta više nego naprimjer u Srbiji i Hrvatskoj.
Zavod zdravstvenog osiguranja još od septembra 2019. godine, dakle, nakon odluke Ureda za razmatranje žalbi, u više navrata tražio je od Federalnog ministarstva zdravstva da izda potrebno mišljenje koje je tražio Ured za razmatranje žalbi radi usklađivanja tendera s materijalnim propisom, ali bezuspješno. Ni pored osam urgencija Zavoda, to se nije desilo! To nije učinjeno ni nakon prošlogodišnje intervencije Transparency Internationala BiH. Ove godine, nakon našeg pisanja, a kasnije i dodatne intervencije TIBiH, u cijelu priču uključila se i inspekcija.

S druge strane, i sam Zavod je dodatno “zaključavao tender” po pitanju finansijske i ekonomske sposobnosti, pa je od potencijalnog ponuđača tražio da „visina ukupnog prometa u periodu za koji je podnio izjavu, ne može biti niža od dvostrukog iznosa procijenjene vrijednosti lota, a ako nudi ponudu za više lotova, visina ukupnog prometa ne može biti niža od dvostrukog iznosa sabrane procijenjene vrijednosti lotova koje nudi“.

Medin Okić, direktor sarajevske kompanije CEE-MED, firme koja se nije pojavljivala na tenderima za dijalizatore, upravo zbog nemogućih uslova koji su bili postavljeni, prokomentirao je za Fokus pomak u ovoj priči.

– Drago nam je što su se stvari konačno pokrenule s mrtve tačke. Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste da se na ovako jednostavnu stvar čekalo skoro tri godine. Od ZZOIR očekujemo kreiranje tenderske dokumentacije shodno Zakonu o javnim nabavkama, odnosno omogućavanje aktivne i pravične konkurencije kao osnovni princip sistema javnih nabavki – rekao je Okić.

– Neopravdano postavljanje visokog praga koji se tiče ekonomske i finansijske sposobnosti onemogućava učešće onim ponuđačima koji su tek počeli s radom ili, također, ponuđačima koji imaju promete u višemilionskim iznosima, ali nemaju s nabavkom materijala za dijalizu jer njega nabavlja za sve dijalizne centre samo ZZOIRFBiH. Iako ZZOIR ima i druge mehanizme kojima može osigurati ispunjenje ugovora, ne koristi ih. U tom pogledu nadamo se da će prilikom kreiranja budućih nabavki potrošnog materijala za dijalizu postupati transparentnije, te svojim nabavkama omogućiti učešće svim potencijalnim ponuđačima – poručio je Okić.

(Fokus.ba)

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

CORRUPTION IN THE FBiH PARLIAMENT: How MPs swindled the country by reporting bogus work in Sarajevo

arm
C

After all the experiences, the reaction of the police and prosecutorial institutions is uncertain, which should determine the serious abuses in the highest legislative institution in the Federation of BiH. Exactly how many MPs and delegates abused their office by taking money for something they were not allowed to do – and how long they did it, we will hardly ever find out

Author: InfoRadar research team

Although not a single session of the House of Representatives of the Federation BiH Parliament was held in February this year, Inforadar finds out, which was confirmed to us from several addresses and through contacts with several parliamentarians, that most MPs duly filled out their shift lists, saying that they’ve spent eight hours a day at work in Sarajevo.

In this way, the federal deputies severely abused their parliamentary functions and, by their own example, turned the Federation Parliament, as the highest legislative body in this entity, into a corrupt institution.

Lie, lie, lie to me

Out of a total of 98 federal MPs in the House of Representatives, 84 have professionalized their status. 66 of them live outside Sarajevo, and 51 deputies take money for a separate life. On a monthly basis, 51 of them collect 15,300 KM from BiH taxpayers.

So, most of them took money for a hot meal, a separate life, “confirming” with a signature that they worked eight hours a day – and in Sarajevo (according to unconfirmed information, almost everyone did it!). Simply put, and which formally follows from the response of the administration of the Parliament of the Federation of BiH – almost everyone agreed, thus committing a corrupt act and abusing their position.

For example, we take February, in which there were no parliamentary activities, because that month, in accordance with the Decision on keeping records of the presence of MPs and advisers at work, was binding for the accuracy of data on the activities of 84 professional MPs.

This Decision was made on January 18, 2022, based on the findings and recommendations from audits conducted in previous years of the FBiH Parliament, by the Administrative Commission of the House of Representatives of the FBiH Parliament.

Facsimile Decisions on keeping records of deputies at work

The decision defines the manner of keeping the shift list, where each representative and advisor is in charge of keeping and signing the list for each month and submitting it to the Accounting Service by the 25th of the month for the current month. The Decision points out that, if the representatives and advisors do not submit the shift list in accordance with the regulations, the fees paid based on attendance at work will not be calculated and paid (hot meal, transportation, accommodation costs and separate living).

The decision was signed by the President of the Administrative Commission Melika Mahmutbegović, a longtime SDA official, who has been the Vice President of the Federation of BiH since 2015 and at the same time a member of the Federation Parliament.

Melika Mahmutbegović (Foto: AA)
We remind you that, according to the research of the Tačno.net portal, it was Mahmutbegović who hid the ownership of two apartments in her property card, and that in addition to her own apartment in Sarajevo, she also uses the official one.

The FUP report notes that the 80-square-meter apartment in Skenderija Street, which Melika Mahmutbegović did not report on her property card, is under the full-time protection of members of the Federal Police Administration, although Mahmutbegović has not lived in it for seven years, but in the one awarded to her by the Government of FBiH.

This means that in the seven years of her political engagement in Sarajevo, literally 700,000 KM of FBiH citizens’ money was thrown away. The official apartment is located on Derviša Numića Street, where many official apartments of the federal government are under constant police protection.

Inspired by the fraud of the President of the Administrative Commission, the deputies submitted their lists as if they were working full time. This was indirectly confirmed to us in the answers we received from the Secretary of the Federal Parliament, which states that with the date 28.2.2022 all deputies (representatives) who exercise the right to separate life handed over the shift list and were duly paid all benefits.

Facsimile calls or warns MPs to fill in the shift lists correctly, all after the beginning of Inforadar’s research

“Representatives in the House of Representatives of the Parliament of the Federation of BiH have the rights prescribed by the Law on Salaries and Remunerations in the authorities of the Federation of BiH, rights and obligations determined by the Rules of Procedure, and exercise them in accordance with general and individual acts of the legislature. Following the recommendations of the Office for Audit of Institutions of the FBiH, at the beginning of 2022, a number of internal acts were adopted by the competent working body in order to implement further recommendations. In the building of the Parliament of the Federation of BiH, the House of Representatives has space for the work of parliamentary clubs, so that MPs and those who use the separate living allowance have secured premises for the work of clubs and thus individual work in the Parliament of the Federation of BiH. Elected officials do not have records of entry / exit from the building,” the letter to Inforadar said.

Alarm after “Inforadar” quetions

The same day when the answer was sent to us was the final date of the “correction” of the submitted shift lists, and the deputies, internal correspondence, and as a consequence of our interest in this issue, were asked to “get serious”. Inforadar is in possession of that act.

 In the previous period, our portal sent questions to the addresses of 20 randomly elected deputies in the Federation Parliament about where they work eight hours a day, in Sarajevo or their place of residence, whether they filled the shift lists and what they think about the Audit Office’s recommendation and decision about keeping a record? We received only four answers, of which only one is from MPs living outside Sarajevo.

This is Mirsad Čamdžić from “Naša Stranka”. In response to Inforadar, he states that he is filling the shift list just for the sake of it, and that he “works a lot, even on weekends and holidays”.

“During my mandate, I spend half of my working time in Sarajevo, and the other half in Gracanica, Gradačac, Doboj Istok, Brčko. In Sarajevo, I participate in the work of commissions, meet with interested groups (businessmen, single mothers, fighters, environmentalists, energy sector, etc.), and visit panels on various topics. I am doing the same in my constituency.”

However, Čamdžić did not specifically answer how he filled out his list.

Mirsad Čamdžić

 

 

“I refused to fill in the shift list because it cannot reflect the true amount or timing of work. When sessions are held, we almost always work longer than eight hours, and everything outside of eight hours does not count “, the president of the SBB Club Sanela Prašović Gadžo pointed out for our portal.

“My colleague Irfan Čengić and I recently spent the whole weekend working on the Resolution of BHRT, and it is not possible to record that, so that it would be evaluated with a shift list.

Or, we didn’t have a session at all in February, so how did MPs work every day for eight hours? What were they doing? Where did they work? ”Gadžo Prašović wrote in response.

Sanela Prašović Gadžo
Due to not fulfilling the shift list, she was not paid for a hot meal. As she pointed out, she is of the opinion that a hot meal should not be paid for considering the amount of the salary and the number of sessions that are held.

“I think it was all set up wrong. For example, if an MP is from a place outside of Sarajevo and receives a separate living and accommodation allowance, and imagine that same MP writes that he works eight hours a day. And where does he work? The majority will assert on the ground with the citizens and the like, in their constituency. So how can they receive benefits for separate living and accommodation at the same time, which means that they do not work in the place of residence, but work in Sarajevo, and then fill in the shift list under full responsibility and write that they work for eight hours, which would mean that they worked in Sarajevo. This is simply not true in many cases. Honestly, I drew the attention of my colleagues to that and I also wondered if it is a criminal offence if inaccurate data is presented, signed responsibly and everything can result in the budget being damaged… But there are the Administrative Commission and the judiciary to assess. For all these reasons, I refused, as my colleagues said, “for the sake of form” to fill in the list because I have never lied or presented incorrect information in my life and I will not do that now either. ”

MPs Dženana Hodžić from the SDA and Sanela Klarić from Naša stranka, as well as Čamdžić and Prašović Gadžo, believe that the work of MPs is not exclusively related to the FBiH Parliament building.

Dženana Hodžić

“On the contrary, a lot of working time is “fieldwork” which is impossible to record, because then the provision related to the length of working time would be violated. Another problem with the records themselves is of an objective nature, because there is no physical possibility for each MP to physically own his or her own office, or even the possibility for several MPs to use one office. As for the shift list, it is binding for MPs, and it was prescribed by the working body of the Parliament, more precisely, the Administrative Commission, as a temporary measure until the adoption of amendments to the law that would specify everything, where the Audit Office could adequately and unburdened approach this issue. Therefore, in addition to the right to one’s own opinion and position, which I have already stated publicly at the Commission responsible for audit, there is also an obligation to respect the decisions of the competent bodies of the FBiH Parliament,” said Dženana Hodžić.

Sanela Klarić points out that the Office for Audit of Institutions in FBiH is guided by the law which says that the basis for calculating the salary of employees is recorded at work, and that law does not differentiate or respect the specifics of the workplace, as long as the Audit Office is justified.

Sanela Klarić
“It’s something else that the job of a representative is specific, it is not exclusively related to office work, but more to “field” work. The MP spends a lot of time working in the field, with citizens and in different locations, which is impossible to state in the work records because then we would violate the regulation on the maximum number of weekly hours. In addition to this, there is an objective problem due to the fact that in the building of the FBiH Parliament there is no physical space in which all MPs would stay, even if they could work like this. Therefore, the Law itself does not recognize the specifics of the profession, and filling in the records just to comply with the recommendation of the Audit Office brings us to an even more “serious” violation because the records are not in line with the real situation, which can cause countless complications, Klarić said.

Wihout a specific response to corruption

The Audit Office, as well as the MPs, seems to care only about the form. They point out that “the audit is not an inspection but is performed on the basis of a sample and on the basis of submitted sufficient and adequate documentation in order to gain reasonable assurance that the financial statements are true and fair, and that activities and information are in accordance with laws and regulations.”

“In this case, the subject of the audit will be to determine whether the Decision on keeping records of the presence of representatives and advisers at work is consistently applied in order to establish internal controls, and whether there is appropriate documentation that is the basis for calculating salaries,” they said from the Office for Audit of Institutions of the Federation of BiH.

Thus, for example, this year’s shift list from February will be treated by the Office only next year.

“Personally, I explained to the Collegium of the House of Representatives that such a way of solving the problem of recording the working hours of deputies is not appropriate for several reasons. The work of an MP is not office work of eight hours a day and it is completely untrue and wrong to treat it in such a way. Personally, I work more than eight hours on many days, especially when I am in and out of Sarajevo. I also work on weekends because I am preparing materials for the session, and it is not possible to record that in that type of shift list. And the truth is that there are days when you work less than eight hours. To my direct question to colleagues who sit in the Collegium of the House of Representatives on how they intend to fill in the shift list to work eight hours every day when it is not completely true, for example, Adis Arapović explained that this is fine and that auditors explained to him that it is essential to fill out the form. Does that mean that it doesn’t matter if the deputies give false information and sign it? It is unacceptable to me personally”, points out Prašović Gadžo.

We remind you that one of the 20 addresses to which we sent questions was that of Adis Arapović, who did not feel the need or had the courage to admit outside the parliamentary benches that it was perfectly okay to give false information.

We did not receive an answer from the Administrative Commission of the House of Representatives of the Federation, probably aware that this is an abuse of official position, which according to our legislation is a criminal offence in the field of corruption.

It is difficult to expect a reaction from the citizens, even if almost 184,000 KM are spent annually on “separate lives”.

After all the experiences, the reactions of the police and prosecutorial institutions, which should establish serious abuses in the highest legislative institution in the Federation of BiH, are also uncertain.Exactly how many MPs and delegates misused their office by taking money for something they shouldn’t and could not – and how long they did it, we will hardly know, because the Audit Office is not an “inspection”, although it is an easily identifiable abuse of office and the corrupt actions of federal parliamentarians.

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

Projekat „Sigurni zajedno“: Osobama koje su preživjele ratno seksualno nasilje je potrebna podrška, a ne osuda javnosti

Ilustracija
P

Zločin ratnog silovanja ostavlja dugotrajne i teške posljedice na psihičko i opšte zdravlje preživjelih, ali i na njihovo funkcionisanje, kao i na samu kvalitetu života. Ratno silovanje, takođe, ima i kolektivne posljedice i predstavlja kolektivnu traumatizaciju jer narušava strukturu porodice i negativno utiče na društvo uopće

Piše: Milica Brčkalo Gajić

Zadnjih godina zdravlje joj je znatno narušeno. Ima dijabetes, reumu i bolove u cijelom tijelu. Na emocionalnom planu dominiraju depresivne karakteristike, osjećaj bezperspektivnosti i beznađa. Primanja jedva da joj pokriju osnovne troškove i gotovo pola ide na lijekove. Pored toga su još uvijek prisutni strah i košmarni snovi vezani za događaj. Dugo nije govorila o događajima u toku rata – samo je dio stručnog mišljenja psihološkog tima Fondacije „Udružene žene“ Banjaluka  o osobi čiji identitet je poznat redakciji, a koja je preživjela ratno seksualno nasilje u bh. ratu.

Sa istom ili sličnom sudbinom suočavaju se i druge osobe koje su preživjele ovaj vid nasilja.

– Danas je naš položaj i dobar u odnosu na to kakav je bio na početku. Na početku je bilo: „Pazi. Čuvaj se. Ne govori. Šuti.“ Danas se bar priča o ženama, a imamo i, eto, neka prava. Samo, prođe ti život dok bilo šta ostvariš – riječi su naše sagovornice čiji identitet je, takođe, poznat redakciji.

No, ne smijemo zaboraviti da iskustvo ratnog silovanja i seksualnog nasilja ne ostavlja posljedice samo na osobe koje su ga preživjele.

– Zločin ratnog silovanja ostavlja dugotrajne i teške posljedice na psihičko i opšte zdravlje preživjelih, ali i na njihovo funkcionisanje, kao i na samu kvalitetu života. Ratno silovanje, takođe, ima i kolektivne posljedice i predstavlja kolektivnu traumatizaciju jer narušava strukturu porodice i negativno utiče na društvo uopće – objašnjava Tea Rebac, socijalna radnica u Udruženju „Žena BiH“ iz Mostara.

Nije tajna da na poboljšanju položaja osoba koje su preživjele ovaj vid nasilja, odnosno članova njihovih porodica,  primarno rade nevladine organizacije koje vode sigurne kuće u našoj zemlji. U skladu s tim su uspostavile saradnju s religijskim zajednicama na lokalnom nivou, a kroz projekat “Sigurni zajedno: Uspostavljanje netradicionalnih partnerstava na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava preživjelih seksualnog nasilja u ratu na području Bosne i Hercegovine“ koji je podržala Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

SISTEMSKA PODRŠKA

– Iako su nevladine organizacije sarađivale s vjerskim ustanovama putem različitih projekata, tek je projekt “Sigurni zajedno” povezao vjerske institucije i žene žrtve rata. Nije rijetka situacija da žrtve nasilja, pa tako i ratnog nasilja, posebno u ruralnijim područjima pomoć najprije potraže u svojoj lokalnoj vjerskoj zajednici i kod vjerskih službenika jer imaju njihovo povjerenje. Prije ovog projekta, nedostajala je ta spona između vjerskih službenika i sigurnih kuća – objašnjava Lejla Lojo-Karamehmedović, PR Fondacije lokalne demokratije Sarajevo.

Iskustvo je pokazalo da vjerski službenici, u većini slučajeva, prije ove saradnje nisu dovoljno poznavali sistem zaštite osoba koje su preživjele ratno seksualno nasilje u bh. ratu.

– Prije suradnje s Medicom nisam imao posebna saznanja o pravima osoba koje su preživjele nasilje. Moja saznanja su se proširila kroz suradnju s Medicom, s kojom duži niz godina imam odličnu suradnju, posebno u dijelu koji se odnosi na pružanje pomoći i zaštitu žena od nasilja. Vladin sektor nije uvijek u mogućnosti da adekvatno odgovori potrebama, a nevladin sektor ima deleko šire poglede i želju da pomogne – kazao nam je Esad ef. Pepić, glavni imam Medzlisa islamske zajednice Olovo.

Na istom tragu je i don Angelo Bartulica, župnik Župe Sv. Josipa, Nova Topola.

– Prije saradnje s nevladinom organizacijom „Udružene žene“ nisam bio upoznat s pravima osoba koje su preživjele silovanje i seksualno nasilje u ratu. Mislim da je ova saradnja posebno bitna jer predstavljam Katoličku župu u Novoj Topoli gdje su čak i časne sestre doživjele nasilje u prošlom ratu. Najvažnije što Katolička crkva nudi društvu je Isus Krist koji je došao da bi liječio naše rane. Kada imate osobu s konkretnim problemima i posljedicama traume, ne bi bilo korektno da im samo želite sve najbolje, mi moramo stajati uz njih da znaju da imaju podršku Kristove crkve – objašnjava on.

Upravo su zahvaljujući projektu „Sigurni zajedno“ i saradnji s nevladinim organizacijama koje vode sigurne kuće u našoj zemlji religijske zajednice, odnosno njihovi predstavnici  sada u  potpunosti otvoreni za saradnju i pružanje neophodne podrške osobama koje su preživjele ovaj vid nasilja.

– Prije svega mogu reći da se kroz ovaj projekat unaprijedio dijalog s religijskim zajednicama. Za mene je jako bitno i to da su religijske zajednice dale potvrdu o tome koliko je važno podržati žene koje su preživjele seksualno nasilje i silovanje u ratu, ali i članove njihovih porodica. O nekim značajnijim promjenama u samom sistemu podrške ćemo, vjerovatno, moći govoriti nakon nekog izvjesnog vremena i implementacije svega onoga što je stavljeno u protokole kojima smo prepoznali zajedničko djelovanje –  kaže Sabiha Husić, direktorica Udruženja „Medica“ Zenica.

Gotovo istog mišljenja su i predstavnici religijskih zajednica koje su dio ovog projekta.

– Lično smatram da je početak saradnje Fondacije „Lara“ sa Eparhijom zvorničko-tuzlanskom dobar korak kojim će se u predstojećem periodu direktno unaprediti položaj osoba žrtava seksualnog nasilja i žrtava silovanja u ratu. Razmena iskustava, poziv na zajedničko delovanje i druge predložene aktivnosti koje bi trebalo da budu deo akcionog plana doprinose poboljšanju životnih uslova pomenutih osoba. Istovremeno moramo biti svesni i toga da se unapređenje položaja ovih osoba tiče jednog dužeg i sistematizovanog procesa i rada na zaštiti i unapređenju njihovih prava tamo gde je to neophodno – objašnjava nam sveštenik Srđan Radmanović.

CILJEVI PROJEKTA

Jedan od ciljeva zajedničkog djelovanja nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u BiH i religijskih zajednica je da osobe koje su preživjele ratno seksualno nasilje u bh. ratu imaju ista prava bez obzira na nacionalnu pripadnost i adresu stanovanja.

– Kroz ovaj projekat smo pokazali da nam je na prvom mjestu žrtva, odnosno direktna pomoć žrtvi bez obzira na njenu nacionalnu pripadnost. Cilj je da sve žene žrtve ratnog silovanja na teritoriji BiH imaju ista prava i da ih ostvare, te da senzibiliramo društvenu zajednicu kako bi se smanjila stigmatizacija žrtava. Njima je potrebna podrška, a ne osuda javnosti – kaže Ljilja Lukić, projektna koordinatorica Fondacije „Lara“ iz Bijeljine.

To, kada je o ciljevima ove saradnje riječ, svakako nije sve.

– Potrebno je povećati broj žena koje su progovorile o svojim iskustvima iz rata i koje su dobile status preživjele ratnog silovanja. Uz to je potrebno i smanjiti traumu kod samih preživjelih i na taj način smanjiti prenos transgeneracijske traume – objašnjava Nada Golubović, predsjednica Fondacije „Udružene žene“ iz Banjaluke.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je ova saradnja već sada dala određene rezultate.

– Ovaj projekat dodatno je ojačao našu vezu sa ženama žrtvama ratnog seksualnog nasilja i približio ih našim uslugama kako bi one bile još upućenije na nas jer u tome, svakako, osjećaju sigurnost. Nadamo se da ćemo biti primjer dobre prakse drugima kada je riječ o unapređenju sistema pružanja podrške ženama žrtvama ratnog seksualnog nasilja – objašnjava nam  Ada Vidović, koordinatorica Sigurne kuće koja djeluje u okviru U.G.”Budućnost” iz Modriče.

No, za potpuno ostvarivanje tog cilja neophodna je sveobuhvatnija sistemska podrška.

– Smatramo da je pomenuto partnerstvo potrebno predstaviti i promovirati i u centrima za socijalni rad, domovima zdravlja, naročito u centrima za mentalno zdravlje, kao i u drugim organizacijama koje se bave podrškom osjetljivim kategorijama. Njihova podrška bi bila poželjna i značajno bi doprinosila kada je riječ o ostvarivanju različitih prava žrtava rata i žrtava nasilja, ali i kada je riječ o borbi protiv stigmatiziranja žrtava – objašnjava Selma Tufekčić, socijalna radnica iz Udruženja „Vive žene“ iz Tuzle.

Sve to nas dovodi do krajnjeg cilja saradnje između nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u našoj zemlji i religijskih zajednica na lokalnom nivou.

– Krajnji cilj je da što više žrtva ostvari svoja, zakonom propisana, prava, a kako bi dobile što obuhvatniju pomoć – zaključuje Damir Hrnjica, koordinator Udruženja „Žene sa Une“ iz Bihaća.

Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini djeluje osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće, a koje su dio projekta „Sigurni zajedno: Uspostavljanje netradicionalnih partnerstava na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava preživjelih seksualnog nasilja u ratu na području Bosne i Hercegovine“: „Medica“ Zenica, „Vive žene“ Tuzla, „Fondacija lokalne demokratije“ Sarajevo, „Žena BiH“ Mostar, „Žene s Une“ Bihać, „Fondacija udružene žene“ Banja Luka, „Budućnost“ Modriča i „Fondacija Lara“ Bijeljina.

Objavljeno
/

KAMPANJA „Vratila sam se živote“ posvećena ženama oboljelim od metastatskog karcinoma dojke

naslovna
K

Cilj kampanje koja je danas zvanično počela o metastatskom karcinomu dojke je informirati žene o bolesti, ali i ohrabriti da ona ne znači kraj života, te ih osnažiti kako bi se u procesu liječenja čuo njihov glas i potrebe

Organizacija „Think pink – zajedno smo jedno“ pokrenula je sveobuhvatnu kampanju o metastatskom karcinomu dojke “Vratila sam se živote” koja je  ozvaničena današnjim skupom u Gradskoj Vijećnici Sarajevo.

Prvi put u Bosni i Hercegovini na ovaj način govorit će se o sigurno najtežoj dijagnozi koju ljekari saopšte pacijentu.

– Cilj nam je informisati žene o bolesti, ali i ohrabriti da ona ne znači kraj života, te ih osnažiti kako bi se u procesu liječenja čuo njihov glas i potrebe – naveli su iz Think pink.

Predstavljena je i zvanična pjesma kampanje, obrada antologijske pjesme “Vratio sam se živote”, autora Zlatan Fazlić Fazla, a koju je prvi pjevao pokojni Kemal Monteno. Ovoga puta pjesmu su za sve žene i pacijentice u novom aranžmanu Dine Šukala izveli Nermin Puškar, Marija Šestić, Josip Palameta, Džejla Ramović, Berin Buturović i Magdalena Bogić.

Podrška pacijenticama i porodicama

– Pravovremena informacija, podrška, ali i optimizam je ono što želimo pružiti pacijenticama i njihovim porodicama.  Kroz, između ostalog, svjedočanstva žena koje žive sa metastatskim karcinomom, razgovore sa stručnjacima, edukativne sadržaje koji su dostupni na web stranici www.vratilasamsezivote.ba – poručili su iz “Think pink”.

Hasić: Izrazila nadu da će ova kampanja trajati sve dok ne ne unaprijedimo i olakšamo put liječenja žena sa metastatskim karcinomom

Regionalna direktorica Organizacije “Think pink – Zajedno smo jedno“ Nela Hasić istakla je da se radi o kampanji na temu o kojoj u prošlosti nije razgovarano, iako se ta organizacija karcinomom dojke bavi već 18 godina.

– U mnogim razgovorima sa pacijenticama koje se susreću s metastatskim karcinomom dojke shvatili smo da je zaista trenutak da krenemo u akciju i da otvorimo diskusiju o karcinomu dojke koji je najteža dijagnoza koju ljekar može reći pacijentu. Odlučili smo se imati sveobuhvatan pristup kroz medijsku kampanju i web stranicu koju smo kreirali sa mnogim informativnim i edukativnim sadržajem namijenjenim ženama i članovima njihovih porodica do umjetničkog dijela kampanje, odnosno obrade kultne pjesme Vratio sam se živote, koja simbolično govori na ovo o čemu mi govorimo – rekla je Hasić.

Ona je izrazila nadu da će ova kampanja trajati sve dok ne ne unaprijedimo i olakšamo put liječenja žena sa metastatskim karcinomom.

Hasić je dodala i kako se nada da će se ovoj kampanji pridružiti i drugi – od donositelja odluka  do medicinskih stručnjaka, udruženja pacijenata do građana koji nm također trebaju dati podršku.

– Svi skupa moći ćemo uraditi taj korak naprijed – poručila je Hasić.

Doktori, prijatelji s onkologija iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara stigli kao podrška

Na početku kampanje s pacijenticama, ženama koje su prešle težak put do ozdravljenja pridružili su se i njihovi doktori, ali prije svega prijatelji dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkolociju KCUS, dr. Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju UKC Banja Luka i dr. Inga Marijanović s Onkologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Pourčeno je kako je cilj ove kampanje informirati žene o bolesti, ohrabriti ih da ona nije kraj, te ih osnažiti kako bi se u procesu liječenja čuo njihov glas i potrebe.

Nisu same

A podrška, prvo njaših najbližih, ali i šire zajednice je ono što nam u svim teškim životnim situacijama i borbama  treba. Spoznaja bolesti prati niz neugodnih emocija šok, nevjericu, strah, stres, tugu, anksioznost, depresiju, ljutnju, pitanje: zašto baš ja?, usamljenost. Zato je iznimno važno reći i pokazati … DA NISU SAME!

Samo ujedinjeni u dobru možemo pomoći da žene oboljele od metastatskog karcinoma dojke dobiju svoju najteže bitke.

Organizacija “Think Pink – Zajedno smo jedno“ je jedna od najuspješnijih organizacija u Bosni i Hercegovini koja se bavi osnaživanjem zdravlja žena. Organizacija je nastala kao rezultat zajedničke saradnje između JDC i Susan G. Komen 2004., koja podrazumijeva niz različitih aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti o karcinomu dojke i promocije zdravlja svake žene bez obzira na finansijsku situaciju, nacionalnu pripadnost ili obrazovanje. U januaru 2017. godine program prerasta u nacionalno bosansko – hercegovačko udruženje “Think Pink – Zajedno smo jedno“.

 

 

Moglo bi Vas zanimati

Objavljeno

KORUPCIJA U PARLAMENTU FBiH: Kako su poslanici izvarali državu s prijavom lažnog rada u Sarajevu

arm
K

Nakon svih iskustava neizvjesna je reakcija policijskih i tužilačkih institucija koje bi trebale da utvrde teške zloupotebe u najvišoj zakonodavnoj instituciji u Federaciji BiH. Koliko je tačno poslanika i delegata teško zloupotrijebilo funkciju uzimajući novac za nešto što nisu smjeli niti mogli – i koliko dugo su to činili, teško da ćemo ikada saznati

Piše: Istraživački tim Inforadara

Iako u februaru ove godine nije održana niti jedna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Inforadar saznaje, a što nam je i potvrđeno sa više adresa pa i kroz kontakte sa nekolicinom parlamentaraca, da je većina poslanika uredno ispunila svoje šiht liste navodeći da su svaki radni dan po osam sati provodili i radili u Sarajevu.

Na ovaj način federalni poslanici teško su zloupotrebili poslaničke funkcije i vlastitim primjerom Parlament Federacije, kao najviše zakonodavno tijelo u ovom entitetu, pretvorili u koruptivnu instituciju.

Laži, laži me 

Od ukupno 98 federalnih poslanika u Predstavničkom domu, 84 je profesionaliziralo status. Njih 66 žive izvan Sarajeva, a 51 poslanik uzima novac za odvojen život. Na mjesečnoj osnovi, njih 51 naplaćuje 15.300 KM od poreskih obveznika BiH.

Dakle, većina ih je uzela novac za topli obrok, odvojeni život, „potvrđujući“ potpisom da su radili po osam sati dnevno – i to u Sarajevu (prema nepotvrđenim informacijama to su učinili skoro svi!). Prosto rečeno, a što formalno proizilazi i iz odgovora administracije Parlamenta Federacije BiH – skoro svi su slagali, čime su počinili koruptivno djelo i zloupotrijebili funkciju.

Za primjer uzimamo februar, u kojem nije bilo parlamentarnih aktivnosti, jer je upravo taj mjesec shodno Odluci o vođenju evidencije prisustva zastupnika i savjetnika na poslu bio obavezujući za tačnost podataka o aktivnostima 84 profesionalna poslanika.

Ovu Odluku 18. januara 2022., na osnovu nalaza i datih preporuka iz revizija obavljenih u prethodnim godinama Parlamenta FBiH, donijela je Administrativna komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Foto: Faksimil Odluke o vođenju evidencije poslanika na poslu

Odlukom je definisan način vođenja šiht liste gdje je svaki zastupnik i savjetnik zadužen da vodi i potpisuje za sebe listu za svaki mjesec te je dostavi u Službu računovodstva do 25. u mjesecu za tekući mjesec. U Odluci se ističe da, ukoliko zastupnici i savjetnici ne dostave šiht liste u skladu sa propisima, naknade koje se isplaćuju na osnovu prisustva na poslu neće biti obračunate i isplaćene(topli obrok, prijevoz, troškovi smještaja i odvojeni život).

Odluku je potpisala predsjednica Administrativne komisije Melika Mahmutbegović, dugogodišnja funkcionerka SDA, koja je od 2015. potpredsjednica Federacije BiH i istovremeno poslanik u Parlamentu Federacije.

Melika Mahmutbegović (Foto: AA)

Podsjećamo, prema istraživanju portala Tačno.net, upravo je Mahmutbegović u svom imovinskom kartonu sakrila vlasništvo nad dva stana, te da pored vlastitog stana u Sarajevu koristi i službeni.

U Izvještaju FUP-a je zabilježeno da je stan od 80 kvadrata, u Ulici Skenderija, koji Melika Mahmutbegović nije prijavila u svom imovinskom kartonu, pod cjelodnevnom zaštitom pripadnika Federalne uprave policije iako Mahmutbegović sedam godina ne živi u njemu, već u službenom stanu koji joj je dodijelila Vlada Federacije.

To znači da je za sedam godina njenog političkog angažmana u Sarajevu doslovno bačeno 700.000 KM novca građana Federacije BiH. Službeni stan lociran je u Ulici Derviša Numića, gdje su mnogobrojni službeni stanovi federalne vlade i pod stalnom policijskom zaštitom.

Inspirisani prevarom predsjednice Administrativne komisije, tako su i zastupnici svoje liste dostavljali kao da su radili puno radno vrijeme. To nam je indirektno potvrđeno i u odgovorima koje smo dobili od sekretara Federalnog parlamenta, a u kojem se kaže da su s danom 28.2.2022. svi poslanici (zastupnici) koji ostvaruju pravo na odvojeni život predali šiht listu te su im uredno isplaćene sve naknade.

Foto: Faksimil poziva odnosno upozorenja poslanicima da pravilno ispune šiht liste a sve nakon početka istraživanja Inforadara

„Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju prava propisana Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH, prava i obveze utvrdene Poslovnikom, a ista ostvaruju sukladno općim i pojedinačnim aktima zakonodavnog tijela odnosno radnog tijela. Postupajući po preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH, početkom 2022. donesen je određen broj internih akata od nadležnog radnog tijela kako bi se provele dalje preporuke. U zgradi Parlamenta Federacije BiH, Zastupnički dom raspolaže s prostorom za rad klubova zastupnika, tako da zastupnici pa i oni koji koriste naknadu za odvojeni život imaju osigurane prostorije za rad klubova pa time i pojedinačan rad u zgradi Parlamenta Federacije BiH. Izabrani dužnosnici nemaju evidenciju ulaz/izlaz iz zgrade“, kaže se u dopisu upućenom Inforadaru.

UZBUNA NAKON PITANJA „INFORADARA“

Isti dan kada je nama upućen odgovor bio je krajnji datum „korekcije“ predatih šiht listi, te je zastupnicima, internom korespondencijom, a kao posljedica našeg interesovanja za ovo pitanje, upućen poziv da se „uozbilje“. Inforadar je u posjedu tog akta.

Naš portal je u prethodnom periodu na adrese 20 nasumično izabranih poslanika u Parlamentu Federacije uputio pitanja o tome gdje rade osam sati svaki dan, u Sarajevu ili mjestu boravka, da li su ispunili šiht liste i šta misle o preporuci Ureda za reviziju i odluci o vođenju evidencija? Dobili smo tek četiri odgovora, od čega samo jedan od zastupnika koji živi izvan Sarajeva.

To je Mirsad Čamdžić iz Naše stranke. U odgovoru Inforadaru on navodi da šiht liste ispunjava da bi zadovoljio formu, te da „puno radi čak i vikendom i praznikom“.

„U toku mandata pola radnog vremena sam u Sarajevu, a drugu polovinu u Gračanici, Gradačcu, Doboj Istoku, Brčkom. U Sarajevu učestvujem u radu komisija, sastajem se sa zainteresiranim grupama ( privrednici, samohrane majke, borci, ekolozi, energetski sektor i sl.), posjećujem panele na različite teme. Slično radim i u svojoj izbornoj bazi.“

Čamdžić ipak nije konkretno odgovorio kako je ispunio svoju listu.

Mirsad Čamdžić
Mirsad Čamdžić

„Ja sam odbila ispuniti šiht listu jer ista ne može odražavati istinitu količinu ili vremensko mjerenje rada. Kada se održavaju sjednice gotovo uvijek radimo duže od osam sati, a sve izvan osam sati rada se ne računa“, za naš portal istakla je predsjednica Kluba SBB-a Sanela Prašović Gadžo.

„Kolega Irfan Čengić i ja smo nedavno cijeli vikend proveli radeći na Rezoluciji o BHRT-u i to nije moguće evidentirati da bi bilo šiht listom vrednovano.

Ili, u februaru uopće nismo imali sjednicu, pa kako su to zastupnici radili svaki dan po osam sati? Šta su radili? Gdje su radili?“, napisala je u odgovoru Prašović Gadžo.

Sanela Prašović Gadžo

Zbog neispunjavanja šiht liste nije joj isplaćen topli obrok. Kako je istakla, stava je da se topli obrok ne treba isplaćivati s obzirom na visinu plaće i broj sjednica koje se održavaju.

„Mislim da je sve to pogrešno postavljeno. Na primjer, ako je zastupnik iz mjesta izvan Sarajeva i prima naknadu za odvojeni život i za smještaj, i zamislite taj zastupnik napiše da radi svaki radni dan osam sati. A gdje radi? Većina će ustvrditi na terenu sa građanima i slično, u svojoj izbornoj jedinici. Pa kako mogu istovremeno primati naknade za odvojeni život i smještaj, što znači da ne rade u mjestu prebivališta, već da rade u Sarajevu, a onda popuniti pod punom odgovornošću šiht listu i napisati da rade po osam sati, što bi pak značilo da su radili u Sarajevu. To prosto u mnogim slučajevima ne odgovara istini. Iskreno, skrenula sam pažnju kolegama na to i zapitala sam se i da li je to krivično djelo ako se iznose neprecizni i netačni podaci, potpisuju se odgovorno potvrđujući i sve za posljedicu može imati da se oštetio budžet… No, tu su Administracijska komisija i pravosudni organi da procjenjuju. Iz svih tih razloga ja sam odbila, kako su kolege rekle, ‘forme radi’ ispuniti šiht listu jer nikada u životu nisam lagala niti iznosila netačne informacije i neću to činiti ni sada.“

Poslanici Dženana Hodžić iz SDA i Sanela Klarić iz Naše stranke, kao i Čamdžić i Prašović Gadžo, smatraju da rad poslanika nije vezan isključivo za zgradu Parlamenta FBiH.

Dženana Hodžić

„Naprotiv, dosta radnog vremena je “terenski rad” koji je nemoguće evidentirati, jer bi se onda kršila odredba vezana za dužinu radnog vremana. Drugi problem same evidencije jeste objektivne prirode, iz razloga što ne postoji fizička mogućnost da svaki zastupnik/zastupnica fizički posjeduje svoj ured, pa čak ni mogućnost da nekoliko zastupnika koristi jedan ured. Sto se tiče šiht liste, ona je obavezujuća za zastupnike, a propisalo ju je radno tijelo Parlamenta, tačnije, Administrativna komisija, kao privremenu mjeru do donošenja izmjena i dopuna zakona koji bi sve tačno precizirao, gdje bi Ured za reviziju mogao adekvatno i rasterećenije pristupiti ovom pitanju. Dakle, pored prava na vlastito mišljenje i stav, a koji sam već javno iznijela na Komisiji odgovornoj za reviziju, postoji i obaveza poštivanja odluka nadležnih tijela Parlamenta FBiH“, navela je Dženana Hodžić.

Sanela Klarić ističe da su u Uredu za reviziju institucija u FBiH vođeni zakonom koji kaže da je osnova za obračun plate uposlenika evidencija na radu, a taj zakon ne pravi razliku, niti uvažava specifičnosti radnog mjesta, i sve dok je to tako stav Ureda za reviziju je opravdan.

Sanela Klarić
„Druga je stvar što je posao zastupnika/zastupnice specifičan, nije isključivo vezan za kancelarijski posao već više za „terenski“ rad. Zastupnik/zastupnica dosta vremena provode radeći na terenu, sa građanima i na različitim lokacijama, što je nemoguće navesti u evidenciji rada jer bismo onda kršili propis o maksimalnom broju sedmičnih sati. Osim ovoga, postoji i objektivan problem iz činjenice da u samoj zgradi Parlamenta FBiH ne postoji fizički prostor u kojem bi svi zastupnici/zastupnice boravili čak i da mogu ovako raditi. Dakle, sam Zakon ne prepoznaje specifičnost zanimanja, i popunjavanje evidencije samo da bi se ispoštovala preporuka Ureda za reviziju dovodi nas u još „teži“ prekršaj jer faktički evidencija nije usaglašena sa stvarnom situacijom, što može izazvati nebrojene komplikacije“, odgovorila je Klarićeva.

Bez konkretnog odgovora na korupciju 

Uredu za reviziju, također kao i poslanicima, izgleda bitna je samo forma. Oni ističu da „revizija nije inspekcija već se obavlja na bazi uzorka i na osnovu dostavljene dostatne i adekvatne dokumentacije kako bi se steklo razumno uvjerenje da su finansijski izvještaji istiniti i fer, i da su aktivnosti i informacije u skladu sa zakonima i propisima“.

„U ovom slučaju, predmet revizije će biti da se utvrdi da li se donesena Odluka  o vođenju evidencije prisustva zastupnika i savjetnika na poslu dosljedno primjenjuje s ciljem uspostavljanja internih kontrola, i da li ima odgovarajuća dokumentacija koja je osnov za obračun plaća“, odgovorili su iz Ureda za reviziju institucija Federacije BiH.

Tako će, primjera radi, ovogodišnje šiht liste iz februara Ured tretirati tek naredne godine.

„Osobno sam na Kolegiju Zastupničkog doma pojasnila da takav način rješavanja problema evidentiranja radnog vremena zastupnika nije odgovarajući iz nekoliko razloga. Rad zastupnika nije uredski rad od osam sati dnevno i potpuno je neistinito i pogrešno tretirati ga na takav način. Ja osobno mnogim danima radim duže od osam sati, posebice kada sam na sastancima u i izvan Sarajeva. Radim i vikendom jer pripremam materijale za sjednicu, a to nije moguće evidentirati u tu vrstu šiht liste. A istina je da ima dana kada se radi i manje od osam sati. Na moje izravno pitanje kolegama koji sjede u Kolegiju Zastupničkog doma kako misle popuniti šiht listu da rade po osam sati svaki dan kada to nije u potpunosti tako, na primjer, Adis Arapović je pojasnio kako je to sasvim uredu i da su mu revizori pojasnili da je bitno da se ispuni forma. Da li to znači da nije važno ako zastupnici daju neistinit podatak i potpišu se na to? Meni osobno je to neprihvatljivo“, ističe Prašović Gadžo.

Podsjećamo da je jedna od 20 adresa na koje smo uputili pitanja bila i ona Adisa Arapovića, koji pak nije osjetio potrebu ili imao hrabrosti da izvan parlamentarnih klupa prizna kako je sasvim u redu davati lažne podatke.

Odgovor nismo dobili ni iz Administrativne komisije Predstavničkog doma Federacije, valjda svjesne da se radi o zloupotrebi službenog položaja, što je po našem zakonodavstvu krivično djelo iz oblasti korupcije.

Teško je očekivati i reakciju građana, makar se samo na „odvojene živote“ godišnje potroši skoro 184.000 KM.

Nakon svih iskustava također je neizvjesna i reakcije policijskih i tužilačkih institucija koje bi trebale da utvrde teške zloupotebe u najvišoj zakonodavnoj instituciji u Federaciji BiH.

Koliko je tačno poslanika i delegata teško zloupotrijebilo funkciju uzimajući novac za nešto što nisu smjeli niti mogli – i koliko dugo su to činili, teško da ćemo ikada saznati, jer ni Ured za reviziju „nije inspekcija“, iako je riječ o lako utvrdivoj zloupotrebi funkcija i koruptivnom djelovanju federalnih parlamentaraca.

Moglo bi Vas zanimati

1 2 3 … 6