Federacija preko Hrvatske može postati dio nove plinske mreže

Političke su prilike ponovo stavile u fokus projekat “Južna interkonekcija BiH i R Hrvatska”, a čijom bi realizacijom Federacija BiH prestala biti ovisna o samo jednom pravcu dovoda plina

Federacija BiH u svjetlu novih geopolitičkih odnosa namjerava ponovno u fokus staviti kapitalni strateški projekt koji ima i potporu Europske unije, a koji će joj omogućiti diversifikaciju izvora opskrbe prirodnim plinom.

Riječ je o toliko puta spominjanom projektu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, a koji će omogućiti Federaciji BiH da prestane biti ovisna o samo jednom pravcu dovoda plina, odnosno da se pozicionira na kartu geostrateški važnih područja koja će koristiti plin iz više pravaca i izvora (LNG Krk, Kaspijska regija /projekt IAP/, europska čvorišta za trgovinu plinom), piše Večernji list BiH.

Južna interkonekcija, kao što je poznato, prvi put u povijesti dovodi plin kao energent na šire područje Hercegovine, a taj će projekt spojiti i središnju Bosnu na novi energetski izvor.

Usvajanje zakona

Podsjećamo, krajem prošle godine Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je prijedlog Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”. Predlagač zakona – federalna Vlada obrazložila je tada da je Južna interkonekcija ključna za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom na području cijele FBiH, kao i za diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom.

Ističe da je taj projekt jedan je od strateški najvažnijih u oblasti energetike u FBiH.

U međuvremenu zamrle su aktivnosti na realizaciji ovoga projekta, a koji, podsjećamo, ima otvorenu potporu Europske unije. No, čini se da lokalne zajednice i same žele aktualizirati tematiku novoga plinovoda, pa je tako Općinsko vijeće Novi Travnik donijelo zaključak o davanju prethodne suglasnosti na trasu magistralnog plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” za teritorij općine Novi Travnik.

Prethodna suglasnost na idejni projekat trase budućeg plinovoda daje se uz uvjet da se u idejnom i glavnom projektu izvrše korekcije na terenu s mještanima i da se uvaže sve primjedbe s javne prezentacije održane 9. studenoga 2021. godine, kao i sve dodatne primjedbe koje pristignu u međuvremenu – navedeno je nakon sjednice.

Riječ j o projektu koji ima strateški značaj za Federaciju i zbog snažnijeg povezivanja s Europskom unijom (Foto: BH Gas)

S druge strane, u samom prijedlogu zakona koji je usvojen u jednom od domova federalnog Parlamenta uređuju se pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar, uključujući infrastrukturu projekta, točku interkonekcije, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada županija, nadležnih ministarstava i drugih tijela uprave, institucija i gospodarskih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta.

Za nositelja investicije projekta određena je kompoani8jaza proizvodnju i promet plina BH-Gas d. o. o. Sarajevo. Istodobno, predstavnici Plinacroa i BH-Gasa potpisali su još početkom prošle godine u Mostaru izjavu o spojnoj tački na južnoj plinskoj interkonekciji, koja će se nalaziti kod Imotskoga.

Strareški značaj

Prijedlogom zakona utvrđen je i javni interes za izgradnju plinovoda u svrhu eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije i privremenog zauzimanja nekretnina potrebnih za izgradnju, upravljanje i održavanje infrastrukture. Urbanistička suglasnost izdavala bi se, sukladno zakonskoj odluci, na osnovi stručne ocjene povjerenstva koje bi trebao imenovati Parlament FBiH od predstavnika Federalnog ministarstva prostornog uređenja i po jednog predstavnika županijskih ministarstava nadležnih za poslove prostornog uređenja iz Zapadnohercegovačke županije, Hercegovačko-neretvanske županije, Hercegbosanske županije, kao i Srednjobosanske županije.

Treba navesti kako je riječ o projektu koji ima strateški značaj za Federaciju i zbog snažnijeg povezivanja s Europskom unijom. Naime, idejni projekt je financiran grant sredstvima Europske komisije i završen je sredinom oktobra 2020. godine, dok je studija utjecaja na okoliš i društvo financirana grant sredstvima USAID završena krajem januara prošle godine.

Realizacija projekta omogućit će uvođenje prirodnog plina kao novog i ekološki prihvatljivog energenta u sve sektore potrošnje na promatranom području, uključujući industrijski sektor i sektor široke potrošnje, kao i sva zainteresirana kućanstva.

Ranije predviđena dinamika je početak izgradnje plinovoda prognozirala tijekom 2023. godine s predviđenim rokom puštanja u pogon prije kraja 2024. godine, no zbog izostanka aktivnosti na terenu posljednjih nekoliko mjeseci ove rokove sada treba uzeti s oprezom.

Prethodna vijest

Municipality Istočna Ilidža – Boiler rooms illegally confiscated from tenants for the needs of PUC “Toplane”

Naredna vijest

Kupres RS: Opštinari rade po osam poslova, Predsjednica skupštine ujedno i poštar!