Vojne analize u EU: Da li će se Putin zaustaviti na Dnjepru, na pola Ukrajine

Italijanski list Republika se poziva na vojne stručnjake koji navode da su „ruske trupe u Ukrajini maksimalno angažovane, što pokazuje i posezanje za krstarećim raketama, pa Moskva mora odlučiti da li je objedinjavanje Krima sa Donbasom dovoljan ishod“.

Šta je kritična tačka?

Udi Dekel, direktor izraelskog Instituta za nacionalne sigurnosne studije je mišljenja da se ne vidi okvir za okončanje rata u Ukrajini i predočava da „dok bi Amerika i Zapad htjeli da (ruskog predsjednika Putina) bace na koljena pošto se njegov pothvat zaglibljuje u ukrajinsko blato, Washington  mora priznati da što se rat produžuje, to su veće šanse da poprimi šire razmjete, što nijedna strana ne želi“.

Zvanični Tel Aviv je, poput Indije, Saudijske Arabije, Kine, zauzeo uglavnom neutralan stav oko ukrajinskog sukoba i nudi posredovanje u cilju mira i sporazuma, pa i Dekel kaže da „prije nego što se situacija potpuno ne otme kontroli, mora se uspostaviti dijalog s Rusijom koji bi utro put obustavi rata“.

On ističe da će „SAD morati da utvrde koja će to biti kritična tačka preko koje bi se rat prelio…i saglasiti se da pregovaraju s Putinom, pokažu i savitljivost, poglavito tako neće dozvoliti da se druge zemlje koje se graniče s Rusijom, učlane u NATO“.

Direktor izraelskog analitičkog instituta smatra da su „SAD i NATO pogriješili u procjeni mogućih nastojanja da razbiju odbrambeni pojas oko Rusije i tako još oslabe smanjenu, slabu i ranjivu Rusiju…što je Putin shvatio kao nadmenost i podrivanje Rusije i krenuo da to spriječi vraćanjem statusa velike sile svojoj zemlji“.

Ruski predsjednik je podcijenio riješenost Zapada da se s njim sučeli, stoji u ovoj analizi, pa je sad moguće sagledati i neuspjeh Putina u sveukupnoj procjeni ishoda i neželjenih posljedica odluke da izvrši invaziju Ukrajine.

Glavni cilj Washingtona je bio da se Rusiji nanese žestoka politička, vojna i ekonomska šteta zbog invazije Ukrajine, tako da se Putin odvrati od budućih agresija…mada Putin trpi teške posljedice, on će još više pojačati svoje zahtjeve i još teže će biti da se on privoli na nagodbu – zaključak je direktora izraelskog sigurnosnog instituta.

Neki zapadni mediji su prenijeli i pogled Hu Weija, stručnjaka šangajskog Istraživačkog centra za državnu politiku (PPRS) koji je mišljenja da je „rusko-ukrajinski rat najteži geopolitički sukob od drugog svjetskog rata i imaće veće globalne posljedice nego udari 11. septembra“, pa skreće pažnju na to da „Kina mora na to savitljivije uzvratiti i posegnuti za strategijskim opredeljenjima saglasno svojim dalekoročnim interesima“.

Propao blic – krig

U njegovoj analizi se konstatuje da je „Putinov blic-krig propao i Rusija nije u stanju da izdrži duži rat i njegove troškove“.

I, kako to vidi, čak i ako Rusija odnese vojnu pobjedu po tešku cijenu, Amerika i Zapad podržati neku ukrajinsku vladu u izbjeglištvu, „Rusija će biti sučeljena s još žešćim zapadnim sankcijama i stalnom pobunom unutar Ukrajine“.

Takva situacija se može veoma odužiti, ruska privreda će teško trpiti taj stalni rat i, kako misli analitičar šajganskog instituta, u Rusiji može doći do previranja, „pa ako bi Putin bio uklonjen s vlasti nekom građanskom pobunom, državnim udarom ili na neki drugi način, Rusija bi potpala pod upliv Zapada, možda bila rasparčana, izgubila bi status velike sile“.

Američki uticaj na europske zemlje, ali i cijeli svijet bi ojačao, a nova ‘gvozdena zavjesa’ bi bila postavljena kroz bitku na život i smrt između pristalica zapadne demokratije i onih koji to nisu, zaključuje Wei.

Da se težište rusko-ukrajinskog rata proširilo i na cijeli svijt svjedoči i analiza Newsweeka da je Washingtonsada veoma zabrinut da bi Kina, jer ne želi zbog svojih interesa da dopusti poraz Rusije, mogla priskočiti u pomoć Putinu.

Američki predsednik Joe Biden  je u tom slučaju zaprijetio sankcijama Kini, ali Peking je oštro uzvratio osuđujući „hladnoratovsko ponašanje“ Amerike. Kina je ustvrdila da, iako je neutralna u ratu u Ukrajini, potpuno dijeli rusko protivljenje širenju NATO na istok Europe.

Za Peking bi urušavanje svjetskog položaja Rusije zbog ukrajinske krize bila najlošija posljedica i ojačala bi ciljeve Amerike, dijelom i cijelog Zapada, što se direktno sudara sa željom Kine da se uspostavi multilateralni svjetski poredak, gdje je savezništvo s Rusijom jedan od ključnih elelemenata.

Neki europski mediji su ponovo ukazali na poruku bivšeg američkog državnog sekretara Henry Kissingera iz 2014. godine, kad je krenula ukrajinska kriza, da „Rusija ne bi bila u stanju da nametne vojnog rješenje, a da sebe ne izoluuje“, uz opasku i da „demonizovanje Putina za Zapad nije politika, već alibi za nepostojanje politike“.

Prethodna vijest

Obavještajci i psiholozi pokušavaju proniknuti u Putinov um

Naredna vijest

Gacko: Da li će lažiranje bolovanja proći nekažnjeno?