Za 17 godina rada OTF-a, Federacija BiH ima samo 3 posto prijeratnih naftnih rezervi

FBiH umjesto 200 miliona litara naftnih rezervi, u trenutku jedne od najvećih naftnih kriza, raspolaže sa cca. 7 miliona litara. Razloge za ove porazne brojke treba tražiti u interesima naftnog lobija, indolentnom odnosu vlasti kao i podatku da je Operator terminali Federacije za 17 godina uspio obnoviti tek 3% prijeratnih kapaciteta za skladištenje nafte. Posljedice decenijskog zanemarivanja ovog problema snose građani koji u ovom trenutku plaćaju skoro 3 KM za litru goriva.

Piše: Predrag BLAGOVČANIN 

Zakonom o naftnim derivatima FBIH koji je stupio na snagu prije 7 godina, propisano je da Operator terminali Federacije je jedini ovlašten za uspostavu rezervi naftnih derivata te da predstavlja jedinu naftnu kompaniju u vlasništvu FBIH koja zastupa „državni interes“ na naftnom tržištu. Kao takav OTF je direktno odgovoran za uspostavljanje tromjesečnih zaliha nafte u FBIH koje su jedan od nezaobilaznih faktora u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

Pitanje naftnih rezervi je pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Prema analizama holandske konsultantske kuće „Insights Global“ zalihe nafte koje postoje na teritoriji Evrope na najnižem su nivou od 2008. godine. Bosna i Hercegovina je izuzeta iz ovih praćenja i analiza obzirom da su njene naftne zalihe u ovom trenutku zanemarive.

Institucija zadužena za kreiranje federalnih naftnih rezervi „OTF“, za 17 godina postojanja promijenila je deset uprava i deset nadzornih odbora, usput potrošivši milione budžetskih sredstava za isplatu plata uposlenicima čiji je broj sa inicijalno 8 ljudi danas narastao preko 100 zaposlenih i za čije plate je 2020. godine izdvojeno 4,4 miliona KM.

Broj uposlenika, nažalost, nije proporcionalan i rezultatima rada OTF-a, finansiranog od strane građana FBIH, koji su plaćajući taksu od 1 fening po litri goriva, obezbijedili više od 60 miliona KM za uspostavljanje naftnih rezervi. Većina ovih sredstva za kreiranje naftnih rezervi, preciznije renoviranje prije rata izgrađenih terminala, danas stoje neiskorištena na računima OTF-a.

Dostupni podaci pokazuju apsolutnu neefikasnost i nesposobnost rukovodstva ove institucije. Tako je izvršenje investicionih planova u periodu 2015.-2021. godine manje od 10%. Dok je za 2020. godinu realizacija investicionih plana nabavki manja od 2%. Prostom matematikom dolazimo do podatka da će OTF u skladu sa dosadašnjom dinamikom biti u potpunosti operativan i skladištiti zakonom propisane rezerve nafte tek za nekoliko decenija.

Podsjećamo, Evropska energetska zajednica 2012. godine dala je rok od 10 godina Bosni i Hercegovini kako bi izvršila preuzete obaveze iz Direktive 119, preciznije, kako bi FBIH uspostavila rezerve od 200 miliona litara. S distancom od deset godina OTF kao i resorno ministarstvo predvođeno Nerminom Džindićem uspjelo je realizirati 3% od zahtijevanih količina.

Vijeće ministara/foto: Istinomjer

Iz Sekretarijata Evropske zajednice za portal Tačno.net ističu da su pružili tehničku pomoć 2014. i 2016. godine kako bi se pomoglo našoj državi u formulisanju modela za kreiranje obaveznih zaliha naftnih derivata.

Bosna i Hercegovina nema zakonsku regulativu o obaveznim zalihama nafte i naftnih derivata na državnom nivou. Sekretarijat Energetske zajednice je pružio tehničku pomoć u 2014. i 2016. godini kako bi pomogao Bosni i Hercegovini u formuliranju modela za hitni sistem zaliha u skladu sa Direktivom Vijeća 2009/119/EC i prilagođen je institucionalnom uređenju Bosne i Hercegovine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa podržalo je radnu grupu koja ima zadatak da dostavi konkretne prijedloge ili radnje za model zaliha nafte na državnom nivou u skladu sa Direktivom o zalihama nafte 2009/119/EC. Ipak, do danas to nije rezultiralo pozitivnim ishodom.“

Iz Sekretarijata naglašavaju da su u skorije vrijeme ponovili svoju spremnost da se dodatno pomogne BIH u izvršenju svojih obaveza.

HDZ-SDA: Recept za katastrofu

Pod vodstvom Energoinvesta-Petrolininvesta Sarajevo do početka ratnih dešavanja BIH je imala izgrađene naftne terminale sa deponovanom naftom. Nakon ratnih dešavanja i uspostavljanja nove teritorijalne organizacije FBIH pripala su četiri civilna terminala Blažuj, Mostar, Bihać i Živinice ukupnog kapaciteta 117 miliona litara.

Pored civilnih, 2006. godine, OTF je od Federalnog ministarstva odbrane preuzeo i vojne podzemne terminale ukupnog kapaciteta 83 miliona litara.

Tehničko stanje ovih terminala je na vrlo niskoj razini. Posljedice su to ratnih dešavanja, neodgovarajućeg održavanja kapaciteta, zastarjelosti opreme kao i dugogodišnjeg propadanja zbog nedostatka bilo kakvih aktivnosti.

U 17 godina postojanja, OTF je uspio djelomično sanirati terminal u Živinicama. Svečano otvoren 2020. godine terminal u Živinicama od isprojektovanih 46 miliona litara, danas nakon investicije vrijednosti od 5 miliona KM, ima skladišni kapacitet od 5.9 miliona litara što predstavlja 3 % preuzetih obaveza.

Prema izvorima u OTF-u druga faza novogradnje 40 miliona litara bi mogla početi tek kad se imovinsko pravni odnosi riješe.

„Od preuzimanja terminala Živinice prošlo je 8 godina, a zatim do punjenja trećine prijeratnog kapaciteta ovog terminala 9 godina. Ono što je najčudnije je da je 2012. godine procjena vrijednosti terminala bila 12,1 miliona KM, a nakon investicijskog ciklusa ulaganja od 5 miliona KM u 2020. godini procjena tih istih vještaka bila je 14,7 miliona KM. Tragično je da je propuštena prilika da se sanacija izvrši u potpunosti sa novoprojektovanim kapacitetom od 46 miliona litara. Današnja količina od 5,9 miliona litara ne može obezbijediti rentabilno poslovanje ovog terminala jer su troškovi vođenja skoro isti za obje pomenute opcije.“

Terminali Blažuj/foto: Sarajevo construction

A kako rastu cijene kao i budžeti za saniranje terminala najbolje pokazuju podaci zvanični podaci iz planova nabavki OTF-a za saniranje terminala u Blažuju.

Za saniranje ovog terminala 2015. godine bilo je potrebno 1,1 milion, 2016. godine 2,5 miliona, 2017. godine 6,7 miliona, 2018. godine 4,2 miliona, 2019. godine 7,6 miliona, 2020. godine 12 miliona i 2021. godine 20 miliona KM.

2022. godine OTF raspisuje tender u vrijednosti 21 miliona KM za sanaciju terminala u Blažuju što je trostruko više za isti kapacitet od prvobitno planirane sanacije iz 2017. godine. Razlika cijena radova od prvobitne cca. 7 miliona KM opravdana je trostrukom ekološkom zaštitom za koju je izdvojeno 14 miliona KM.

Uprava OTF-a također za izgradnju upravne zgrade u sklopu terminal Blažuj izdvojila je 2,7 miliona KM. Paradoksalno, izgradnja upravne zgrade danas će koštati više nego što je bilo potrebno za sanaciju terminala 2016. godine.

Inicijalno, Energoinvest je ovaj terminal počeo graditi 1982. godine, pet godina kasnije terminal je bio operativan i napunjen naftom.

Razloge ove indolentnosti prema naftnim rezervama kao i očigledne nesposobnosti upravljačkih struktura možemo posmatrati i kroz prizmu stranačkog kadroviranja. Decenijama ključnu ulogu unutar OTF-a imaju kadrovi SDA stranke i HDZ-a. Podsjećamo, duže od deceniju predsjednik Nadzornog odbora OTF-a bio je Rifet Fetić, šef kabineta reis-u-leme.

Sadašnji dvojac na čelu ovog preduzeća su Hermedin Zornić ispred SDA stranke i Slaven Zeljko predsjednik glavnog obora HDZ-a Mostar.

Hermedin Zornić koji je bio direktor u periodu 2014. do 2016. te od 2019. godine do danas, ističe da je problem sanacije terminala uzrokovan neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

„Gledajući zakonom propisane količine, situacija nije dobra ali u superlativu mogu govoriti da smo se mi u zadnje dvije godine pomjerili sa mrtve tačke. Mi imamo sad 7 miliona litara zaliha u smislu rezervi koje mogu nešto značiti“.

Hermedin Zornić/foto: Klix.ba

Govoreći o rastu cijena obnove terminala Blažuj, Zornić visinu tendera opravdava ekološkim i evropskim standardima koji su morali biti zadovoljeni.

Cijena tendera je porasla jer tadašnji projekti nisu bili usklađeni s traženim standardima. Radio sam doprojektovanje tog terminala da bi izgradnja bila usaglašena sa svim standardima  ali sam prije toga morao završiti imovinsko pravne odnose koji su konačno riješeni nakon 25 godina. Mi smo imali neke žalbe na LOT 1 ali ja očekujem da ćemo s realizacijom krenuti početkom maja ili aprila. Izgradnja ovog terminala direktno će uticati i na cijene koje plaćaju krajnji korisnici.

Kome smeta regulacija tržišta

U ranijim izjavama za medije Hermedin Zornić istakao je da su Terminali smetnja. S ove vremenske distance ističe da je ta njegova izjava bila „navijačka“. Međutim naglašava da bi u situaciji u kojoj bi FBIH imala zakonom propisane rezerve nafte, mogli regulisati tržište.

„Mi jednostavno ne možemo biti prijetnja nikome jer nismo registrovani za bilo kakvu trgovinu naftom. Mi smo društvo koje skladišti naftu u smislu nekih vanrednih okolnosti, rata, požara, zemljotresa. Međutim kada bi imali zakonom propisane količine nafte i izlaskom vrijednosti naših roba mogli bi regulisati tržište ali to je u domenu Vlade FBIH kao i zakona. Zakon o slobodnom formiranju cijena prema mom mišljenju je nekorektan gledajući na druge zakone ali nisam ja taj koji može govoriti o tome da li je zakon ispravan ili nije.

Željeznice FBIH i tadašnji direktor OTF-a Džemal Bašić 2016. godine potpisali su ugovor kojim je potvrđena spremnost Željeznica FBIH da prevoze naftu za rezerve na nivou BIH.

Vlada FBiH je na sjednici, održanoj početkom februara te godine, donijela zaključak po kojem zadužuje nadležna ministarstva da preduzmu potrebne mjere da se naftni derivati pri uvozu voze željeznicom, da obezbijede adekvatnu kontrolu prodaje naftnih derivata i preduzmu mjere da se onemogući korištenje lož-ulja kao pogonskog goriva.

Do danas, Zakon o prevozu opasnih materija nije prošao parlamentarnu proceduru. OTF direktno je učestvovao u radnoj grupi oformljenoj 2017. godine koja treba izraditi nacrt zakona. Kako Zornić ističe, stavovi su usaglašeni osim u članku 5. gdje postoji spor.

Predložio sam da pravna lica koja prevoze robu željeznicom plaćaju 1 fening po litri, a lica koja vrše prevoz autocisternama 3 feninga i tu je problem. Pitanje svih pitanja je da imamo razliku od 2 feninga u načinu prevoza, a deflaciju robe 900 hiljada tona. Ko uzima 18 miliona? Neko uzima. Ja sad ne ulazim u analizu da li se sada prevoze robe koje nisu u skladu sa zakonom, da li je kvantitet ili kvalitet robe bitan i kolike posljedice ostavlja kretanje cisterni teških 50 tona na naše saobraćajnice. Najvažnije pitanje je i da li bi šverc bio moguć ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom. Mislim da u tom kontekstu OTF može biti ključan za ulazak i izlazak nafte u FBIH.“

Enis Džafić/foto: Željeznice FBIH

Enis Džafić generalni direktor Željeznica FBIH ističe da ukoliko bi se nafta prevozila željeznicom država bi imala apsolutnu kontrolu nad uvozom i kontrolom kvaliteta naftnih derivata.

Mi smo za potrebe „Holdine“ 2021. godine iz Ploča i Siska do njihovog terminala u Podlugovima prevezli 45 miliona tona. Iz Pančeva vozimo naftu za „Gazprom“ koji je od kompanije „HIFA Oil“ iznajmio terminale u Zenici što pokazuje da smo mi konkurentni kamionskim prijevoznicima. Što se tiče Zakona jedini problem je oko naplate takse gdje mi tražimo da se uvede taksa za autoprevoznike koji emituju CO2 i da se ta taksa iskoristi za ulaganje u željezničku infrastrukturu, međutim predstavnici udruženja naftnih derivata FBIH nisu za to.“

Džafić naglašava da u proteklih šest godina OTF nije ništa učinio kako bi u operativno stanje doveo terminale iako su Željeznice besplatno uradile predračune za sanaciju kolosijeka unutar terminala.

U Živinicama je bio osposobljen jedan željeznički kolosijek ali mi nismo vozili naftu nego je terminal napunjen cisternama. Znači, imate taj terminal u Živinicama, imate kolosijek i mogućnost da ga napunite preko željeznica ali oni to ne urade niti su u konačnici od nas tražili ponudu. Mi 6 hiljada tona nafte vozimo u 6 vozova ekvivalent tome je 40 kamiona. Simptomatično je da veliki distributeri naftom poput „Holdine“ ili „Gazproma“ naftu prevoze željeznicom, a malim distributerima se kao to ne isplati. Mi imamo sto vagona za prevoz nafte i kompletan uvoz bi se mogao raditi preko željeznica ali to nije tako.“

Drugi članovi radne grupe za izradu nacrta ovog Zakona, Milenko Bošković predsjednik udruženja naftnih derivata FBIH nije bio raspoložen za razgovor na ovu temu. Također iz Naftnog komiteta BIH nisu odgovarali na naše pozive za razgovor.

Indolentnost prema problemu skladištenja obaveznih rezervi nafte vidljiva je upravo sad u toku krize na naftnom tržištu uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. I dok se cijene sirove nafte na svjetskom tržištu približavaju iznosu od 120 dolara za barel izjave federalnog premijera Fadila Novalića kao i resornog ministra Nermina Džindića o naftnim rezervama FBIH u krajnjem slučaju su neozbiljne.

Prije pet dana Vlada FBIH na tematskoj sjednici donijela je 12 zaključaka kao odgovor na probleme u snabdljevanju energentima. U tom kontekstu Vlada FBIH zadužila je OTF i NTF Ploče da sve svoje kapacitete stave na raspolaganje vezano za snabdijevanje naftom i naftnim derivatima.

U laži su visoke cijene nafte

Također, Vlada FBIH  i resorni ministar Džindić istakli su mogućnost otvaranja zajedničkog sastanka između Agencije za bankarstvo, OTF i terminala Dretelj oko eventualnog punjenja upravo zbog potreba za kreiranjem sigurnosnih zaliha.

Podsjećamo, upravo je vojni terminal Dretelj za vrijeme ratnih dešavanja dodijeljen Ljubi Ćesiću – Rojsu od strane „Herceg Bosne“ za ratne zasluge.

Njegova firma Monitor podigla je kredit u Hercegovačkoj banci u iznosu od 32 miliona KM a kao kolateral za kredit bio je upravo ovaj terminal. Obzirom da Ljubo Ćesić Rojs nije vratio kredit, podzemni terminal Dretelj izgrađen 1950-tih godina, danas u veoma lošem stanju, u vlasništvu je Hercegovačke banke.

Ironija izjava i zaključaka vlade kao i resornog ministra Džindića ogleda se i u činjenici da nafta smještena u terminalima Ploče nije u vlasništvu FBIH te da OTF za 17 godina postojanja danas umjesto 200 miliona litara zaliha ima 6 miliona što nije ni 3% prijeratnih zaliha koje je posjedovala Bosna i Hercegovina.

Ministar Nermin Džindić

Iz kojeg razloga FBIH nema strategiju razvoja naftnog sektora, zbog čega ne postoji strateški plan, ko će snositi odgovornost za nevjerovatne propuste u poslovanju OTF-a te zbog čega se na Pravilnik o tehničkim i drugim uslovima skladištenja tečnih goriva čeka 7 godina, pitanja su o kojima smo željeli razgovarati sa resornim ministrom Nerminom Džindićem.

Na naš zahtjev za razgovor, resorni ministar nije želio odgovoriti.

U nastavku serijala portala Tačno.net o naftnom sektoru u Bosni i Hercegovini donosimo priču o razlozima zbog kojih Uredu za reviziju nije dopušten ulazak u Naftne terminale Ploče.

Podsjećamo, NTF-om strateškim preduzećem FBIH suvereno upravlja kadar HDZ-a, Josip Tomić, koji je pravosnažnom presudom osuđen za kriminal počinjen upravo u ovom preduzeću.

 (Tačno.net)

Prethodna vijest

Analiza: Pet scenarija za kraj rata u Ukrajini

Naredna vijest

Ivana Marić: Kako je Ukrajina ušutkala bh. nacionalne lidere