OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kako je rastaljen vareški metal?

Sanja Renić, zastupnica Naše stranke u Skupštini Zeničko dobojskog kantona tkrila je niz nepravilnosti pri dodjeli koncesija i obračunu koncesionih naknada kćerki-kompaniji britansko – australske firme Adriatic Metals, no, nije uspjela spriječiti štetu, jer su na činjenicepredstavnici kompanije Eastern Mining, ministar privrede ZDK Zlatko Jelić, načelnik Vareša Zdravko Marošević odgovarali napadima. Poslije njihovih demantija, Renić  je objavila obiman tekst o manipulacijama prilikom obračuna koncesionih naknada

Piše: Harun DINAREVIĆ

Kada je kompanija Eastern Mining d.o.o prije nekoliko godina počela istraživati nalazišta metalnih ruda na području općine Vareš, u čaršiju stiješnjenu među planinama počela se vraćati nada. Općina je raspadom željezne industrije izgubila dvije trećine stanovnika u odnosu na prijeratnu brojku, pa je dolazak stranog investitora dočekan s euforijom. Portali su pisali o „zlatnoj groznici“ i „nalazištima svjetske klase“. U toj eldoradovskoj atmosferi malo ko je imao potrebu da postavi dodatna pitanja. Investitor je gradio dobar imidž u zajednici novčano pomažući lokalne organizacije, stipendirajući učenike. Idila je trajala sve do konca 2021. godine, kada je Sanja Renić, zastupnica Naše stranke u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, u Skupštini postavila nekoliko neugodnih pitanja članovima Vlade ZDK

Renić: Postavila nekoliko “neugodnih” pitanja članovima Vlade ZDK.

Naime, ona je otkrila niz nepravilnosti pri dodjeli koncesija i obračunu koncesionih naknada kćerki-kompaniji britansko-australske firme Adriatic Metals. Na osnovu njenog pitanja u Skupštini, zastupnica je napisala kratku objavu za medije „Bosanski Rio Tinto – Eastern Miningu koncesiona naknada sa 10.000 KM po hektaru spuštena na 150 KM“. Ubrzo su sa demanatijima istupili predstavnici kompanije Eastern Mining, ministar privrede ZDK i član HDZ-a BiH Zlatko Jelić i načelnik Vareša Zdravko Marošević, također član HDZ-a. Poslije njihovih orkestriranih medijskih istupa, prašina se slegla, jer su portali koji su prenijeli demantije autorima povjerovali na riječ, ne provjeravajući dalje pozadinu cijele priče. A zastupnica Renić je, kako kaže za Naratorium, ostala usamljena u pokušaju da ispravi materijalnu štetu koja je nanesena kantonu i općini Vareš. Niko od skupštinskih kolega nije ju podržao. Poslije ovih demantija, ona je objavila obiman tekst o manipulacijama prilikom obračuna koncesionih naknada, ali je kanton ostao nijem.

Kako je dodijeljena koncesija?

Početak poslovanja Eastern Mininga u Bosni i Hercegovini, krenuo je kada je ova kompanija 2013. preuzela MM Project d.o.o. iz Kreševa, koja je 2012. godine dobila koncesiona prava na istraživanje i eksploataciju metalnih ruda barita, cinka i olova na području općine Vareš. MM Project je u trenutku preuzimanja posjedovao koncesiono pravo na cca. 282,2 hektara površine. U oktobru 2013. godine, osnovnom koncesionom ugovoru dodan je i prvi aneks u kojem je izvršena izmjena naziva i sjedišta dosadašnjeg koncesionara MM Project d.o.o. Kreševo u novi naziv koncesionara Eastern Mining d.o.o. Visoko. U vrijeme kada je MM Project dobio koncesiona prava, visina jednokratne koncesione naknade iznosila je 0,15 KM/m2, što je navodno bila cijena dogovorena između Vlade i koncesionara. 

– Koliko nam je poznato, u vrijeme zaključenja Ugovora o koncesiji (12. 3. 2013. godine), nije postajao akt na osnovu kojeg se određivala visina koncesione naknade kako jednokratne, tako i kontinuirane, te je to pitanje predstavljalo stvar pregovora zainteresiranog investitora i Vlade. Cijena jednokratne koncesione naknade po zaključenom ugovoru o koncesiji iznosila je 0,15 KM po m2 (odnosno 1.500,00 KM/ha), koja je plaćena prije potpisivanja ugovora, a kontinuirana naknada iznosila je 1,50 KM po toni iskopane rude, kazali su iz Eastern Mininga za Naratorium. 

Koncesionar je prije potpisivanja ugovora bio dužan uplatiti 113.000 KM kao jednokratnu koncesionu naknadu te ovjerenu mjenicu sa mjesečnim iznosom od 300.000 KM, kako stoji u članu 4. Odluke Vlade ZDK iz septembra 2012. godine. Međutim, MM Project nije uplatio navedenu sumu, te je tek nakon što je Eastern Mining preuzeo ovu kompaniju uplatio 175.205,85 KM, kako su sami naveli u demantiju na istup zastupnice Renić. Ova suma se nikako ne poklapa sa iznosom koji je stajao u osnovnom ugovoru. Renić je obrazložila  da je „iznos od 175.205,85 KM znatno manji od iznosa 422.133,9 KM“, koliko je ugovoru trebalo pripasti kantonu. Također, osnovni ugovor je predviđao početak eksploatacije rude u roku od pet godina, što se također nije desilo, pa se ovaj rok produžavao kroz kasnije ugovore. Dolaskom ove kompanije u Zeničko-dobojski kanton počinju i čudne odluke svih vlada koje su upravljale ovim kantonom. Prvo je, indikativno, upravo 2013. godine tadašnji SDP-ov premijer Fikret Plevljak odlukom preinačio visinu jednokratne koncesione naknade iz 0,15 KM/m2 u 10.000 KM po hektaru. Kako je tadašnja vlada došla baš do ovog iznosa, realno previsokog, ostalo je misterija. 

Odluka o koncesionim naknadama 2013.

Ipak, ovakav iznos ostaje na snazi sve do 2020. godine, ali prilikom potpisivanja narednog aneksa ugovora između Vlade ZDK i koncesionara 2018. godine, tadašnji odlazeći premijer SDA Miralem Galijašević, iz njemu poznatog razloga, previđa odluku svog prethodnika, pa tako u Odluci o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine – olova, cinka i barita na proširenom ležištu „Rupice-Borovica“ i „Veovača-Orti-Selište-Mekuše“ u općini Vareš obračunava po staroj cijeni 0,15 KM/m2. Ukupna površina novog koncesionog prostora koji je dobila kompanija Eastern Mining iznosi cca. 585 hektara, za koji su uplatili iznos 876.489,15 KM za stavku jednokratne koncesione naknade. Prema tada važećoj odluci, oni su bili dužni uplatiti oko 5,85 miliona KM. Tako je tadašnja Vlada ZDK na čelu sa premijerom Galijaševićem oštetila vlastiti budžet za oko pet miliona KM. Važno je istaći da je Odluka donesena na prijedlog tadašnjeg i današnjeg ministra privrede Zlatka Jelića. Odluka je predviđala da istraživanje traje dvije godine, ali eksploatacija na ovim lokalitetima nije počela ni do dana današnjeg. 

Odluka Vlade Miralema Galijaševića 2018.

Zanimljivo je da se koncesionar Eastern Mining u svom demantiju pozvao na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona 16/2018), a koja se uopće ne odnosi na eksploataciju metalnih sirovina. Naime, premijer Galijašević 2018. godine donosi Odluku kojom mijenja visinu jednokratne koncesione naknade koja se odnosi na eksploataciju energetskih mineralnih sirovina, odnosno uglja, kako bi izašao u susret rudnicima uglja, koji također ne isplaćuju koncesione naknade, što je tema koju će Naratorium posebno obraditi u narednom periodu. 

„U Odluci o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 6/13), u članku 3. stavak (1) u tabeli, pod rednim brojem 1. u posljednjoj koloni, iznos od 10.000,00 KM/ha zamjenjuje se iznosom od 250,00 KM/ha“, stoji u navedenoj odluci.  Ako pogledate u tabelu u Odluci iz 2013, na koju se odnosi Odluka Vlade iz 2018. godine, vidjet ćete da u članku 1, stavku (1) u tabeli, pod rednim brojem 1, stoji „Istraživanje i/ili eksploatacija energetskih mineralnih sirovina“. U demantiju Eastern Mininga navodi se da je „visina jednokratne koncesione naknade za prošireni prostor utvrđena na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona 16/2018) koja je u vrijeme potpisivanja Anexa ugovora bila na snazi, te je uplaćena jednokratna koncesiona naknada za prošireni prostor u iznosu od 876.489,15 KM prije potpisavnja Anexa III Ugovora o koncesiji.“ Pitali smo koncesionara zašto se poziva na Odluku iz 2018. godine, kada se ona ne odnosi na metalične minerale, ali oni su, umjesto odgovora na to pitanje, ponudili novo objašnjenje.

– Predmet Anexa III na Ugovor o koncesiji, čiji je nacrt na osnovu odluke Vlade ZDK o proširenju koncesionog polja pripremilo Ministarstvo za privredu, bila je isključivo promjena – proširenje koncesionog polja, dok ostali elementi iz osnovnog ugovora od 12. 3. 2013. godine nisu promijenjeni. Društvo Eastern Mining d.o.o kao zainteresirani investitor nije bio involviran niti upoznat sa odlukama Vlade o kriterijima utvrđenja uslova za dodjelu koncesije, već se rukovodio isključivo uslovima koji su bili navedeni u javnom pozivu, a koje kriterije je utvrđivalo Ministarstvo posredstvom komisije za dodjelu koncesija, kažu opravdano iz Eastern Mininga.

Oni su samo iskoristili ono što im je Vlada pružila. Dakle, iako je 2013. godine donesena Odluka da visina jednokratne koncesione naknade iznosi 10.000 KM/ha, koncesionar sada tvrdi da su oni 2018. dobili nove površine, ali po staroj dogovorenoj cijeni iz osnovnog ugovora. Zamislimo sljedeći scenarij: Neki novi koncesionar dobije koncesiju u ZDK poslije ove odluke iz 2013. za koju bi bio dužan platiti 10.000 KM/ha, dok bi koncesionar koji je potpisao ugovor po dogovorenoj cijeni, prije pomenute odluke, sve nove površine koje dobije u koncesiju plaćao po cijeni iz osnovnog ugovora, odnosno 0,15 KM/m2. Nepravedno, zar ne? Uostalom, zar svi novi aneksi ugovora između Vlade i koncesionara ne bi morali pratiti nove obavezujuće odluke Vlade?

Zlato, cink, svejedno

Ganić: Aktuelni gradonačelnik Visokog (SDA)

Nasljednik premijera ZDK Miralema Galijaševića, aktuelni gradonačelnik Visokog Mirza Ganić, također kadar SDA, 23. 1. 2020. godine, ponovo na prijedlog ministra privrede Zlatka Jelića, donosi novu spornu odluku kojom na novim ležištima u općini Vareš dodjeljuje koncesiju „i za eksploataciju zlata, srebra i bakra kao pratećih minerala ruda olova, cinka i barita, čije je prisustvo utvrđeno u osnovnom istražno-eksploatacionom polju Rješenjem o potvrđivanju geoloških rezervi broj: 06-18-405/18 od 24.08.2018. godine i Rješenjem o potvrđivanju geoloških rezervi broj: 06-18-182/19 od 29.03.2019. godine izdatih od Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva za ležišta Veovača I, Veovača II i Rupice-Juraševac, Brestić u općini Vareš.“  Istom odlukom koncesionar je obavezan da plati 780.000 KM. Nepoznato je kako je Vlada došla do cifre od 780.000 KM, imajući u vidu da se u Odluci ne navodi koju površinu zauzimaju koncesiona polja „pratećih minerala“

Odluka Mirze Ganića 2020 januar 2020.
Jelić: Resorni ministar ZDK

To je samo dio nepoznatih u ovoj jednačini u kojoj su plemeniti metali zlato i srebro volšebno postali tek prateći minerali ruda olova, cinka i barita. Članom 2. iste ove odluke kontinuirana koncesiona naknada podignuta je sa 1,5 KM po toni rovne rude na 3,9 KM/t. Ovu stavku su slavodobitno istakli i koncesionar i ministar Jelić u svojim demantijima. Tako je menadžment kompanije u demantiju naveo da je zastupnica Renić „zanemarila činjenicu, koja je u smislu koristi budžeta ZDK i Općine zapravo i najvažnija, a to je da je koncesionaru Eastern Mining d.o.o Anexom IV ugovora izvršeno povećanje kontinuirane koncesione naknade sa 1,50 KM po toni rovne rude koja je bila prvobitno ugovorena, na cijenu 3,90 KM po toni rovne rude i koju je ovaj investitor počeo plaćati redovno u korist Kantona počevši od 2020. godine, a još uvijek nije počeo sa eksploatacijom, proizvodnjom i ostvarivanjem prihoda“. Investitor ne spominje da je uz povećanje kontinuirane koncesione naknade dobio i pravo na eksploataciju plemenitih metala. Ova odluka je sporna i s pravne tačke gledišta, jer se promjena visine kontinuirane naknade u ovoj odluci odnosi isključivo na koncesionara Eastern Mining, što znači da Vlada nije mijenjala Odluku o utvrđivanju minimalnih naknada za koncesije, što je morala učiniti prije nego je promijenila visinu naknade ovom pojedinačnom koncesionaru. Tu će Odluku preinačiti tek tri mjeseca kasnije, u aprilu 2020. godine, ali ni tada neće mijenjati visinu kontinuirane naknade, nego one jednokratne, koja se plaća za površinu koja je pod koncesijom. Tako će, ponovo na prijedlog Ministarstva za privredu, minimalna jednokratna koncesiona naknada konačno biti spuštena sa 10.000 KM/h na 150 KM/h, što je još jedan dokaz da su prethodne vlade obračunavale naknadu po pogrešnoj cijeni. 

Odluka Mirze Ganića o smanjenju koncesione naknade april 2020.

Na nedosljednost Vlade ZDK upućuje i član 4. Aneksa V ovog ugovora: „Minimalna jednokratna koncesiona naknada je 150 KM/ha istražno-eksploatacionog prostora, pa za prošireni istražno-eksploatacioni prostor ležišta ‘Orti-Selište-Mekuše-Barice-Smajlova šuma-Mačak’ (1933 ha), ‘Droškovac-Brezik’ (288 ha) i ‘Borovica-Semizova Ponikva’ (991ha) u općini Vareš, što je ukupna površina 3212 ha, minimalna jednokratna koncesiona naknada iznosi 481.800 KM (slovima: četiristotineosamdesetjednahiljadaosamstotina konvertibilnih maraka).“ Ovaj put, kako vidimo, Vlada ZDK na čelu sa premijerom Ganićem, u ugovor ugrađuje novu cijenu za nove površine, dok ona Galijaševićeva to nije uradila. Pokušali smo dobiti odgovore od ministra Jelića o navedenim nedosljednostima, ali on nije odgovorio na naš upit. Odgovor nismo dobili ni iz ureda aktuelnog premijera Mirnesa Bašića.

Nove kompanije, staro ime

Od dolaska Adriatic Metals u Bosnu i Hercegovinu najčešće se u javnosti pojavljivalo ime Miloša Bošnjakovića, Australca porijeklom iz BiH i jednog od osnivača Eastern Mininga, koji je na čelu kompanije bio sve do početka 2020. godine, kada se, zbog nesuglasica s ostatkom menadžmenta, povlači iz kompanije i osniva novu kompaniju Seven Plus d.o.o. Sarajevo. U martu 2020. godine, ova kompanija podnosi zahtjev za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma, također na području općine Vareš. Zanimljivo, Ganićeva vlada 30. aprila iste godine, kako smo već naveli, donosi Odluku kojom visinu jednokratne koncesione naknade mijenjaju sa 10.000 KM/ha u 150 KM/ha.

– U drugim kantonima više se plaća koncesija na poljoprivredno zemljište, što je nevjerovatno, ističe za Naratorium Sanja Renić.

U oktobru 2020. godine, ista vlada dodjeljuje koncesiju kompaniji Seven Plus za istraživanje i eksploataciju rude hrom na površini 1.063 hektara. Dužina trajanja koncesije je 30 godina, a pet godina je određeno kao rok za istraživanje. 

„Za eksploatisane količine rude hroma koncesionar je dužan plaćati kontinuiranu koncesionu naknadu u iznosu od minimalno 1,50 KM/t rovne rude (slovima: jedna konvertibilna marka i 50/100 po toni rovne rude) minimalna količina eksploatisane mineralne sirovine na polju, za koju je koncesionar obavezan plaćati kontinuiranu koncesionu naknadu je 350.000,00 t/godini rovne rude (slovima: tristotinepedesthiljada tona po godini rovne rude)“, stoji u Odluci o dodjeli koncesije pomenutoj kompaniji. Vidimo da cijena kontinuirane koncesione naknade nije regulisana nekim prethodnim pravnim aktom Vlade, nego da se postavlja isključivo kroz dogovor Vlade i koncesionara.

Uskoro se za zahtjevom za koncesiju na istraživanje i eksploataciju obojenih metala javlja i treća firma Triassic Reusorces d.o.o. Sarajevo,  o kojoj nema mnogo informacija, a za koju Sanja Renić tvrdi da je također vode Australci. Oni sredinom 2020. godine dobivaju  površinu od 128 hektara. Prema podacima na internetu ova kompanija ima samo pet zaposlenih na svim lokacijama!?

Iz Eastern Mininga se žestoko ograđuju od svog bivšeg direktora Miloša Bošnjakovića kojeg je Sanja Renić navela kao ključnu osobu koja povezuje sve ove kompanije.

– Od 2020. godine, gospodin Bošnjaković nije član odbora direktora niti uposlenik kompanije Eastern Mining d.o.o, nema ovlaštenje ni mandate da predstavlja kompaniju ili poduzima bilo kakve aktivnosti u ime kompanije. O prestanku saradnje obavijestili smo vlasti Zeničko-dobojskog kantona te Vladu Federacije BiH, odnosno ministarstva odgovorna za donošenje odluka koje se odnose na Rudnik Vareš. Po prestanku saradnje, gospodin Bošnjaković je izbrisan kao ovlaštena osoba – direktor kompanije iz registra kompanija, što se može lako provjeriti uvidom u javni registar, stoji u njihovom odgovoru na upit Naratoriuma. S obzirom na to da je Bošnjaković imao dioničko učešće u kompaniji od preko devet posto, pitali smo da li on još uvijek ima dionice u ovoj kompaniji. Nismo dobili odgovor. Naši izvori iz lokalne zajednice tvrde da je Bošnjaković prodao dionice. U novembru 2021. godine još jedan suosnivač u kompaniji, Paul Cronin, prodao je dionice na londonskoj berzi u vrijednosti od 8,4 miliona australskih dolara. Bošnjaković je pokrenuo i nekoliko kompanija u Republici Srpskoj prema kojima je stvoren žestok otpor zbog namjere da rudare na Ozrenu.

Paul Cronin zaradio osam miliona australijskih dolara

Kada se uzmu u obzir nedosljedno obračunate koncesione naknade, a kasnije i smanjenje visine naknade, dođe se do zapanjujućeg iznosa za koji su ostali kratki budžet kantona i općine Vareš. Važno je istaći da bi općini pripalo 70 posto od ovog iznosa.

– Dakle, kada se sve uzme u obzir i zbroje se svi iznosi za sva tri privredna društva (Eastern Mining d.o.o. Sarajevo, Seven Plus d.o.o. Sarajevo i Triassic Resources d.o.o. Sarajevo), ukupan rezultat je takav da ostavlja bez daha, dakle, ukupan bi dug po jednokratnoj koncesionoj naknadi za sva tri privredna društva koja pod koncesijom u općini Vareš imaju na hiljade hektara bio 50.242.028, 05 KM, tvrdi Renić.

Sanja Renić nije dobila odgovor od Vlade ZDK na svoje pitanje. Na prvoj sjednici Skupštine ZDK, održanoj 3. februara,  umjesto odgovora zastupnicima, u materijalima je ponuđen demantij Eastern Mininga. Ipak, Stručna služba Skupštine se obavezala da će elaboraciju zastupnice Renić proslijediti na adresu SIPA-e i nadležnih tužilaštava kako bi provjerili sve navode. 

Šta kaže lokalna zajednica

U Varešu, uprkos imidžu koji je kompanija gradila, još uvijek vlada skepsa prema investitoru. Stalno pomjeranja roka otvaranja rudnika i posljednje informacije koje su se pojavile o pogodovanju prilikom utvrđivanja visine koncesione naknade podstakli su nove sumnje. 

– Oni jesu finansirali ovdašnje organizacije, ali to su smiješni iznosi prema onome što smo trebali dobiti. Kupuju nas za perle kao kolonizatori Indijance, kaže za Naratorium Mirnes Ajanović, vijećnik SDP-a i potpredsjedavajući Općinskog vijeća Vareš

On navodi da se o problemu jeste raspravljalo na kolegiju Vijeća, te de su predstavnici svih stranaka unisono potvrdili da Vareš jeste oštećen u ovom slučaju. Ipak, tačka nije došla na dnevni red zbog toga što Vijeće nema nadležnosti da mijenja odluke Vlade, ali i zbog specifične političke konstelacije u Varešu u kojoj vijećničku većinu čine HDZ, SDP, NB, DF, NES i nekoliko nezavisnih vijećnika, dok je sedam vijećnika SDA u opoziciji. Tradicionalni partneri HDZ i SDA su se na općinskom nivou razišli nakon što je kandidat HDZ i tada aktuelni načelnik Zdravko Marošević tijesno pobijedio kandidatkinju SDA Enidu Likić na prethodnim lokalnim izborima. Naši izvori kažu da se poslije teških riječi u kampanji i s jedne i s druge strane Marošević okrenuo drugim partnerima i okupio vijećničku većinu. I pozicija i opozicija oklijevaju da agilnije reaguju, jer su na višim nivoima koalicija, a iz centrala dolaze upute da se ne talasa previše. 

– Mi bismo nekako i mogli halaliti ovu jednokratnu koncesionu naknadu, što je tako niska, ali ova kontinuirana je stvarno preniska, imajući u vidu da će eksploatisati i plemenite metale. Mi smo računali da će, ako se projicirane norme od 800.000 tona godišnje ostvare, Varešu ići negdje oko dva miliona KM, što nikako nije dovoljno. Također, zabrinjava nas i ekološki aspekt ovog projekta, plašimo se da kompaniju ne prodaju nekom drugom, Kinezima ili Indijcima, naprimjer, jer sumnjamo da ovdje ima elemenata mešetarenja. Mnogo je tu špekulacija, sumnjičav je Ajanović.

(Naratorium)

 

Prethodna vijest

Rat u Ukrajini: Može li Europa preživjeti bez ruskog plina i pšenice?

Naredna vijest

Kako zapadno oružje stiže u Ukrajinu?