February 2022Stranica 3

Cijena energetske tranzicije: Šta ćemo, kako ćemo…

U Bosni i Hercegovini do 2030. godine mora biti proveden najveći dio aktivnosti iz procesa zelene tranzicije  ili dekarbonizacije u koje valja uložiti desetine milijardi KM javnog ili novca iz kredita zbog čega je potrebno uložiti dodatne napore u sprječavanje korupcije u raznim postupcima u okviru tog procesa.

Piše: Rubina Čengić

Zelena tranzicija ili dekarbonizacija praktično znači zatvaranje termoelektrana i rudnika, uspostavu tržišta električne energije i berze, utopljavanje zgrada, zamjenu kućnih ložišta,  elektrifikaciju saobraćaja od automobila do željeznica…  Iz svih ovih obaveza proizilaze posljedice: obezbjeđenje dovoljnih količina električne energije iz drugih izvora što znači gradnju novih elektrana na sunce i  vjetar, razvoj dalekovodne mreže, zapošljavanje rudara, revitalizacija regiona koji su zavisili od uglja, zamjenu kućnih ložišta toplotnim pumpama ili drugim izvorima zagrijavanja kupovinu električnih automobila i obezbjeđenje mreže za njihovo napajanje…  U ove aktivnosti treba uključiti i privatne investitore, a do konačnog cilja valja provesti niz postupaka javnih nabavki, dodjela koncesija…

Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija nisu spremne za uspešno vođenje energetske tranzicije, pa im prijeti haotično stanje savršene oluje ili na engleskom perfect storm kada se tranzicionim procesima ne može upravljati, sa nesagledivim socioekonomskim posledicama, navodi se u izvještaju Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju koji je izradio Regionalni centar za energetsku tranziciju (ReSET), a prenosi portal balkangreenenergynews.com.

Ekonomista Faruk Hadžić  upozorava da, s obzirom da je u pitanju reforma i proces koji ima ogroman finansijski i razvojni potencijal koji pruža i veće mogućnosti za potencijalne koruptivne aktivnosti.

-Bez obzira da li će biti riječi o kreditima ili pristupnim fondovima, ukoliko se javne nabavke budu odvijale preko domaćih institucija vrlo je moguće da će se pojaviti i koruptivne aktivnosti gdje mogu učestvovati i privatna preduzeća koja mogu dogovorom oko specifikacija pojedinih uslova tendera uticati na cijenu. Korupcija se može javiti i u fazi pripreme javnog poziva isključivo na osnovu specifikacija pojedinog proizvoda koji je predmet nabave ili tokom faze samog izbora gdje se može ići na dogovor oko cijene između drugih ponuđača što može značajno povećati cijenu cijelog procesa, upozorava Hadžić koji je kao ekspert uključen u pripremne procese.

Bivši zamjenik generalnog revizora institucija BiH Samir Mušović upozorava da bi provedba niza aktivnosti predviđenih reformom javne uprave i usklađivanje pravnog okvira sa evropskim standardima bili od ključnog značaja za provedbu svih mjera energetske tranzicije.

-Uvažavajući najave da će tranzicione mjere biti popraćene nizom investicija u alternativne izvore energije i zapošljavanje otpuštenih rudara iz radnika koji se gase, nedvojbeno je da bismo prelaskom na usluge e-Vlade, konačnim rješavanjem problema elektronskog potpisa, otvaranjem opcija za investitore poput one stop shop  potvrdili da uspostavljamo barem elementarne postavke modernije javne uprave za takav privredni i ekonomski zaokret. Iskustva iz poslijeratnog perioda nam pokazuju da nemamo ni kulturu ni navike usklađenog djelovanja različitih razina vlasti, a niti sljedivost odlučivanja u periodima koje nazivamo od mandata do mandata, kaže Mušović. Naglašava da bismo usvajanjem dokumenta javne politike o energetskoj tranziciji i potom usvajanjem potpuno novih i modernih zakonskih rješenja, te  usvajanjem  potpuno sinhroniziranih zakonskih rješenja, provedbenih strategija, akcionih planova, usaglašenih planova rashoda i drugih ključnih dokumenata napravili zaokret u odnosu na raniju praksu da verbalno krenemo u reforme, a zadržimo stari pravni okvir po kojem je u skladu sa zakonom sve, čak i ono što je  suprotno od reformskih opredjeljenja, te da uz to trebamo ojačati procese dugoročnog i srednjoročnog  planiranja, okvirne budžete usaglasiti sa ključnim pravcima djelovanja i planovima, a prelazak na godišnji programski budžet  koristiti za realizaciju i praćenje rezultata energetske tranzicije.

-Od ključne je važnosti postići potpunu sinhronizaciju i usaglašavanje sektorskih politika i programa poput strategije borbe protiv korupcije. Gašenje pojedinih privrednih kapaciteta, zaštita okoliša, pokretanje alternativnih izvora energije podrazumijeva i usaglašavanje tih aktivnosti sa strategijama razvoja turizma, seoskog turizma, usklađivanje programa obrazovanja sa novim potrebama, novi, humaniji i ekološki prihvatljiv pristup prostornom planiranju i uređenju, nove ekonomske mjere i podticaje za ulaganja i tako dalje, kaže Mušović. Podsjeća da se u BiH godinama ne mijenja praksa i politike koje su donosile preferencijalne tretmane.

-Olako smo donosili odluke, a provodili  prakse pune nedosljednosti i neusklađenosti –  svi znamo za sporo korištenja odobrenih kredita za koje plaćamo posebne zatezne kamate jer nismo sposobni pokrenuti implementaciju najavljenih projekata. Zamislite da tako krenemo u gašenje termoelektrana i rudnika i da sa starim navikama krenemo sa stranačkim dozvolama za nove energetske izvore? Dakle imamo li nove zakone,  modernu upravu koja može ovakvu reformu provesti sinhronizovano i sljedivo, ministre i premijere koji su javno potvrdivo opredjeljeni za novi pravac djelovanja, jesmo li spremnio za posve novu, europski prepoznatljiva, pita Mušović.

I Damir Miljević iz Regionalnog centra za energetsku tranziciju (ReSET) upozorava da je u ovom procesu riječ o ogromnim iznosima u milijardama KM, da će biti problem naći novac, ali i kontrolisati raspolaganje njime.

-Prema dosadašnjem iskustvu mi imamo problem s netransparentnim davanjem koncesija, dozvola i drugih dekumenata za gradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Jedan mehanizam je pogodovanje ili favorizovanje određenih investitora  i netransparentna dodjela poslova, koncesija, mogućnosti , gradnje i slično – tome smo često svjedoci iz drugih velikih projekata u kojima se pogodovalo određenim investitorima, ugovori proglašavali poslovnom tajnom, poslovi dodjeljivani bez ikakvog konkursa i velika je izvjesnost da je tu bilo koruptivnih radnji, a sve to su poznati mehanizmi koji se dugo koriste u BiH bez ozbiljnih posljedica po one koji ih provode, upozorava Miljević.

Tabelarni prikaz dijela obaveza i predvidivih posljedica:

OBAVEZE POSLJEDICE PREDVIDIVI RIZICI
Zatvoriti rudnike Zbrinuti rudare, obezbjediti da područja bogata ugljem nastave sa životom brzi bankroti alternativnih privrednih angažmana za bivše rudare i radnike termoelektrana; neposotjanje prihvatljivih prostornih rješenja za ugašene vanjske rudokope, zatvorene termoelektrane, rudnike; društveni otpor provedbi nove energetske javne politike;  socijalnie tenzije zbog neriješenih penzionih i drugih prava radnika, devastacije okoliša…
Ugasiti TE na ugalj Obezbjediti nedostajuću energiju, izgraditi nove objekte, proširiti dalekovodnu mrežu, provesti odabir investitora i javne nabavke… nejednako tretiranje potencijalnih investitora, isključenje konkurencije i nadmetanja,  kolizije s prostornim i okolišnim politikama što vodi ka sudskim sporovima i neprihvatljivom produženju postupka…
Uspostaviti tržište električne nergije Osnovati berzu i pratece institucije… političko upravljanje javnim preduzećima u energetskom sektoru
Izbaciti iz upotrebe vozila na benzin i dizel Nabaviti nove automobile, električne, obezbjediti infrastrukturu za napajanje tih automobila nedovoljna kupovna moć stanovništva u BiH, neprofesionalnost kontrolnih institucija

 

Utopliti zgrade i ugasiti loša kućna ložišta Obezbjedti sredstva za utopljavanje postojećih zgrada, stvoriti zakonski okvir koji će obavezato graditelje da sve nove zgrade budu termoizolirane; obezbjediti sredstava za zagrijavanje stamenih prostora (pumpe, peći…) Zapostavljene ruralne sredine, nedovoljno sredstava, sporost u provedbi…
Elektrifikacija željznica Prilagoditi željeznicu Političko upravljanje resursom, nepostojanje korporativnih principa upravljanja, izostanak promocije željeznica  kao povoljnijeg prevoza u odnosu na drumski transport i dotacije željeznicama….

Podsjećanja radi, BiH je od decembra 2000te godine članica UN-ove Okvirna konvencija o klimatskim promjenama (UNFCCC), od 2017. godine je potpisinica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama čime se obavezala da će emisije stakleničkih gasova do 2030. smanjiti za najmanje 40% , a u novembru 2020. godine je potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan čime je preuzela obavezu  usklađivanje s ciljevima EU za klimatsku neutralnost do 2050. godine što znači i sprječavanja klimatskih promjena i zagađenja, razvoj proizvodnje  energije, mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i razvoj biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane.

Sada bi prvi globalni cilj Evrope trebalo biti nastojanje da se globalno zatopljenje do 2030. godine ograniči na 1,5°C što  zahtjeva smanjenje emisija CO2 od 45% do u odnosu na 2010. godinu s tim da ta tranzicija bude pravedna pravedno  što znači da usljed prelaska sa fosilnih na održive i obnovljive izvore energije niko u tom sektoru ne smije ostati bez posla. Direktiva EU o energetskoj efikasnosti, između ostalog, nalaže i  godišnjeg povećanja obnove javnih zgrada za 3% prije čega svaka zemlja mora napraviti inventar zgrada u cilju praćenja napretka, a obaveza je i  godišnja ušteda energije (final energy consumption) od 0.8%.

Evropska komisija je obezbjedila 9 milijardi eura za vodeće investicije u oblastima trasporta, energije, zelene i digitalne tranzicije, a u cilju ostvarenja dugoročnog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Brojne razvijene zemlje obavezale su se da će povećati svoje finansijske doprinose zemljama u razvoju, tako da se očekuje da će cilj od 100 milijardi dolara godišnje biti dostignut u narednim godinama.

Prema dostupnim podacima, u BiH ne postoji potpuna procjena finansijskih potreba za sve ove postupke. Govori se samo da će cijene pojedinačnih operacija zavisiti od kretanja na tržištu, ali i od uticaja štednje energije koja je već počela. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH (MVTEO) koje ima glavnu ulogu iu svim ovim procesima  cijene da će privlačenje privatnih investitora za finansiranje projekata s niskim udjelom ugljika biti ključan izazov i trebat će aktivno razvijati politike koje se bave preprekama, smanjuju i pošteno raspoređuju rizike te nude konkurentne prinose.

Jedini zvanična raspoloživa procjena oko troškova tranzicije do 2030. za BiH je  iz jedne od strategije  do 2030. – oko 16,6  milijardi KM, ali bi taj iznos za sve obaveze do 2050.  mogao biti daleko veći.  No i kada  obezbjedimo novac -nedostaju kontrolni mehanizmi. Naime, svi dostupni izvještaji kontrolnih institucija poput revizora i godišnji izvještaji o radu entitetskih komisija za koncesije, inspekcija i drugih govore da u BiH ne postoji adekvatan nadzor nad provedbom ugovora, da su institucije neefikasne,  procedure neopravdano komplikovane i dugačke…

A šta se radi ili šta je urađeno?

U MVTEO  u Vijeću ministara BiH pojašnjavaju da BiH od 2013. godine radi na uspostavljanju strateškog okvira koji je vođen principima ugljične neutralnosti. Na svim administrativnim nivoima u BiH u toku je proces usklađivanja zakonodavstva u oblasti energije s pravnom stečevinom Evropske unije, od 2019. godine se radi na Integrisanom energetskom i klimatskom plana BiH (NECP BiH) koji će definisati ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije, te smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte do 2030. godine,  kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje. Taj dokument će odrediti realne ciljeve do 2030. godine za dekarbonizaciju, energetsku efikasnost, unutrašnje energetsko tržište, sigurnost snabdijevanja, te inovacije, istraživanje i konkurentnost što će omogućiti dalji razvoj energetskog sektora u BiH. Istovremeno, eksperti Svjetske banke rade na dokumentu koji će definisati upravljanje tranzicijom.  U ovim pripremnim postupci BiH ima pomoć međunarodnih donatora UNDP-ja, USAID-a, GIZ-a… ali je i mnogo postupaka na nižim nivoima vlasti kao primjerice izmjena zakona o građenju u kantonima koji moraju biti ujednačeni i usklađeni s potrebama tranzicije, priprema regiona bogatih ugljem za život nakon gašenja rudnika, pripreme elektroprivrednih predzeća z aplaćanje CO2 taksi…. U MVTEO cijene da će plan upravljanja energetskom tranzicijom biti usvojen u septembru 2022 godine nakon čega počinje pravi posao. Uz to Vijeće ministara BiH je u martu 2021. godine usvojilo Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) BiH za period 2020 -2030. u skladu sa Zelenim programom za zapadni Balkan u kojem se navode smjernice i politike za postizanje klimatske neutralnosti do 2050, a usvojena je i Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine.

Jedini iz vlasti koji je govorio o mogućoj  cijeni tranzicije, odnosno potrebnim sredstvima je Željko Komšić koji je, tada kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, na Konferenciji o klimatskim promjenama COP 26 u Glazgovu u oktobru 2021. rekao da bi to moglo biri 17 milijardi KM ili 8,5 milijardi eura. Iz njegovog kabineta pojašnjavaju da je to samo procjena koju su napravili specijalizirani timovi za izradu plana energetske tranzicije pod okriljem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH (MVTEO BiH) uz napomenu da taj iznos treba uzeti uslovno jer  i Evropska unija, prateći razvoj situacije i novih tehnologija, svakih nekoliko godina mijenja svoje finansijske procjene.

S obzirom na količinu obaveza i potrebna sredstva, Miljević smatra da nam svakako treba povećanje transparentnosti.

-Sada je u svijetu osnovni mehanizma aukcija – država ili entiteti oglasi mogućnost izgradnje određenog kapaciteta za proizvodnju i propiše uslove pod kojima se investitori mogu javiti  i onda se ponude javno prikupljaju. Tako je proces transparentan i konkurentan i mogućnost koruptivne radnje je daleko manja, a troškovi povoljniji, kaže Miljević.

I Hadžić smatra da se cijeli proces može unaprijediti uvođenjem digitalizacije u postupak nabavki i stručni nadzor predstavnika antikoruptivnih institucija u BiH, a Mušović pak kaže da bi bilo potrebno svake godine na najvišoj razini organizovati   konferenciju BiH i EU o provedbi mjera i projekata energetske tranzicije uz učešće premijera i resorni ministara (donosioci izvršnih odluka).

-Praksa nas je naučila da čim takva tema padne u sjenu svakodnevnice od njene provedbe nema ništa, kaže Mušović i naglašava da je potrebno uspostaviti stalni neovisni civilni nadzora čiji bi izvještaji bili razmatrani na tim godišnjim konferencijama.

Elvis Mujanović iz GIZ-a  upozorava da se korupcija u ovim procesima može prevenirati kreiranjem digitalnog sistema za monitoring kojim upravljaju ministarstva zadužena za energetiku u BiH, agencije/zavodi za statistiku u BiH i druga relevantna tijela.

-Energetski menadžeri i menadžerice na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou sudjeluju u obukama s ciljem unapređenja kvalitete prikupljanja podataka koristeći planirani sistem monitoringa, a time se doprinosi transparentnijem i participativnijem procesu. Nadalje, projekt unapređuje kapacitete institucija za provođenje javnih konsultacija i za uspostavu dijaloga s javnosti, civilnim društvom i privatnim sektorom. Jedan od ciljeva projekta jeste unapređenje kapaciteta nadležnih javnih institucija za veće uključivanje građana i građanki kroz kampanje javnog informiranja. Unaprieđeni dijalog, učešće građana i osvještavanje javnosti mogu doprinijeti unapređenju transparentnosti i time predstavljati osnovu za prevenciju zloupotreba i smanjenje koruptivnih rizika, kaže Mujanović.

Prema procjenama MVTEO, prvi vidljivi znakovi provedbe energetske tranzicije moći će se utvrditi egzaktnim pokazateljima upoređujući ih sa zacrtanim ciljevima, a to će na naučno zasnovanoj metodologiji utvrditi stručna i akademska zajednica u narednim godinama. No upozoravaju i da BiH,  iako ima dovoljno vlastitih potencijala, ukoliko u procesu zelene tranzicije ne bude radila ubrzano i odgovorno, može postati ovisnica o uvozu električne energije.

TKO IMA NOS ZNA ISTINU Nakon našeg članka i gradska i federalna inspekcija bile u Sokolu

Potpisnici peticije i zahtjeva za postupanje tvrde da su u MVVM-u dva dana čistili i zaustavili rad, te da su istu očekivali. Gradska inspekcija nije utvrdila neregularnosti.

Piše: Hercegovina.info

269 osoba u konačnici je potpisalo peticiju za zabranu uništavanja medicinskog otpada u Rodoču od strane tvrtke MVVM d.o.o., a potpisima pravnih osoba pridružio se i Mostarski sajam, Promark, Soko zrakoplovstvo, MO GIPS d.o.o. i STEL d.o.o. Svi oni zahtijevaju da se tvrtka za zbrinjavanje medicinskog otpada izmjesti iz kruga ‘Sokola’, zbog nesnosnog smrada.

Iz MVVM pak tvrde da neugodnih mirisa nema, a “doživljaj je kao kod zubara”.

MVVM u krugu nekadašnjeg ‘Sokola’ zbrinjava infektivne kategorije medicinskog otpada (180101, 180103, 180104) koji preuzima iz SKB Mostar.

Gospodarstvenici iz kruga ‘Sokola’ smatraju da toj djelatnosti nije mjesto među tvrtkama, a svoj potpis na to stajalište stavile su tvrtke Ćićak d.o.o., Ditrix d.o.o., Fenster System d.o.o., Ferro – Keš d.o.o., Melcom d.o.o., NIZ d.o.o., Prisika d.o.o., Soko rashladna i klima tehnika d.o.o., Zec d.o.o., Europrofil Mostar, Uprava za neizravno oporezivanje, Lorenčić d.o.o., Restoran “Kogo”, Ivigo d.o.o.,, Energy d.o.o., O.Š. Rodoč (‘Bartol Kašić’), SUM Mostar, vojarna ‘Stanislav Baja Kraljević’, te gore navedeni.

Na lice mjesta izlazila je gradska inspekcija. Potpisnici peticije i zahtjeva za postupanje tvrde da su u MVVM-u dva dana čistili i zaustavili rad, te da su istu očekivali. Gradska inspekcija nije utvrdila neregularnosti.

“Dana 15.2.2022. sanitarni inspektor je po zahtjevu Mjesne zajednice Rodoč i u predmetu – tvrtka MVVM d.o.o. Mostar locirano u industrijskoj zoni Soko- Rodoč da ista neodgovornim postupcima u radu ugrožava okoliš i zdravlje ljudi.

Inspektor je očevidom u vremenskom razdoblju od 10:00 do 11:30 sati utvrdio sljedeće: Navedena tvrtka ima okolišnu dozvolu broj UPI-05/2-23-11-88/18 od 26.6.2018. izdanu od Federalnog ministarstva okoliša. Ovim rješenjem točno je naveden način rada, opis tehnološkog procesa i monitoringa praćenja kvaliteta otpadnih voda. Rezultate provedenih analiza šalju nadležnom ministarstvu. Inspektor je utvrdio da je ispoštovana procedura rada po rješenju. Sam proces sterilizacije se vrši u sterilizatoru koji čini zatvoreni sustav sa pročišćivaćem. Komunalni otpad kao rezultat procesa sterilizacije je u obliku praha, sterilan je i kao takav se tretira kao komunalni otpad. Sam sterilizator je pod stalnom kontrolom parametara temperature i svih ostalih faktora.

Tijekom rada sterilizator ne ispušta nikakve plinove ni mirise tako da u hali nema nikakvog mirisa, osim mirisa dezinfekcijskih sredstava kojim se dezinficiraju kante za prihvat otpada. Sala je površine 800m2 i ima sve potrebne prostorne sadržaje i opremu za navedenu djelatnost. Inspektor je utvrdio da se radi samo sa infektivnim, a ne patološkim otpadom.

Osoblje uposleno na istim poslovima ima propisanu zaštitnu opremu. Inspektor je napravio nadzor i u večernjim satima (20:30 sati) sutradan u jutarnjim satima (5:45 sati) kako navode podnositelji zahtjeva da se radi u ranim jutarnjim satima. Obišla sam krug cca 100m oko hale i nikakvi mirisi se nisu osjetili. Navedena tvrtka nije radila u trenutku nadzora. Napominjem da u blizini nema naselja tako da nema nikakvih opasnosti za zdravlje ljudi, tako da navedeni objekat ne predstavlja rizik po zdravlje mještana Rodoča”, odgovorila nam je gradska inspekcija.

Potpisnici peticije upravo tvrde da je gradska inspekcija došla nakon što se u MVVM-u dva dana nije radilo, te se čistilo, pa su pozvali I Federalnu upravu za inspekcijske poslove. I njihovi inspektori su danas u krugu ‘Sokola’.

Potpisnici peticije žale se na nesnosan smrad, glavobolje i povraćanje. I sami smo ga osjetili, te se s glavoboljom vratili u redakciju. Podsjetimo, mještani i gospodartvenici potpisnici su zahtjeva za zabranu zbrinjavanja medicinskog otpada u Slobodnoj zoni Hercegovina Mostar. Traže da ova tvrtka iz kruga ‘Sokola’ seli.

Iz tvrtke MVVM, kojoj su, prema registru poslovnih subjekata u BiH osnivači Dalibor Buhač, Valentina Jerkić i Kata Leko, koja je i u ulozi direktora, kažu da je sve po propisima, da ne smrdi, a osjet je kao u zubara.

Međutim, prema internim informacijama neki radnici su već odustali od rada u ovoj tvrtki, upravo zbog nesnošljiva smrada. U trenutku pisanja ovog članka federalni inspektor je i dalje u prostorijama MVVM-a.

/

Mito naše svagdašnje: Ja vam novac ne dam, spasite mi ženu i dijete

Godišnje se u prosjeku u BiH za mito u porodilištima daje oko dva miliona KM. Kovertama s novcem “časte” se doktori, babice, medicinsko osoblje. A sve za bolji tretman i uvjete poroda. Rezultati istraživanja pokazali da pred ovom “kulturom naših pacijenata” olako pokleknu obje strane

Piše: Senka KURT

– Doktor me nije htio poroditi dok moj suuprug nije dao 50 eura. Imala sam osjećaj da beba izlazi, a rečeno mi je da nisam spremna za porod i da se moram strpiti. Zar se može strpiti dok beba izlazi?! U strahu da će se nešto dogoditi, jer je vodenjak davno iscurio i počela sam krvariti, suprug je „počastio“ doktora i u roku od 5 minuta doktor je došao da me porodi. Zbog njegovog čekanja smo ostale u bolnici duže nego što je trebalo.

Priča je ovo jedne novopečene majke iz Zenice. Sjećanje na dane u Kantonalnoj bolnici kada je na svijet donijela svoju bebu.

Takvi dani, na žalost, u mnogim su zdravstvenim institucijama širom zemlje obilježene s nekoliko stvari – kovertama, „čašćenjem“, korupcijom, toaletima bez sapuna i tople vode, lošim tretmanom prema porodiljama.

Prema istraživanju  „Borba protiv korupcije u porodilištima“, Udruženja Babysteps u suradnji sa EU i USAID-om, u Bosni i Hercegovini se godišnje, u prosjeku, za mito u porodilištima daje oko dva miliona maraka.

Istraživanje je pokazalo da svaka druga porodilja „počasti“ doktora, babicu, medicinsko osoblje. A motivi su različiti, no, osnovna je vodilja – da porod što bolje prođe.

Ja vam novac ne dam

Ovih je dana javnost uzbudilo svjedočenje jedne porodilje, kojoj je doktorica tražila 500 KM za carski rez.

Na kraju je jednostavno došlo do toga da je (muž) ušao u sobu u kojoj su sjedile doktorice, sestre i babice, i pitao ko je ta dotična doktorica koja moju suprugu uporno neće da odvede na carski, bez novca? Svi su ćutali, a moja doktorica je pokazala ko je u pitanju. On je rekao: “Hoćete li je odvesti na carski? Hoćete li uraditi nešto po tom pitanju, mi smo ovdje već skoro punih 14 sati!” Ona je rekla: “Pa znate, gospodine, ne ide to tako.” I on je bukvalno ustao i sa mantilom je okačio na čiviluk i rekao je: “Ja vam novac ne dam, spasite mi ženu i dijete!” Nakon carskog, kad su me probudili, doktorica je rekla da je sva sreća da mi je urađen carski baš u tom trenutku, jer da su čekali još samo pola sata, upitno je da li bi i ja i dijete preživjeli – svjedočila je ona u videu koji je podijelio Babysteps.

Ova 30-godišnja mlada žena, kazala je da je, pored poruka ohrabrenja raznih trudnica, kojima je to možda već drugi ili treći porod po redu, dobila i savjete da treba dati babici pri ulasku u salu 50 do 100 KM kako bi imala bolji tretman na porodu, da se izbjegne rezanje, šivenje…

Također, neki od savjeta su bili da se treba i doktoru koji bude u smjeni tada dati, odnosno staviti u kovertu, određeni iznos od nekoliko stotina maraka  kazala je ona.

Na FB stranici Udruženja mnogo je sličnih priča.  Iz Bolnice Sv. Apostol Luka iz Doboja stigla je ova:

Poslije carskog, supruga je doktor pozvao u svoju kancelariju da mu kaže podatke o bebi, kako smo prošli, kako se osjećam… Naravno, to nije praksa da se uvodi neko u kancelariju samo radi „davanja informacija o mami i bebi“. Suprug je dao kovertu sa 100 eura. Doktor me stalno obilazio, bio ljubazan. Drugi porod, korona. Suprug nije mogao ući u bolnicu. Isti doktor ostao bez koverte, nije me niti jednom obišao, niti pitao kako sam.

Svoje iskustvo sa Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra podijelila je jedna Sarajka.

Mnogi su me upozorili da su drip i epiziotomija standard na GAK-u. Nemaju vremena da čekaju prirodan porod. Bilo me strah. Nisam to htjela. Našla sam poznanika i platila 1.000 za carski rez. Porod je spontano počeo dva dana prije zakazanog termina. Dolazim na GAK. Doktor kojeg sam platila nije htio da razgovara samnom. Izbjegavao je kontakt očima. Više puta sam molila da mi ne daju drip. Dali su mi drip čim sam ušla u salu, zatim epiziotomija. Porodila sam se svega par sati nakon dolaska u porodilište. Kasnije saznajem da sam se porodila pola sata pred kraj smjene „mog doktora“.

Koverta od 141 KM

Ovakvih svjedočanstava ima bezbroj, no ima i drugačijih. Onih koji ne žele dati novac i preći preko svojih principa.

Porodila sam se na carski rez. Prije toga svaki pregled obavila privatno, u praksi doktora koji ne radi istovremeno na GAK-u. Tražila sam baš takvoga. Nisam platila ni jedan fening doktoru, nisam „zakitila“ sestre. Jednostavno, to je protiv svih mojih životnih načela. Da Vam pravo kažem stid bi me bilo sebe i ne znam kako bih to uradila. Kad smo beba i ja trebale izaći jedna mi je doktorica govorila da još nije vrijeme, da nismo spremne, zbog navodne jake žutice. Tražila sam da se ponove nalazi. I nekako su pristali da idemo kući. Na odlasku mi je ta ista doktorica rekla da će poslati sestru da nas pregleda. I sestra je dolazila. Mislim, dva dana. Naplaćivala je svaki dolazak 50 KM. Treći dan sam shvatila da dolazi samo zbog novaca, jer bebu bukvalno nije ni pogledala. Na odlasku sam joj rekla da nam više ne treba. Nisam joj htjela dati „njenih“ 50 KM. Bila je vidno ljuta – govori nam jedna Sarajka.

Istraživanje je pokazalo da se, u prosjeku, medicinsko osoblje počasti sa nešto više od 141 KM.

No, kako smo vidjeli ima i drastičnijih slučajeva.

Na poziv Babystepsa javilo se više od 2.700 porodilja koje su htjele govoriti o korupciji na porodu. Analizirano je njihovo iskustvo, od dolaska u bolnicu do samog poroda.

To je također važno jer je jedan od osnovnih razloga za davanje mita i generalno loše stanje u našim bolnicama. „Koverta“ tada znači bolji krevet, češći obilazak, kvalitetniju njegu.

Na žalost, to također znači i nejednak tretman onih žena koje nisu pristale „zakititi“ nekoga, te ih dovesti u podređeni položaj.

Tabela prikazuje značajne elemente porođajnog iskustva koji ukazuju na loše uslove u porodilištima

Osnovna, direktna pitanja vezana za korupciju u porodilištima odnosila su se na pitanja da li su ispitanice dale novčana sredstva/poklon nekome od osoblja porodilišta, te kada, na koji način i koliki iznos.

Rezultati su poražavajući i vrlo jasni – čak je 29,8 posto žena priznalo da je dalo novac ili poklon, a u zamjenu za bolji tretman.

Poražavajući rezultati

No, njih skoro 50 posto tvrdi da novac nisu dale, a ostatak odgovora veže za sami trenutak davanja novca ili poklona. Lako je zaključiti, onda da je polovina njih ipak poklekla i odlučila se za mito.

I medicinsko osoblje potvrdilo je naše navike, tradiciju, pa i uvjerenje da se novac mora nuditi.

 

Čak i kad vam ga niko i ne traži.

S druge strane, kada su pitani da li su ikada primili poklon od porodilje i njene porodice, njih čak 54,5 posto iskreno je potvrdilo da jesu.

No, zabrinjava zapravo činjenica (uvjerenje) da da medicinsko osoblje ne smatra lošom praksu primanja poklona na radnom mjestu. Tako je njih 54,5 posto kazalo da ” zavisi o kakvom se poklonu radi”, više od 18 posto zaposlenih u porodilištima smatra da tu “nema ništa loše”, da je to “dio kulture naših pacijenata”. Čak 9,1 posto kaže da je ” zakonski dozvoljeno primiti poklon do 20 KM” i da takav poklon nije nemoralan.  Isti broj ispitanih smatra potpuno suprotno.

Svi ovi podaci potvrđuju da je korupcije itekako prisutna u porodilištima u Bosni i Hercegovini. No, o tome znamo oduvijek. Baš kao i za činjenicu da smo spremni davati mito od momenta rođenja. Bez obzira rade li to u naše ime naši roditelji.

 

/

Amna Popovac: Narednih sedam dana je ključno

Rečenica koja nam je obilježila zadnje dvije (pandemijske) godine je: „Naredne dvije sedmice su ključne!“ i tako ukrug svakih 15 dana. Donosile su se razne mjere, zaključavali ljudi u kuće, firme zatvarale, siromašni su postajali siromašniji, a bogati bogatiji.

U međuvremenu, se etno-mafija toliko osilila da više nije ni pokušala sakriti namještanje tendera. Sve se moglo javno raditi pod motom „vanredne su okolnosti, sve radimo za NAROD“.

Vlastelinima je bilo važno pokazati da nešto rade pa su nabavljali respiratore, pokretnu bolnicu, rukavice, maske, nije bitno po kojoj cijeni. I onako nisu trošili svoje pare. To što većina nabavljene opreme nikada nije puštena u promet niti je kome koristila, nije bitno. NAROD ne osuđuje kada ga kradu njegovi. A ne osuđuju ni sudovi, jer su njihovi.

NAROD ZNA ko ga krade, ali šuti, u nadi da će dobiti neki činovnički posao. Ali to su uzaludna nadanja, jer su već duge rođačke liste za svaku moguću poziciju koja se otvori u narednih pet do deset godina. Džaba vam se sada učlanjivati, nema pozicija za one bez pedigrea u narednih pet izbornih krugova. Do tada ćete već biti zreli za penziju.

NAROD ODLUČUJE da šuti i gleda na TV beskonačne pregovore po restoranima i hotelima, dok razmišlja kada je jeftina struja da upali bojler ili veš mašinu. Narod odlučuje i kad ga ništa ne pitaju. Vidjeli smo to na zadnjem zasjedanju HNS-a.

NAROD ODLUČUJE da glasa nogama i u punim autobusima odlazi iz ove prćije.

Narod gleda večernje vijesti i misli: Dobro je dok ne puca. Jer narednih 7 dana je ključno, kažu likovi sa TV ekrana.

Kome je ključno tih sedam dana, etno-mafiji ili narodu?! Narod je naučio da vuče k’o magare i šuti.

Narodu su bile bitne COVID potvrde sa QR kodom, da može raditi i putovati. Ali ih ne dobismo. „Nadležni“ se nisu mogli dogovoriti čija firma će uzeti budžetske pare, pa narod ostade kratkih rukava. Sada dok Evropa i svijet ukida te potvrde, mi ćemo ih dobiti. Izgleda da se ipak oko podjele para najlakše dogovore. Evo nam „ukinuše“ i obavezno nošenje maski. Smiješno! NAROD je odavno ukinuo to pravilo.

Odavno znam da NAROD ovde nije glup, samo svjesno odabere da nešto ne vidi, da se ne sekira.

E moj NARODE, de malo podigni glavu i glas, predugo šutiš. Prođe ti život čekajući da prođe sedam ključnih dana. A dobro znaš da su se oni već sve dogovorili i da im odgovovara da se ništa ne mijenja, jer su taman usavršili trošenje narodnih para.

NAROD ZNA da će njemu biti isto, šta god se oni dogovorili i da će njihovi glasovi biti pokradeni kao i na svim dosadašnji izobrima, jer će njihovi kadrovi „brojati“ glasove. Narodu nije ključno samo sedam dana, nego je svaki dan nova borba za opstanak.

Rata u našem sokaku može, a ne mora biti. I to ne ovisi ni o narodu ni o etno-mafiji. Ali kako živimo ovde svaki dan, to ovisi o svakome od nas. Kada NAROD postane svjestan svoje snage, pa ustane da brani svoje živote, kao što brani svoje rijeke, ništa ga neće moći zaustaviti. Zato narode, svaki sedam dana je ključno i ti odlučuješ hoćeš li se boriti za sebe ili za njih.

KORUPCIJA NA UNIVERZITETU U TUZLI: Potvrđena optužnica protiv rektorice za zloupotrebu položaja

Uprkos očigledne neregularnosti, Rektorat Univerziteta odabrao kandidata koji ne zadovoljava kriterije i dao prijedlog za procedure njegovog imenovanja u docenta. Od januara 2021., kada je donesena pravnosnažna presuda o poništavanju izbora kandidata (profesora Besima Salkića) on radi protuzakonito, a rektorica ne želi da provede odluku suda

Piše: Adis ŠUŠNJAR

Općinski sud Tuzla potvrdio je optužnicu Tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv rektorice Univerziteta u Tuzli Nermine Hadžigrahić koja je tereti za zloupotrebu položaja i ovlašćenja, saznaje Inforadar.

Hadžigrahić je, kako je navedeno u optužnici, zloupotrijebila položaj kako bi nezakonski zaposlila jednog od kandidata na mjesto docenta na Tehnološkom fakultetu.

Rektorica iznad zakona 

Podignuta optužnica protiv rektorice rezultat je četvorogodišnje borbe Mehe Majdančića, asistenta na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, nakon što je zbog korupcije na ovom univerzitetu odbijen za poziciju docenta iako je bio jedini kandidat koji je ispunjavao sve uslove za ovaj javni poziv. Na raspisani konkurs na Univerzitetu u Tuzli “za poziv docenta sa mogućnošću zaposlenja” prijavili su se Majdančić i još dva kandidata koji, prema njegovim riječima, nisu imali pravo učešća na konkursu.

Međutim, i pored očigledne neregularnosti, Rektorat Univerziteta odabrao je kandidata koji ne zadovoljava kriterije i dao prijedlog da se ide u proceduru imenovanja u docenta. Majdančić je nakon toga uložio žalbu koja je odbijena, a nakon toga prijavio je nezakonitosti nadležnom sudu.

Uprkos sudskim odlukama da je imenovanje nezakonito, u Rektoratu Univerziteta su nastavili ignorisati ove odluke te se tako postavili iznad zakona.

Majdančić je tvrdio da iza svih ovih dešavanja stoji rektorica Univerziteta u Tuzli Nermina Hadžigrahić, a što je na kraju potvrđeno i optužnicom.

Foto: Faksimil odgovora Tužilaštva TK o podizanju optužnice protiv rektorice nakon krivične prijave Majdančića

“Nakon što sam prijavio nezakonitosti Sudu, Sud je donio odluku da su ove radnje nezakonite i da trebaju biti poništene. Nakon što su u Rektoratu Univerziteta izignorisali ovu sudsku odluku, podnio sam krivičnu prijavu protiv rektorice univerziteta Nermine Hadžigrahić koja je i potpisnica ovih odluka”, kaže Majdančić. Smatra da je eliminiran zbog političkih veza rektorice i kandidata kojem je pogodovano da dobije ovu poziciju.

“Na mjesto docenta izabran je Besim Salkić, kandidat SDA za Skupštinu Kantona Tuzla na prošlim izborima. Odluke u Rektoratu su donešene u korist Salkića zbog političkih-jaranskih odnosa jer je Hadžigrahić bliska PDA i SDA”, ističe Majdančić.

Foto: Iz Tužilaštva TK dostavili odgovor Inforadaru da je sud potvrdio optužnicu protiv rektorice

U optužnici protiv rektorice je navedeno da, “iako je bila svjesna da se u vezi sa raspisanim javnim konkursom za izbor kandidata za docenta u naučno-nastavnoj oblasti „Biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo“ na Tehnološkom fakultetu vodi sudski spor nakon izbora kandidata i da je pravosnažnom presudom nadležnog suda u januaru 2021. poništena odluka o izboru kandidata za navedeno naučno-nastavno zvanje iz januara 2018. godine, nije poduzela potrebne radnje u cilju provođenja pravosnažne presude.”

Dvanaest mjeseci nezakonitog rada

U optužnici je nadležnom sudu predloženo da se za Hadžigrahić izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti rektora JU Univerzitet u Tuzli u trajanju od najmanje pet godina te da se, kao imovinsko-pravni zahtjev oštećenog, poništi ugovor o radu između Univerziteta i profesora Salkića, koji radi kao docent.

“Hadžigrahić nije donijela odluku o prestanku radnog odnosa, kao ni odluku o nastavku vođenja procedure po ranije raspisanom konkursu, čime je ovoj osobi omogućila korist u vidu nastavka radnog odnosa i svih drugih prava iz radnog odnosa u periodu od prijema pismenog otpravka pravosnažne presude suda u februaru 2021. godine do danas. Dakle, kao službena osoba u Federaciji BiH neobavljanjem svojih dužnosti je drugome pribavila korist”, navedeno je u optužnici.

Foto: Odgovor Tužilaštva TK

Inforadar se obratio pitanjima i rektorici Hadžigrahić kako bismo čuli njenu stranu priče, ali nam na pitanja nije odgovoreno.

Podsjećamo da ovo nije jedini slučaj korupcije na Univerzitetu u Tuzli. Dijeljenje bitnih pozicija mimo zakona veže se za još neka imena na ovom univerzitetu. Također, profesor Feriz Adrović sa PMF-a najavljuje da će pravdu potražiti na sudu. On je nakon 40 godina rada spriječen da završi ranije započeti projekat istraživanja. Iako ima pravo da mu se produži ugovor da dovrši značajan projekat, on je poslan u penziju i zabranjen mu je ulazak na PMF. Profesor Adrović je nedavno javno upozorio na sporna kadriranja na Univerzitetu u Tuzli, kao što već godinama upozorava na korupciju i sporna kadriranja na Univerzitetu u Tuzli zbog čega trpi pritiske.

“Politika kontroliše Univerzitet u Tuzli i sve se rješava kao na pijaci. Partije postavljaju na pozicije, a istinski profesori šute jer se boje. Svi na Univerzitetu u Tuzli ćute, a Univerzitet se svakim danom urušava, razvoj i život na njemu zavisi od male grupe istomišljenika. Moj sin ima doktorat iz rijetke oblasti genetike, a 12 godina je na birou. Ne može da se zaposli jer mi se osvećuju zbog mog stava i javne kritike ovog univerziteta”, kaže Adrović. On je nedavno i javno upozorio da je Univerzitet u Tuzli bio i ostao partijski plijen, “poligon partijskog iživljavanja, na kojem je autonomija sahranjena rigidnom tendencijom partijskog terora i nezajažljive karijerističke opsesije pojedinaca.”

“Na Univerzitetu u Tuzli egzistira dosta dostojanstvenih i sposobnih profesora iz raznih naučnih oblasti, ali su očito ciljano potisnuti, podcijenjeni i diskriminisani”, naglašava Adrović.

Visoka korupcija u visokom obrazovanju 

Ironično je da je Univerzitet u Tuzli usvojio Akcioni plan za borbu protiv korupcije za period 2018-2019. godina. U Akcionom planu detaljno su opisane aktivnosti koje će spriječiti korupciju i doprinijeti povećanju svijesti o ovom problem. Naglašena je odgovornost Univerziteta i značaj njegovog primjera drugim institucijama i pojedincima. Trebao je biti oformljen Radni tim za sprovođenje Akcionog plana, a godišnje o svim aktivnostima je trebalo informisati rektoricu Univerziteta.

 

Optužnica protiv rektorice potvrđena je svega nekoliko dana prije Karton revolucije koju provode studenti Univerziteta u Tuzli, zahtijevajući bolje obrazovanje i sprječavanje korupcije na univerzitetu.

Foto: Studenti Univerziteta Tuzla

U znak podrške studentima podsjećamo čitaoce, studente i zaposlene na svim univerzitetima u BiH na definiciju pojma korupcije preuzetu iz Plana borbe protiv korupcije Univerziteta u Tuzli:

Slučajevi korupcije u obrazovanju raspostranjena je pojava u BiH. Inforadar je krajem oktobra prošle godine objavio priču o stranačkom štancanju diploma na privatnim fakultetima, od kojih je jedan i Evropski Univerzitet Kallos, lociran u samom centru Tuzle, u poslovnoj zgradi, u kojoj – osim što možete studirati – možete se i kockati te obaljvati šoping.

Prema našim saznanjima iz Ministarstva obrazovanja TK, nakon posljednjeg teksta Inforadara i reakcije FUP-a te zaplijene dokumentacije za Kallos, predsjednik Komisije za akreditaciju Bernadin Ibrahimpašić je podnio ostavku.

PHOTO REBELLION IN FREE ZONE Workers are vomiting, locals signing a petition, Unbearable stench spreads through Sokol due to the sterilization of medical waste

The petition highlights the risks associated with inappropriate waste disposal, such as unfair disposal and contamination of drinking water. Legal entities from the Rodoča area have been joined by individuals, and we already have about two hundred individuals, individuals who have signed their name, surname and ID number that they do not want this company in their place

By: Hercegovina.info

Rodoč Local Community, Jasenica Local Community, Bartol Kašić Elementary School, Stanislav Baja Kraljević Barracks, University of Mostar, Indirect Taxation Authority, and catering facilities around the former Sokol, as well as businessmen operating within it, are signatories to the ban on medical waste disposal in the Free Zone Herzegovina Mostar.

Considering that the company MVVM d.o.o. operates on the site of the Free Zone Herzegovina Mostar, which is located in the local community Rodoč and in the immediate vicinity of the local community Jasenica and not far from the river Jasenica, which owns a facility at this site which is being used for the treatment of medical waste. We are of the opinion that there are no technical, technological, environmental or all other conditions for such actions to be performed at this site. We are also convinced that the facility is not equipped with any equipment that could minimally prevent unwanted consequences. We are also of the opinion that the facility or company does not have a use permit for such actions. Such actions and irresponsible behaviour endanger the environment, which is less important than endangering the lives and health of locals and people who move in the immediate vicinity “, is written in the request from Rodoč Local Community, Jasenica Local Community, Bartol Kašić Elementary School, Stanislav Baja Kraljević Barracks, University in Mostar, and catering facilities around the former Sokol, as well as businessmen operating within it.

In their request to the city administration, they write that they submit the request for several, specifically 5 reasons. The first is location.

From the company MVVM, which, according to the register of business entities in BiH, the founders are Dalibor Buhač, Valentina Jerkić and Kata Leko, who is also in the role of director, say that everything is according to regulations. We sent them an inquiry about waste disposal and negative reactions from Rodočani locals on Thursday, they promised an answer on Monday (today).

According to Hercegovina.info, this company is in close contact with Alba and Vlado Jerkić, whose wife is the founder, and the company AX Soling, Vjenceslav Lek, whose wife is the founder and director. The third founder is Mostar boxer Dalibor Buhač.

Despite about twenty signed legal entities, including public institutions and even the Indirect Taxation Authority, the MVVM claim that all this is due to the dissatisfaction of one neighbor.

At the very beginning, we need one correction! Namely, the company MVVM does not deal with the incineration of any waste. We have been located within the Sokol industrial zone since 2018, and we moved to a new hall within Sokol a few months ago. From 2018 until today, there have been no objections to the work of the company MVVM, but we’ve found out that we are bothering one neighbour, primarily because of property and legal relations. These are plots that border each other. We justifiably suspect that he was the one who launched this campaign about the alleged endangerment of the environment. Unfortunately, we also received a clear threat that the media will be (mis)used for the purpose of developing a negative image of the company and relocating it. We repeat that from 2018 until today, nothing bothered anyone, and our work is always transparent, primarily subject to the public interest “, says Kata Leko in response, on behalf of the MVVM Management.

He claims that they had a meeting with MZ Rodoč where they introduced the locals to the work and method of waste sterilization.

During the meeting, the locals realized that within our company, waste is exclusively processed/sterilized. Then we invited them to a practical tour of the plant to see on the spot the safety of the process. In addition, we have visits from our clients who are extremely satisfied with the way our sterilizer works “, claim the MVVM.

Asked if inspectors came to the company, they said they had inspections from several services. Asked what kind of waste is in question and whether it has a detrimental effect on locals, they say no.

MVVM – smells just like a dentist office

We do not own an incinerator but a sterilizer. Working on a waste sterilizer is harmless. A sterilizer is a machine that sterilizes waste by dry sterilization. Sterilizers of various sizes/applications are used on the farms. We have a sterilizer with a larger working volume and through proper work on the sterilizer, there is no harmful impact on the environment. Each processing cycle is recorded and documented for internal and external controls, ”they say.

On inquires about unpleasant odours, they say that it does not exist, that it is similar to the one at the dentist office.

We have a waste sterilizer that is used in all cities in the region and that sterilizes waste in a way allowed by the EU. Croatia, for example, has over 30 such sterilizers. There are currently about 10 sterilizers in BiH. They are in Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Doboj, etc. Locations of such sterilizers are in industrial zones, residential areas, hospitals, health centres, clinics. There is no unpleasant odour during the sterilization process, perhaps the most similar odour is the one when visiting a dentist, and only with the sterilizer. Unfortunately, we have to emphasize that the unpleasant smell is obviously felt only by the neighbour who started this media campaign “, claim the MVVM.

However, the people of Rodočani would not agree with the statement that the stench is not to be felt, as well as the businessmen who are trying to work in the immediate vicinity.

All the companies have signed, it’s a horror. It is not only that it stinks, but also is headache and vomit-inducing“, says the owner of the company Ditrix, Ivica Drežnjak, who is just one of the signatories of the request for this company in Rodoč to stop working. Drežnjak says that people from MVVM, in addition to the claims that they do not produce a bad stench, claim that they do not wash the containers, but they do wash them, and the water spills over the fields of locals.

It stinks, my head hurts. People do not want to enter the company for work. We talked to the owner Leko, he says it’s not like that, you have turned on me. Man, come downstairs, and stay here for a while, and you’ll see. That job has no place among businesses and in the settlement “, Drežnjak thinks. In addition to him, several other locals called us. They claim that they called the police because of everything and that apart from the stench from that company in Rodoč, everyone sets fire to whatever they please, that this is a place from which they will have to flee.

In the end, despite the handwritten signatures of locals, companies, schools, the MVVM asks “whether this media campaign was ordered directly or indirectly from their neighbour, especially due to the fact that since 2018 they perform flawlessly in Sokol and have not bothered anyone ”.

The same director was asked about the connection between MVVM and AX Soling, since, according to neighbours, AX Soling built a hall where medical waste is disposed of under the pretext that it is a warehouse, she answered that it was a supplier to whom she forwarded the inquiry.

AX Soling is one of our suppliers. We have conveyed your inquiry to the management of AX-Soling. We were told that they had never built incinerators or warehouses nor were they registered for the said activity. AX-Soling is a tool shop and does not deal with the construction “, says Kata Leko about AX Soling, as if they are people she only knows very well in business, and not her husband. We told her that we are not exactly a restaurant for someone to order texts from here and that it was certainly not a problem for her to pass on the inquiry to AX Soling, since he is her husband.

By the way, MVVM was among the party incentives when we wrote to whom all stork brought good money.

From the Administrative Fund for Environmental Protection of the Federation of BiH at the suggestion of the director at the last session in 2020, MVVM doo Mostar came up with a project to expand existing capacities for medical waste in Herzegovina in the amount of up to 90,000KM. They were immediately recognized by the director of SKB, who entrusted them with waste disposal, and at the end of 2020, they received 663,390KM for year-round waste disposal.

Asked about the requests of the locals for inspection, the city inspection says that they will comment on the same after going out on the field.
The Federal Ministry of Environment and Tourism says that this company has all the permits.

The Federal Ministry of Environment and Tourism has issued a Decision on the environmental permit UPI-05 / 2-23-11-88 / 18 dated 26 June 2018 to the investor MVVM doo Mostar, for collection, transport, temporary storage, treatment and treatment of potentially infectious and of infectious medical waste in the industrial zone Bišće Polje bb in Mostar at the location Rodoč bb – Free Zone Herzegovina, In the immediate vicinity of the location there are no residential buildings, the whole location is located in the area of so-called. ” southern industrial zone “, they said, adding that the treatment of infectious medical waste is sterilization, not incineration.

However, what we convinced ourselves is that the unbearable stench spreads through the Rodoča and the inhabited part, especially in front of the houses on the hill, especially in the evening and when there is no wind. The truth is one, unsolicited, and it stinks, it stinks terribly. The locals are asking for the inspection to come at night, and they add that it is then that the real processes take place in the MVVM, and that is when it stinks the most.

Senka Kurt na OBN: Kako je Novalić ispričao vic godine

Unatoč pandemiji korona virusa prošla je godina u Federaciji BiH bila najuspješnija ekonomska godina.

Nije ovaj vic ispričao Sabit iz Tarčina nego premijer Fadil Novalić, uvjeravajući nas da je sve bilo kako treba. U prošlu smo godinu ušli zdravi, kazao je, vukli poteze, koji su bili usmjereni na očuvanje zdravlja ne samo ekonomskog sustava, već i na zdravstveni sustav.

Aferim! Tako se to radi. Ujutro si premijer, popodne optuženik, jedan od najodgovornijih u aferi respirator.

Sjećate se upravo je Novalić na sav glas hvalio te čudesne aparate, što smo ih suhim zlatom platili, kako bi se ustanovilo da ne samo da nisu korisni, već su štetni i smrtonosni.

I o čemu onda ovaj čovjek priča?

O tome kako je Vlada protekle dvije godine nastojala da održi zdravstveni i socijalni sistem na nogama, da sačuva ekonomski poredak, odnosno učini sve da kompanije spremno dočekaju postpandemijski period.

Kao ilustraciju istaknut ću samo jedno ministarstvo – ono poljoprivrede i jednog ministra – Šemsudina Dedića, za kojeg su dokazali i federalni revizori da je davao milione kompanijama koje su obećale pa slagale da neće otpuštati radnike u pandemiji.

Stotine hiljada naših konvertibilnih maraka darežljivi je Šemso dao kompaniji prijatelja svoga prijatelja koja je imala tek jednog zaposlenog.

O tome priča Fadil!

Sve bi kaže bilo još i bolje da u Federaciji nema političke krize. Da me sad stavite na muke ja se ne mogu sjetiti kad to nije bilo krize. Pa traje još od kako je aktuelnoj vladi istekao mandat, pa su u tehničkom već godinama.

No, eto od subote se valjda zaoštrava, nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora. Sve u svemu, evo zaključka – ako se i dalje nastavi sa dekonstituisanjem hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i kojima će se osigurati potpuna ustavna ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Pa da vas ne zbunjujem ovim stranim riječima krenut ćemo jednostavno, pa u glavu. Prijevod s Čovićevog na naš jezik glasi – ako se i dalje nastavi sa obespravljivanjem hrvatskog naroda, njegov će HNS pokrenuti sve da se napravi treći entitet. I tačka. Bez velikih objašnjenja.

Meni sličnim prevoditeljima Čović poručuje – nedvosmisleno je i jasno šta je pisac htio da kaže, pa nam ostavlja na volju da izvlačimo zaključke.

Hoću, evo sve letim, samo da mi je pojašnjenje, jer decenije ispiranja mozga učine svoje.

Jasno mi je jedino da je i prije same sjednice bilo izvjesno da će se zaključci svesti na nekoliko teza – Hrvati su ugroženi, neće se dopustiti preglasavanje, nema uvjeta za izbore, šta ćemo – kako ćemo, Treći je rješenje.

Ako bi bio ljubazan, a vjerujem da se mojoj molbi pridružuju mnogi, a posebno Hrvati, voljela bih da mi Dragan Čović odgovori – kako u njegovim vizijama izgleda ta nova institucionalna i teritorijalna organizacija BiH ili još detaljnije dokle sežu granice Trećeg eniteta.

Hoće li u njemu biti samo Hrvati iz Hercegovine? Šta ćemo s Livnom? Šta će biti s Hrvatima iz Srednje Bosne? Ono malo Hrvata u Republici Srspskoj?  Znači li to da će Čović, po uzoru na ratne vizionare, praviti sela poput Šuškova i inih što su po Hercegovini nicala nazor i danas zjape prazna.

Unaprijed hvala na odgovoru.

Ako me pitate na kraju što ne komentiram činjenicu da je Sebija Izetbegović, direktorica Kliničkog centra u Sarajevu sklopila ugovor o milionskoj suradnji sa kompanijom Igora Dodika, sina Milorada Dodika, reći ću kratko. Poput premijera Sarajevskog kantona Edina Forte.

Nije fer. Nisam spremna. Samo su mi na pameti Fadil i treći entitet.

Upozorenja: Skinite maske, ali još se čuvajte pandemije

Krizni štab ministarstva zdravstva FBiH predložio je ukidanje nošenja maski na otvorenom, ali i zatvorenom prostoru.

To znači da vam niko ne brani da i dalje u tržne centre, institucije, gdje god je zatvoreno, uđete bez maski. Ovisi o stupnju vaše brige za vlastito i zdravlje drugih. No, konačno je vrijeme da odahnu oni kojima je nošenje maske bilo poput tereta.

No, kako je kazao pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez, nošenje maski i dalje će biti obavezno u gradskom prijevozu, zatim za sve koji rade u zdravstvenim i socijalnim, ali i kazneno-popravnim ustanovama.

Korona još odnosi živote

Maske se i dalje preporučuju starijim osobama, koje su i dalje u riziku, kao i nevakcinisanim osobama.

Krizni štab je dozvolio okupljanje do 300 osoba, a ukoliko je taj broj veći, potrebno je posjedovanje dokaza o VPT pravilu.

Inače, u ugostiteljskim objektima, naveo je Čerkez, sada vrijedi pravilo razmaka od dva metra između stolova, čime se ukidaju brojčana ograničenja. Posjetitelji noćnih klubova moraju, pored poštivanja razmaka, posjedovati i dokaz o VPT pravilu.

Kina i pozorišta moći će raditi sa 50 posto kapaciteta, dok na sportskim takmičenjima vrijedi isto pravilo, osim u zatvorenim prostorima, gdje važi VPT pravilo.

Čerkez: Stariji još moraju biti na oprezu

Čerkez je istakao da kantoni imaju mogućnosti usvajanja restriktivnijih mjera te da će pratiti situaciju i nastavit popuštanje mjera.

Pandemija još nije prošla, treba se pridržavati preporuka, posebno ljudi treće živote dobi i nevakcinisane osobe – zaključio je Čerkez.

To potvrđuje i činjenica da su u protekla 24sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su ukupno 1 734 uzorka, od čega je 378 pozitivno na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonim u Federaciji BiH.

U protekla 24 sata u FBiH je umrla 21 osoba, čime se ukupan broj smrtnih ishoda na području FBiH popeo na 8.602.

U RS je u posljednja 24 sata Institutu za javno zdravstvo potvrđeno 102 novozaraženih, te 6 smrtnih slučajeva.

Od početka pandemije u RS je preminulo 6.235 osoba.

Visoka smrtnost tako je Bosnu i Hercegovinu svrstala na vodeće mjesto u Evropi, ali na začelje ljestvice po procijepljenosti.

 

Prema (ne)zvaničnim podacima cijepljeno tek 27 posto građana i to ne zbog toga što cjepiva nema, kako je to bilo u proljeće prošle godine, kada su građani BiH po vakcinu išli u Srbiju ili Hrvatsku.

Niska stopa procijepljenosti

Zbog nepovjerenja, nedovoljne edukacije, pa i loše promotivne kampanje BiH je uništila pola miliona vakcina, nakon što im je istekao rok trajanja.

Inače, novi soj, koji hara i našom zemljom, omikron, prema riječima Hans Klugea, čelnika europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije, mogao bi značiti i početak nove faze u pandemiji COVID-a 19, a možda i njezin kraj u Europi.

Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije – izjavio je Kluge za AFP krajem prošlog mjeseca, dodavši da bi se do marta omikronom moglo zaraziti 60 posto Europljana.

Kada se stiša aktualni val zaraze omikronom u Evropi, “bit će uspostavljen globalni imunitet koji će trajati sedmicama i mjesecima, što zahvaljujući vakcini što zahvaljujući imunitetu koji su ljudi stekli zarazom što zahvaljujući smanjenoj sezonalnosti”, tumači Kluge.

Očekujemo period mira, a onda bi se krajem godine COVID-19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija – dodao je.

No, on smatra da je još prerano da se COVID-19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe.

Puno se priča o endemiji, ali endemija znači […] da možete predvidjeti kako će se stvari razvijati. Virus nas je već nekoliko puta iznenadio, pa moramo biti jako oprezni – naglašava Kluge.

Omikron se jako brzo širi, a mogle bi se pojaviti i nove varijante, dodaje.

A četvrta doza?

Povjerenik EU-a za interna tržišta Thierry Breton, čiji portfelj uključuje i proizvodnju vakcina, izjavio je da će biti moguće prilagoditi ih eventualnim novim varijantama virusa.

Bit ćemo otporniji, između ostalog i na nove varijante. Bit ćemo spremni za prilagodbu vakcina, posebno onih baziranih na  RNK tehnologiji, bude li potrebno prilagoditi ih zaraznijim varijantama virusa – dodao je Breton.

Kazao je da je poritet je stabilizirati situaciju u Europi, gdje stope procijepljenosti kreću od 25 do 95 posto, što znači i različiti stepen opterećenosti bolnica i sistema zdravstvene zaštite.

Upitan je li potrebna i četvrta doza vakcine da se dokonča pandemija, oprezno odgovara tek da “znamo da imunitet snažno ojača nakon svake doze vakcine”.

U svijetu je od zaraze korona virusom do sada umrlo gotovo 5,6 miliona ljudi, od čega 1,7 na Starom kontinentu.

Europa ublažava mjere

U međuvremenu, države članice Europske unije usaglasile su se da ublaže pravila za turistička putovanja u 27-člani blok za putnike koji su vakcinisani protiv koronavirusa ili su se oporavili od COVID-19.

Putnici koji su primili drugu dozu vakcine u roku od najmanje od 14 dana ili ne više od 270 dana prije dolaska, ili oni koji su primili treću dozu, imat će pravo na turističku posjetu, kao i oni putnici koji su se oporavili od COVID-19 u roku od 180 dana prije putovanja.

Europska komisija pozdravila je neobavezujuću smjernicu, koja također podrazumijeva da se testiranja niti bilo kakvi dodatni zahtjevi ne primjenjuju na djecu mlađu od šest godina u pratnji odraslih.

Od putnika koji su primili vakcine koje je odobrio WHO ali nisu ovlaštene za korištenje unutar EU, još se može tražiti da predoče negativni PCR test, ili da budu smješteni u karantin, saopćilo je Europsko vijeće.

Do sada je EU odobrila vakcine protiv COVID-19 koje su razvile kompanije Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca, Johnson & Johnson i Novavax, prenosi AP.

KOMENTARI

BUNT U SLOBODNOJ ZONI Radnici povraćaju, mještani potpisuju peticiju, Sokolom se širi nesnosan smrad zbog sterilizacije medicinskog otpada

U peticiji se ističu rizici povezani  s neodgovarajućim odlaganjem otpada, poput nepravičlnog odlaganja i kontaminacije pitke vode. Pravnim osobama s područja Rodoča pridružile su se i fizičke te već imamo dvjestotinjak osoba, pojedinaca koji su se potpisali imenom, prezimenom i matičnim brojem da ne žele ovu tvrtku u svome mjestu 

Piše: Hercegovina.info

Mjesna zajednica Rodoč, Mjesna zajednica Jasenica, Osnovna škola Bartola Kašića, Vojarna Stanislav Baja Kraljević, Sveučilište u Mostaru, Uprava za neizravno oporezivanje, te ugostiteljski objekti oko nekadašnjeg Sokola, kao i gospodarstvenici koji djeluju u krugu istoga potpisnici su zahtjeva za zabranu zbrinjavanja medicinskog otpada u Slobodnoj zoni Hercegovina Mostar.

S obzirom da na lokalitetu Slobodne zone Hercegovina Mostar koja je smještena na teritoriju mjesne zajednice Rodoč i u neposrednoj blizini mjesene zajednice Jasenica kao i nedaleko od rijeke Jasenica posluje tvrtka MVVM d-o-o koja posjeduje objekat na ovom lokalitetu te u kojem vrši tretiranje odnosno zbrinjavanje medicinskog otpada. Mišljenja smo da ne postoje ni tehnički, ni tehnološki kao ni okolišni ni svi drugi uvjeti da se na ovom lokalitetu vrše ovakve radnje. Također smo uvjereni da objekt nije opremljen nikakvom opremom koja bi u minimalnoj mjeri mogla spriječiti neželjene posljedice. Mišljenja smo i da objekt, odnosno tvrtka nema uporabnu dozvolu za ovakve radnje. Ovakvim postupkom i neodgovornim ponašanjem je ugrožen okoliš što je manje bitno od ugroženosti života I zdravlja mještana i ljudi koji se kreću u neposrednoj blizini”, pišu u zahtjevu Mjesna zajednica Rodoč, Mjesna zajednica Jasenica, Osnovna škola Bartola Kašića, Vojarna Stanislav Baja Kraljević, Sveučilište u Mostaru, te ugostiteljski objekti oko nekadašnjeg Sokola, kao i gospodarstvenici koji djeluju u krugu istoga.

U svom zahtjevu gradskoj administraciji pišu da zahtjev podnose iz više, konkretno 5 razloga. Prvi je lokacija.

Potpisivanje peticije

“Neposredna blizina postojećih tvrtki, koje upošljavaju veliki broj djelatnika. Drugi nepodnošljivi smrad u procesu sterilizacije, a treći sama svojstva opasnog otpada – štetnost, toksičnost, kancerogenost i infektivnost, a četvrti da opasni medicinski otpad čine patološki otpad, dijelovi ljudskog tijela, amputati, tkiva, organi odstranjeni tijekom kirurških intervencija, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, materijal i pribor upotrebljen prigodom medicinskih intervencija…”, navode dalje u zahtjevu. Ističu i rizike povezane s neodgovarajućim odlaganjem otpada, poput nepravičlnog odlaganja i kontaminacije pitke vode. Pravnim osobama s područja Rodoča pridružile su se i fizičke te već imamo dvjestotinjak osoba, pojedinaca koji su se potpisali imenom, prezimenom i matičnim brojem da ne žele ovu tvrtku u svome mjestu. Prikupljanje potpisa se i dalje nastavlja pod egidom “Peticija – skupljanje potpisa za zabranu uništavanja medicinskog otpada u Rodoču.

Iz tvrtke MVVM, kojoj su, prema registru poslovnih subjekata u BiH osnivači Dalibor Buhač, Valentina Jerkić i Kata Leko, koja je i u ulozi direktora, kažu da je sve po propisima. Upit o zbrinjavanju otpada i protivljenju Rodočana poslali smo im u četvrtak.
Ovo poduzeće, saznaje Hercegovina.info u uskoj je vezi s Albom i Vladom Jerkićem, čija je supruga osnivač, te tvrtkom AX Soling  Vjenceslavom Lekom, čija je supruga osnivač i direktor. Treći osnivač je mostarski bokser Dalibor Buhač.

Unatoč dvadesetak potpisanih pravnih osoba, među kojima su i javne ustanove, pa čak i Uprava za neizravno oporezivanje, iz MVVM-a tvrde da je sve maslo jednog susjeda.

Na samom početku dužni smo jednu ispravku! Naime, tvrtka MVVM se ne bavi spaljivanjem nikakvog otpada. Nalazimo se unutar industrijske zone Sokol od 2018, a preselili smo se u novu halu unutar Sokola prije nekoliko mjeseci. Od 2018. do danas nije bilo prigovora na rad tvrtke MVVM, no upoznati da smetamo jednom susjedu, prvenstveno zbog imovinsko-pravnih odnosa. Riječ je o parcelama koje graniče jedna s drugom. Opravdano sumnjamo da je upravo on pokrenuo ovu kampanju o navodnom ugrožavanju životne sredine. Nažalost, dobili smo i jasnu prijetnju kako će se mediji “(zlo)upotrijebiti“ u svrhu razvijanja negativnog imidža tvrtke i izmještanja iste. Ponavljamo od 2018 do danas nije nikome ništa smetalo, a naš rad je uvijek otvoren, prvenstveno podložan interesu javnosti”, kaže u odgovoru Kata Leko, ispred Uprave MVVM-a.

Tvrdi da su imali sastanak sa MZ Rodoč gdje su mještane upoznali sa radom i načinom sterilizacije otpada.

Tijekom sastanka mještani su uvidjeli da se u krugu naše tvrtke otpad isključivo prerađuje/sterilizira. Tada smo ih pozvali i u praktični obilazak postrojenja da se uvjere na licu mjesta u neškodljivost procesa. Osim toga imamo i posjete naših komitenata koji su iznimno zadovoljni načinom rada našeg sterilizatora”, tvrde iz MVVM-a.

Upitani jesu li inspektori dolazili u poduzeće, kažu da su inspekcijske nadzore imali iz više službi. Upitani kakav je otpad u pitanju i ima li štetnog učinka za mještane tvrde da nema.

MVVM – Osjet kao u zubara

Mi ne posjedujemo spalionicu već sterilizator. Rad na sterilizatoru otpada je neškodljiv. Sterilizator je stroj koji suhom sterilizacijom sterilizira otpad. U gospodarstvu se koriste sterilizatori raznih veličina/ primjena. Mi posjedujemo sterilizator veće radne zapremine i kroz pravilan rad na sterilizatoru nema štetnog utjecaja na okolinu. Svaki obradni ciklus se bilježi i dokumentira zbog internih i vanjskih kontrola”, navode dalje. Upitani o neugodnim mirisima kažu da ga nema, da je sličan kao kod odlaska zubaru.

Mi posjedujemo sterilizator otpada koji se koristi u svim gradovima regije i koji otpad sterilizira na način dopušten od  EU. Hrvatska, primjerice, ima preko 30 ovakvih sterilizatora. U BiH je trenutno 10-tak sterilizatora. Oni su  u Banja Luci, Sarajevu, Tuzli, Zenici, Doboju i td. Lokacije ovakvih sterilizatora su u industrijskim zonama, stambenim naseljima, bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama. Pri procesu sterilizacije nema neugodnog mirisa, možda najsličniji miris kod posjete dentistu i to samo kod sterilizatora. Nažalost, moramo naglasiti kako neugodan miris, očigledno osjeti samo susjed koji je ovu medijsku kampanju i pokrenuo”, tvrde iz MVVM-a.

Međutim, Rodočani se ne bi baš složili da se ne osjeti smrad, kao ni gospodarstvenici koji pokušavaju raditi u neposrednoj blizini.

“Sve su se tvrtke potpisale, to je užas. Nije to samo što smrdi, već i glavobolja, povraćanje”, kaže vlasnik tvrtke Ditrix Ivica Drežnjak, koja je tek jedan od potpisnika zahtjeva da ovo poduzeće u Rodoču prestane s radom.

Drežnjak kaže da iz MVVM, osim da ne smrdi, tvrde da ne peru kontejnere, a ipak ih peru, a voda se razlijeva po njivama lokalnih mještana.

“Smrdi, glava boli. Ljudi neće da ulaze u tvrtku da rade. Mi smo s vlasnikom Lekom razgovarali, on kaže nije to tako, digli ste se protiv mene. Čovječe pa dođi dolje, pa ti boravi malo tu, pa ćeš vidjeti. Onom poslu nije mjesto među tvrtkama i u naselju”, mišljenja je Drežnjak. Osim njega javila nam se još nekolicina mještana. Tvrde da su zbog svega pozivali i policiju, te da osim smrada iz te tvrtke u Rodoču pali tko što hoće, i ovo je mjesto iz kojeg će se morati bježati.

Na koncu, unatoč vlastoručnim potpisima mještana, tvrtki, škole, iz MVVM-a pitaju “je li ova medijska kampanja naručena izravno ili neizravno od njihovog susjeda posebno zbog činjenice da od 2018. besprijekorno obavljaju našu djelatnost u krugu Sokola i do sada nisu nikome smetali”.

Ista ta direktorica upitana u kakvoj su povezanosti MVVM i AX Soling, budući da je, prema navodima susjeda AX Soling gradio halu u kojoj se zbrinjava medicinski otpad pod izgovorom da se radi o skladištu, odgovara da se radi o dobavljaču, kojem je upit proslijedila.

AX Soling je jedan od naših dobavljača. Upravi AX-Soling-a smo prenijeli Vaš upit.  Rečeno nam je da nisu nikada gradili spalionice niti skladišta niti su registrirani za navedenu djelatnost. AX-Soling je trgovina alatom i ne bavi se građenjem”, navodi Kata Leko o AX Solingu, kao da se radi o osobama koje tek ovlaš poslovno poznaje, a ne njezinu suprugu. Odgovaramo joj da nismo baš restoran da bi netko kod nas tekstove naručivao, a da joj zasigurno nije bio problem prenijeti upit AX Solingu, budući da joj je to suprug.

Inače, MVVM se našao među stranačkim poticajima kada smo pisali kome je sve roda donijela lijepe novce.

Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH na prijedlog direktora na zadnjoj sjednici u 2020. je temeljem javnog poziva donio nekoliko odluka.  Od Upravnog Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH na prijedlog direktora na zadnjoj sjednici u 2020. MVVM d.o.o. Mostar upao je s projektom proširenje postojećih kapaciteta za zbrinjavanje medicinskog otpada u Hercegovini sa iznosom do 90.000 maraka. Prepoznati su odmah i od ravnatelja SKB-a koji im povjerava zbrinjavanje otpada, te za cjelogodišnje zbrinjavanje otpada koncem 2020. dobivaju 663.390 maraka.

Gradska inspekcija upitana o zahtjevima mještana za inspekcijskim nadzorom kaže da će se očitovati o istome nakon izlaska na teren.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma kažu da ovo poduzeće ima sve dozvole.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je investitoru MVVM d.o.o. Mostar izdalo Rješenje o okolišnoj dozvoli UPI-05/2-23-11-88/18 od 26.06.2018.godine, za sakupljanje, transport, privremeno skladištenje, tretman i obrada potencijalno infektivnog i infektivnog medicinskog otpada u industrijskoj zoni Bišće Polje bb u Mostaru na lokaciji Rodoč bb – Slobodna zona Hercegovina, U neposrednoj blizini lokacije nema stambenih objekata, cijela lokacija se nalazi na području tzv. ‘južne industrijske zone’”, kazali su dodavši da je tretman obrade infektivnog medicinskog otpada sterilizacija, a ne spaljivanje.

Međutim, ono što smo se i sami uvjerili je da se Rodočom, i naseljenim dijelom širi nesnosan smrad, osobito ispred kuća na uzvisini, osobito uvečer i kad nema vjetra. Istina je jedna, nenaručena, i da smrdi, užasno smrdi. Mještani traže da inspekcija dođe u noćnim satima, a dodaju da se upravo tada u MVVM-u odigravaju pravi procesi, i najviše smrdi.

What is behind the long-standing blockade of tenders for the purchase of dialyzers in FBiH?

A  tender for dialysis consumables (dialyzers) has not been announced for more than two years. During this time, certain companies sell dialyzers at disproportionately high prices. Why?

 The Health Insurance and Reinsurance Institute of FBiH, which is responsible for procurement of dialysis consumables, and for the needs of dialysis centres in FBiH, for more than two years, although it was obliged, did not announce procurement for dialyzers (dialysis consumables). The Ministry of Health of the FBiH stopped the realization of this tender by its inaction
By: Amil DUČIĆ

According to the research done by Fokus, the blockade of this tender has elements of a criminal offence and thus can lead to the criminal liability of a number of actors, since the last public procurements were realized in 2016, or to a lesser extent in 2017. And since then, among other bidders, companies representing Fresenius Medical Care BiH, including Melcom Ltd. from Mostar, have been selling the company’s dialyzers at disproportionately high prices.

This has led to multimillion-dollar losses in the Federation, as the prices of dialyzers in the FBiH for some models of dialyzers are three times higher than, for example, in Serbia and Croatia. On the other hand, the company Melcom, which is the distributor for Fresenius Medical Care (FMC), has on several occasions since 2017 thwarted tenders with its complaints, which were accepted by the BiH Complaints Review Office. The last time that happened was on September 11, 2019, when everything on this issue was blocked.

It should be emphasized here that health care at the federal level (whether it is the Ministry or federal institutes) is managed by the staff of the HDZ BiH, the party to which this department previously belonged in the distribution at the FBiH level. Furthermore, the founder and director of Melcom from Mostar, Mate Čujić, is a longtime friend of the current director of the University Clinical Hospital Mostar, Ante Kvesić, who is very close to Dragan Čović, the leader of HDZ BiH, and about which Žurnal wrote. But let’s go in order.

The Contracting Authority – FBiH Institute of Health Insurance on December 27, 2016, for the last time, successfully implemented the procedure of procurement of dialyzers (dialysis consumables) for the needs of dialysis centres in the FBiH.

Half a year later, the Office again initiated the procedure for the procurement of dialyzers with changes to the tender documentation, which the Complaints Review Office annulled on January 18, 2018, explaining that the tender was not in coherence with the Rulebook and restricts bidders in terms of economic and financial capacity.

The Federal Ministry of Health (then still headed by Minister Vjekoslav Mandic – HDZ, who died in the meantime), responds that the correct decision is to procure dialyzers from different manufacturers and different characteristics in relation to the type of sterilization, and the Institute on March 29, 2018, launches a new tender for the procurement of dialyzers, now with three changes to the tender documentation, while the opinion of the Ministry is an integral part of the tender.

However, after Melcom’s appeal, the procedure is annulled again, on July 31, 2018. The Complaints Review Office is based on amendments to the Rulebook and adding “at least two different manufacturers” and vaguely defined requirements from the tender documentation regarding the application for dual lots, then the bidder individually and the bidder within the group as well as the use of the opinion of the FMZ, taking into account that it was given before the amendments to the Rulebook. At the end of October 2018, the Institute will re-initiate the procedure for the procurement of dialyzers, which will be annulled again on January 17, 2019. The complainant this time is 3AN Pharma d.o.o.

What is interesting is that this time the Institute, in terms of financial and economic capacity, asked the potential bidder that “the amount of total turnover in the period for which they submitted a statement, cannot be less than twice the estimated value of the lot, and if they offer a bid for several lots, the amount of total turnover may not be less than twice the amount of the collected estimated value of the lots it offers ”.

Thus, in practice, the tender is additionally “locked” for only selected wholesalers that have previously realized jobs in the field of dialysis, which is essentially announced only by the contracting authority, ie the Institute of Health Insurance for the FBiH. Due to this requirement, many large wholesalers supplying the market with medicines and medical devices cannot qualify for tender and offer dialyzers from many manufacturers registered with the BiH Medicines and Medical Devices Agency, which is discriminatory.

It is interesting that this approach is applied by the Institute only in the field of dialysis. Namely, at the beginning of this month, the Bureau informed the bidders that this year they will procure dialysis consumables – AV lines, physiological solutions, etc. after the appeal procedure was completed at the end of last year.

But let’s get back to dialyzers again. On March 29, 2019, the Institute will re-initiate the procedure for the procurement of dialyzers, which will be annulled on September 11, 2019, again because of the complaint of Melcom. This time the tender is annulled “due to non-compliance of the procurement in question with the material regulation (Rulebook) with instructions”. And in those instructions, the contracting authority has to discuss with the competent ministry the issue of procurement of dialyzers (a. Gamma and b. Water vapour sterilization) and, in accordance with the opinion of the Federal Ministry of Health, to publish the tender documentation procedure.

This is required even though the Federal Ministry of Health already has an opinion on how to prepare dual lots. But then the situation is further complicated by the unusual move of the Federal Ministry of Health, which withdraws its opinion in a letter dated December 3, 2020, which prevented any further tender for the supply of dialysis consumables – dialyzers.

It should be further emphasized here that since September 2019, after the decision of the Complaints Review Office, the Institute of Health Insurance has repeatedly asked the Federal Ministry of Health to issue the requested opinion in order to harmonize the tender with the material regulation, but without success. Despite the eight urgencies of the Institute, that did not happen!

On the occasion of the blocked tender for dialyzers, Fokus.ba addressed the Federal Ministry of Health and the FBiH Institute of Health Insurance on several occasions. But we did not get answers to our questions.

Melcom Ltd. Mostar replied that they are just one of the wholesalers with which Fresenius Medical Care Sarajevo has signed a contract for the distribution of consumables and dialysis equipment.

– There is no agreement or intention to prevent competition in favour of Fresenius Medical Care, given that representatives of all manufacturers of registered dialyzers with the Agency for Medicinal Products and Medical Devices of BiH participated in the specific public procurement procedure at the time of the public procurement procedure as which are: B. Brown, Nipro and Gambro. The mentioned public procurement procedure was divided into lots, more precisely into 13 of them, and Melcom was chosen as the most favourable bidder on only one lot. All decisions and decisions within the public procurement procedure are made by the authorized bodies of BiH on the basis of legally prescribed authorizations – said Melcom.

Last year, Transparency International BiH also addressed the Federal Ministry of Health regarding the non-implementation of this tender and the entire procedure. The response of July 15, 2021, signed by the Federal Minister of Health Vjekoslav Mandic (died October 7, 2021), states that this ministry remains of the opinion that consumables must be procured from two different manufacturers and two different suppliers.

It is further stated that the Institute has a mandate to procure consumables for all dialysis centres in the Federation of BiH with which it has a contract, and that is, among others, Melcom, a company from Mostar that represents Fresenius Medical Care BiH and which, as we stated, since 2016 in the FBiH with the other two distributors on the basis of tender agreements from 2016 sells dialyzers at disproportionately high prices.

For example, Fresenius Medical Care in the Federation of BiH, when it comes to dialysis consumables, has an average price higher than in Serbia, by 6 to 15 KM more per product. According to the calculation, only 6 out of 9 lots of “water vapour” in the FBiH make an annual loss of about one million KM compared to prices that are valid in Serbia, for example.

At this point, it is necessary to shed light on the past of Fresenius Medical Care BiH, which is a subsidiary of Fresenius SE & Co. KgaA, a healthcare company based in Bad Homburg (Germany) that provides dialysis products and services in hospitals and inpatient and outpatient medical care.

In September 2010, the director of Fresenius Medical Care BiH, Želina Džafić, who is still the director of this company, signed an agreement with the then-mayor of Brčko District Dragan Pajić (SNSD) on the construction of a dialysis centre based on public-private partnership. The dialysis centre in Brčko was officially opened on August 24, 2011. Fresenius, in the mean time, opened a dozen dialysis centres in Republika Srpska.

In the years that followed, Fresenius SE & Co. The KgaA was shaken by a severe corruption scandal, so in 2019, this company reached an agreement with the United States Department of Justice due to allegations of corruption at the global level. She paid a draconian fine of $231 million to solve allegations of bribery to get a job in Angola, Saudi Arabia, Morocco, Spain, Mexico, Turkey and other countries. According to a publicly available report, there were bribes in BiH as well!

Namely, on page 13 of the Report, which was published on the official website of the US Department of Justice, includes corruption in Bosnia and Herzegovina, more precisely in the Brčko District.

– In Bosnia, the FMC also made improper payments to a well-known doctor in power to support the FMC’s bid to win a government tender to establish and operate clinics in Republika Srpska and Brčko. In November 2008, the doctor was elected to the Brčko Assembly. The report on activities in the fourth quarter of 2008 described the doctor’s referral to the FMC as an achievement “eliminating all problems with the tender in Brčko”. The FMC initially did not investigate the significance of the entry and instead paid the doctor $80,850 in December 2008. In February 2009, the doctor was elected mayor of Brčko, after which a consulting contract was signed in the name of the doctor’s wife. By 2009, the FMC had paid the doctor more than $1.3 million. The FMC also paid more than $957,000 for the clinic in Brčko and Herzegovina, without any evidence of rendered services. In total, FMC earned more than $10 million as a result of misconduct in Serbia and Bosnia – the report said.

The mentioned mayor-doctor was SNSD member Dragan Pajić, and this case has not experienced a judicial epilogue in BiH until today. Želina Džafić is still the director of Fresenius in BiH.

Fresenius told Fokus.ba that their dialysis consumables on the Federation market are traded by several wholesalers with whom they have business cooperation, and who, they add, independently participate in public procurement procedures and determine the prices of dialysis supplies.

– We believe that the competent bodies of BiH in the implementation of their powers in public procurement procedures respect the applicable legal regulations – they pointed out.

As for the report of the US Department of Justice, as they stated, it refers to old cases “which are now fully investigated after Fresenius Medical Care reported itself to the competent US authorities in 2012.”

– Since then, we have significantly strengthened our control mechanisms. As a result of this consistent action, investigations by the US authorities have already been completed under the Suspension Agreement concluded with the US Department of Justice in March 2019. We have also taken extensive steps to further strengthen our company-wide compliance and internal control programs. We will continue to do so in close cooperation with the authorities. Improving these programs is an ongoing effort to help us further improve the services we provide to our patients around the world and in Bosnia and Herzegovina, which is our primary mission. The case in Bosnia and Herzegovina refers to the accounting policies from 2008, which, to our knowledge, were not investigated by the local authorities – Fresenius underlined.

Medin Okić, director of the Sarajevo company CEE-MED, which deals with the marketing of medical products and equipment, told Fokus.ba that this company did not appear in the Institute’s tenders, due to the conditions created by this institute when creating tender documents.

– For reasons known to them, they set these conditions very high, and above all they concern economic, financial, technical and professional abilities. They automatically disable potential bidders, including his company, who have registered medical devices with ALMBIH, who meet the technical specification, but due to high requirements regarding turnover and executed contracts are not able to participate in public procurement procedures conducted by the Health Insurance and Reinsurance Institute of FBiH, specifically for the procurement of dialysis consumables, which benefits certain bidders – says Okić.

It is clear to him, he points out, that the Institute of Health Insurance wants to have security in regular deliveries and guarantees for the execution of contracts, but there are other mechanisms that can provide the same, and at the same time enable active fair competition as one of the basic principles on which the public procurement system is based.

– Regarding the procurement of consumables – dialyzers, on several occasions we, as holders of approvals at ALMBIH and interested in legal entities for specific public procurement of consumables – dialyzers, sent inquiries to the Institute of Health Insurance about the status of specific procurement, which always refer us to the Federal the Ministry of Health, which has not given an opinion on the bylaw for more than two years. It is nonsense that someone who is the issuer of a legal act does not know or will not submit his interpretation, that is, the opinion required of him by the Office for Review of Complaints of BiH and the Institute of Health Insurance as a contracting authority. Passive action of administrative bodies leads to the fact that consumables – dialyzers are procured by annexing the last successfully executed contract, because patients must not suffer, and really must not. However, passivity and waiting indefinitely, in our opinion, causes significant financial losses according to the Institute of Health Insurance – says Okić.