February 2022Stranica 2

Hibridno ratovanje: Kibernetički napadi kao dio modernog ratovanja

Hakeri predvođeni grupom Anonymus objavili rat Rusiji, ruski kibernetički napad na Ukrajinu može se preliti i na druge zemlje

Neposredno uoči ruske vojne invazije, hakeri su izveli seriju napada kojima su cilj bile internetske stranice ukrajinske vlade i kritične infrastrukture, bankarski, obrambeni i zrakoplovni sektor, a kako javljaju strani mediji, pogođeni su bili i sistemi u Latviji i Litvi, koji su imali ugovore s ukrajinskom vladom.

Patriotske hakerske skupine

Ti se napadi uglavnom pripisuju hakerima koji rade za Rusiju, bilo da su dio državnih službi ili kriminalnih skupina koje je Moskva angažirala, odnosno patriotskih hakerskih skupina, a njihovo djelovanje samo pojačava haos i uništavanje koje ruska vojska nanosi Ukrajini.

Istovremeno, dužnosnici iz SAD upozoravaju da se kompanije, uključujući one energetske, proizvodne i financijske, trebaju pripremiti za moguće prelijevanje kibernetičkih napada iz Ukrajine, piše Wall Street Journal.

Dok traje sveopći ruski vojni napad na Ukrajinu, zapadne kompanije stoga ispituju veze s biznisima u Ukrajini, posebno dobavljače koji imaju dodirnih tačaka s tom zemljom, kako bi osigurale svoje računalne sisteme protiv mogućih digitalnih napada.

Prema izvorima Wireda, hakeri su posljednjih sedmica napali desetak web stranica ukrajinske vlade i onesposobili informatičke sistemeu najmanje dvije državne agencije, koristeći malware poznat kao WhisperGate. To je rekao izvor iz Microsofta koji je analizirao napade, a precizirao je da su utjecali na više vladinih, neprofitnih i informatičkih organizacija u Ukrajini. Bloomberg je također  objavio da su istraživači tvrtke za kibernetičku sigurnost ESET identificirali destruktivni malware HermeticWiper, koji je dizajniran da onesposobi računala, a prema izjavi stručnjaka iz te tvrtke, nije bio u pitanju široki napad, nego vrlo usmjeren na specifične ciljeve, a dogodio se nekoliko sati prije vojne invazije.

Istraživači Symanteca, pak, identificirali su HermeticWiper u srijedu, kada su njime napadnuti financijski, obrambeni, zrakoplovni i IT sistemi, a kažu da su ti napadi bili planirani mjesecima unaprijed. Stručnjaci napominju kako su kibernetički napadi centralni dio modernog ratovanja te se vrlo brzo šire u globalnoj ekonomiji kroz snažno povezane opskrbne lance.

Osvetnički napadi

Kako piše Wall Street Journal nakon najnovijeg pooštravanja sankcija Moskvi, a koji se tiče bankarskog sektora, u Americi se pripremaju i za moguće osvetničke hakerske napade. To je novinama potvrdilo nekoliko izvora povezanih s američkim bankarskim sektorom. Međunarodna hakerska grupacija Anonymous u četvrtak je, kako se čini, objavila rat Putinu i Rusiji. Preko Twitter računa “YourAnonNews”, koji ima 6,5 miliona pratitelja, objavili su da su “trenutačno uključeni u operacije protiv Ruske Federacije”.

RT.com, medij pod kontrolom Kremlja, za koji američki State Department navodi kako je “ključni element u ruskom ekosistemu propagande i dezinformacija”, objavio je kako je bio izložen takozvanom DDoS napadu.

Riječ je o koordiniranom kibernetičkom napadu kod kojeg se meta preplavi prometom te im se time onemogući normalan rad. Stranice Kremlja i donjeg doma ruskog parlamenta povremeno su bile nedostupne, što se također pripisuje DDoS napadima.

Šta je SWIFT i šta to znači za Rusiju?

Ruske tvrtke bi ukidanjem SWIFT-a izgubile pristup uobičajenim i trenutnim transakcijama koje SWIFT-a omogućuje i teško bi naplaćivale svoje vrijedne energente i poljoprivredne proizvode

Piše: Interview.ba

Europska unija, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo složili su se u subotu navečer da se ruske banke isključe iz Swifta i tako spriječe poslovanje Rusije širom svijeta i blokiraju uvoz i izvoz.

Uklanjanje Rusije iz SWIFT-a praktično znači onemogućavanje  finansijskim institucijama da šalju novac u zemlju ili iz nje, što bi moglo izazvalo iznenadni šok za ruske kompanije i njihove strane klijente – posebno za kupce izvoza nafte i gasa denominiranih u američkim dolarima.

–  Prekid bi značio stopiranje svih međunarodnih transakcija, pokrenuo volatilnost valute i izazvao ogroman odliv kapitala – objavila je Marija Šagina, gostujuća saradnica Finskog institutu za međunarodne poslove, u prošlogodišnjem radu za Carnegie Moskovski centar.

Vodovod za globalne finansije

Društvo za svjetsku međubankarsku finansijsku telekomunikaciju osnovano je 1973. da zamijeni teleks i sada ga koristi preko 11.000 finansijskih institucija za slanje sigurnih poruka i naloga za plaćanje. Bez globalno prihvaćene alternative, to je neophodan vodovod za globalne finansije.

SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) globalna je financijska žila kucavica koja omogućuje nesmetan i brz transfer novca preko granica.  Funkcionira kao sistem za brzu razmjenu poruka kojima se korisnika obavještava kada je novac poslan i kada je sjeo na račun.

Uspostavljen je 1973. u Belgiji i povezuje 11.000 banaka i institucija u više od 200 zemalja. Kroz njega dnevno prođe više od 40 miliona poruka o 1000 milijardi dolara transakcija kompanija i vlada.  Smatra se da ruska plaćanja čine više od jedan posto poruka.

SWIFT su zajedno uspostavile američke i europske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sistem i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere. Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2000 banaka i financijskih institucija. Nadzire je belgijska središnja banka u partnerstvu s vodećim središnjim bankama iz cijelog svijeta, uključujući američki Fed i britansku središnju banku.

Pojednostavljeno, radi se o sistemu komunikacije među financijskim institucijama te sistemu slanja i primanja poruka, tj. informacija među financijskim institucijama. Njime se tačno, sigurno i brzo šalju i primaju informacije među bankama, primjerice o novčanim transferima.

To znači da SWIFT ne prenosi novac, on samo prenosi informacije o prijenosu novca. On ne drži novac i ne upravlja novcem. Svaka banka ima svoj SWIFT broj i gotovo sve financijske transakcije između banaka u svijetu se obavljaju preko njega.

SWIFT svojim članicama omogućuje sigurnu međunarodnu trgovinu i ne bi trebao zauzimati stranu u sukobima.

Međutim, Iranu je zabranjen pristup Swiftu 2012. godine u sklopu sankcija zbog nuklearnog programa. Izgubio je gotovo polovinu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine.

Ruske tvrtke bii ukidanjem SWIFT-a izgubile pristup uobičajenim i trenutnim transakcijama koje SWIFT-a omogućuje i teško bi naplaćivale svoje vrijedne energente i poljoprivredne proizvode.

Banke će, kako se procjenjuje, morati direktno poslovati jedna s drugom, što bi izazvalo kašnjenja transakcija i dodatne troškove i u konačnici bi ruskoj vladi uskratilo prihode.

Rusija je zamalo ostala bez pristupa SWIFT- u  nakon što je 2014. pripojila Krim. Moskva je tada bila poručila da bi taj potez bio jednak objavi rata.

Zapadni saveznici nisu proveli tu prijetnju u djelo, ali je Rusija nakon toga odlučila razviti vlastiti sustav prekograničnog transfera novca, koji je još u povojima.

Moćno oružje

Kako bi se pripremila za takvu sankciju, ruska vlada uspostavila je Mir, Nacionalni sustav za kartična plaćanja, ali trenutno ga koristi vrlo malo zemalja.

Isključenje Rusije iz SWIFT-a naštetilo bi i kompanijama koje izvoze robu u Rusiju i kupuju je od nje, posebice Njemačkoj.

Bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin procijenio je da bi isključenje Rusije iz SWIFT-a moglo smanjiti njezin BDP za pet posto.

Pitanje je i kako bi  blokada pristupa SWIFT-u na duži rok utjecala na rusku privredu.  Ruske banke mogle bi preusmjeriti plaćanja preko zemalja koje Moskvi nisu uvele sankcije, poput Kine, koja ima vlastiti sustav plaćanja.

SWIFT je neutralna globalna zadruga koja je osnovana i radi za zajedničku dobrobit svoje zajednice. Svaka odluka o uvođenju sankcija državama ili pojedinačnim entitetima je isključivo na nadležnim vladinim tijelima i važećim zakonodavcima – navedeno je u prošlomjesečnom saopćenju organizacije.

Članice EU izbjegavale su izbaciti Rusiju iz SWIFT-a jer bi to značilo i prekid svih plaćanja s kompanijama u Rusiji, ili bar znatno otežanje takvih plaćanja. Plaćanje uvoza nafte i plina bi bilo bitno otežano, a time bi prestale i isporuke.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zamolio je čelnike EU da isključe Rusiju iz SWIFT-a riječima da će oni koji sumnjaju da to treba učiniti imati “…krv nedužnih ukrajinskih muškaraca, žena i djece na svojim rukama”.

SWIFT je moćno oružje, jer za njega nema adekvatne zamjene, ali je istodobno oružje koje će zaboljeti i EU, a ne samo Rusiju. Dosadašnje sankcije nisu naučile Rusiju lekciju, ali SWIFT bi mogao.

 

Dva scenarija rata: Prvi bi mogao biti poguban za Balkan, drugi za Putina

Svijet hoda po rubu, ali svakako je jedno jasno – kako god završilo – najveću cijenu će ipak platiti Rusija

Rat u Ukrajini ulazi u četvrti dan. Borbe se vode diljem zemlje, a pa i u glavnom gradu Kijevu. Razvija li se situacija onako kako je zamislio Putin i njegov Generalštab? Prema onome što je zamislio sve bi trebalo biti gotovo, prema njegovim proračunima, do 2. marta. Postoje dva scenarija koja treba imati u vidu.

Uspije li rat ući u drugi tjedan, a potom i dalje – stvari za “Mad Vlada” i njegovu kliku bit će sve teže, kao što će opasnost od novih sukoba i napetosti u Evropi biti sve izraženiji ako se njegov suludi osvajački plan o brzoj ratnoj pobjedi ostvari. Sve ovisi o snazi ukrajinske vojske, njenoj osposobljenosti i motiviranosti te dostavom oružja i drugom pomoći od strane Zapada. Ukrajinska vojska, kako kažu informacije, pruža veliki otpor pa se već postavlja pitanje u kom pravcu ide ruska invazija, objavio je večeras Vlado Vurušić na portalu Jutarnji.hr.

Izgubio osjećaj realnosti

Prvi scenarij je zabrinjavajući i uznemirujući – pod pretpostavkom da Putinov Blitzkrieg uspije i Ukrajina padne u sljedećih nekoliko dana te on uspije instalirati svoju kolaboracionističku kvislinšku vladu, stvari za sigurnost Europe postaju sve krhkije. Takva pobjeda bi mu svakako dala krila za dalje agresivne akcije te diktiranje i postavljanje sve većih uvjeta kojima može ucjenjivati. Naime, teško bi se Putin i njegova ratna kamarila, a to znamo iz povijesti, zaustavio na Ukrajini sa svojim prijetnjama, traženjima i uvjetovanjima. Teško bi ga onda bilo zaustaviti.

Već vidimo da mnogi nagovješćuju da bi sljedeće njegove mete mogle biti još dvije postsovjetske države koje su odabrale prozapadni politički “kurs” – Gruzija i Moldavija i teško da bi ga, ukoliko padne Ukrajina tu nešto moglo zaustaviti. Putinove prijetnje Finskoj i Švedskoj da će platiti ako i one požele uči u NATO pokazuju kuda kremaljski ratni vožd smjera, pogotovo ako znamo Finsko neugodno povijesno iskustvo s Rusima, odnosno tadašnjim SSSR-om, koji im je oteo dobar dio teritorije u Zimskom ratu 1939-40 godine. Putinova propagandna mašinerija prstom prijeteći upire i oprema Baltičkim državama – Litvaniji, Latviji i Estoniji, koje su doduše članice NATO-a i EU-a, ali i prema Balkanu, gdje je nestabilna situacija u BiH te “meškoljenje” Aleksandra Vučića koji je stavljen pred dilemu – čiju stranu odabrati – evropsku ili Putinovu. Ako odabere ovu drugu, a raspoloženje u Srbiji ide prema tome, Balkan bi mogao biti nova točka Putinove očajničke i destruktivne politike. Rusija podržava Milorada Dodika, koji je obećao Rusiji da “BiH nikada neće u NATO dok je Republike Srpske”.

Dakle, u slučaju uspješnog ruskog “Blitzkriega” u Ukrajini, Europa bi se s ojačalim i na osvajačkom trijumfu potpuno nepredvidivim Putinom suočila s velikim problemima. Pri tome nisam mislio ovdje samo na ratnu mašineriju, mada i one, kakao bi to rekao Slobodan Milošević, “nisu isključene”. Razlog za intervenciju na Ukrajinu Putin je upravo pronašao u Miloševićevim obrazlaganjima ratova u Hrvatskoj i BiH – spriječavanje genocida, pomoć nezaštićenom narodu i obračun s povampirenim ustašama i balijama. Putin je možda izgubio osjećaj realnosti i iracionalno rasuđuje, nakon gotovo dvije godine pandemijske izolacije, ali on je prelomio – krenuo je u ratnu avanturu koja može imati dalekosežne posljedice – u prvom redu i za njega ali i Rusiju, no može i te kako nauditi Evropi, prema kojoj ne može sakriti svoj prezir i uvredu koju samo on osjeća.

Trenutno misli da je smrtonosno oružje i agresija ono čime on raspolaže. To je jedini njegov adut, kao što su to neki i u prošlosti mislili da je jedino sredstvo njihove nadmoći. No, postoji i drugi scenarij – a taj je onaj kojeg se možda sam Putin, a pogotovo oni oko njega, boje i pomisliti – Što ako brza pobjeda ne bude ostvarena, a Kijev se pretvori u Vukovar ili čak Staljingrad te se uvuku u neki novi Afganistan.

Sankcije već daju rezultate

Ako ne bude “malog i brzog pobjedonosnog rata” režim Vladimira Putna bi se mogao naći u velikim problemima. Sankcije koje već daju rezultate – ruski milijarderi već su izgubili preko 50 milijardi dolara, dionice ruskih tvrtki strmoglavljuju se u propast, inflacija raste, rublja devalvira, Rusija ostaje bez “čipova” koje sama ne proizvodi, dovodi u pitanje svoj svemirski program, razvoj umjetne tehnologije, a i izvozi energenata i žitarica dolaze u pitanje, a i sami rat, već u prvim danima koštao je, o tome čak pišu neki neovisni ruski mediji – preko 3 milijarde dolara.

Svaki dan po milijardu i pol, a ne računamo tu mrtvačke kovčege koji će uskoro početi kretati put Rusije. Bez brze pobjede Putin je svjestan da mu se onda problemi u zemlji gomilaju geometrijskom progresijom. On sada ima vjernu ekipu oko sebe, ali krenu li kola nizbrdo, uvijek se nađu “mangupi u vlastitim redovima” koji mogu zasoliti i iskočiti iz sunovrata. Ne samo zbog ekonomskih udaraca, već i zato što ne može zaustaviti ni antiratne prosvjede u vlastitom dvorištu. Evidentno je da dobar dio Rusa nije s “oduševljenjem” prihvatio njegovu ratnu avanturu, jer nema patriotskog ushita na ulicama već sasvim obratno. Već danima ljudi se okupljaju po ruskim gradovima i negoduju protiv rata, a to znači i njega.

Unatoč velikoj propagandi režimskih medija, uništenoj građanskoj i liberalnoj oporbi, ipak ljudi imaju snage i hrabrosti izaći na ulice, premda znaju da će ih policija tući i hapsiti. Možda će ih čekati ponovno nestašice, neće moći putovati vani, ruskim sportašima onemogućit će se nastupi, smanjit će se plaće i mirovine, a proputinovska propaganda je ionako postala sve prostačkija i prava uvreda za zdrav razum, kojeg Rusi ipak imaju i uvijek su ga imali i u najtežim danima svoje povijesti. Svijet hoda po rubu, ali svakako je jedno jasno – kako god završilo – najveću cijenu će ipak platiti Rusija.

Europska unija isključila ruske banke iz Swifta: ‘Putin je upravo uništio budućnost svoje zemlje‘

Jasni smo – Rusija treba biti diplomatski i financijski izolirana. Pozdravljam napore da je se isključi iz Swifta – poručio je Boris Johnson

Šefica Europske komisije Ursula Von der Leyen potvrdila je večeras da su se Europska unija, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo složili da se ruske banke isključe iz Swifta!

Na taj način ćemo ih spriječiti da mogu poslovati diljem svijeta i blokirati ruski uvoz i izvoz – dodala je Von der Leyen.

No, to nije sve. Europska unija će zamznuti svu imovinu i transakcije Ruske centralne banke u EU, te zabraniti ruskim oligarsima korištenje financijske imovine na europskim tržištima.

Putin je krenuo putem koji ima za cilj uništenje Ukrajine. Ali on ne shvaća da uništava budućnost svoje zemlje – kazala je šefica EK.

Zabrane u zraku

Također, ranije su Estonija, Latvija i Litva odlučile da zatvore svoj zračni prostor za ruske avione u isto vrijeme, tačno u ponoć sa subote na nedjelju

Zabrana će biti na snazi neodređen vrijeme, objavilo je ministarstvo prometa u Vilniusu. Izuzeća će vrijediti samo za hitna slijetanja i humanitarne letove.

Baltičke zemlje takvom odlukom priružile su se inicijativi Poljske, a svoj zračni prostor za ruske avione već su zatvorile Poljska, Bugarska i Češka te Velika Britanija.

Večeras je i njemačka kompanija Lufthansa objavila da suspendira sve letove za Rusiju, te da ne misli koristiti ruski zračni prostor. Nekoliko minuta  ista vijest stigla je i iz Njemačke.

No, Putinu je najteži udarac stigao upravo iz Njemačke, nakon odluke kancelara Olafa Scholza koji je konačno odlučio Ukrajinu snabdijeti oružjem.

Antiratna koalicija na djelu

Scholz je bio pod pritiskom jakih kritika jer je odbijao slati oružje, nakon što su to učinili drugi zapadni saveznici, pa je večeras potvrdio da će Njemačka Ukrajini poslati 1.000 komada protutenkovskog oružja i 500 zemlja-zrak raketa Stinger iz zaliha njemačke vojske. Ova je odluka  naišla a jako odobravanje članica EU, koje su najavile nove pošiljke za napadnuti Kijev.

I britanski premijer Boris Johnson objavio je na Twitteru da je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.

Herojstvo predsjednika i njegovih ljudi u obrani njihove zemlje inspirativno je. Jasni smo – Rusija treba biti diplomatski i financijski izolirana. Pozdravljam napore da ju se isključi iz Swifta – poručio je britanski premijer.

Sve te promjenu u europskom stavu prema ukrajinskoj krizi unijeli su tračak optimizma kod Volodimira Zelenskog koji je u proteklih nekoliko dana govorio da je Ukrajina ostala sasvim sama.

Njemačka je upravo objavila da će nam dostaviti protutenkovske raketne bacače i stingere. Samo tako, kancelaru Scholzu. Antiratna koallicija na djelu – napisao je Zelenskina Twitteru.

Prenosimo: Ko je Putinova diplomatska lavica?

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova jedna je od visokorangiranih pojedinaca, koje je EU sankcionirala. Prijeti ratom Skandinaviji, a toliko je ponizila Vučića da mu se Kremlj ispričao

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova došla je u središte pozornosti nakon što je izdala šokantno upozorenje Švedskoj i Finskoj i zaprijetila da će eventualno pridruživanje bilo koje nordijske zemlje Savezu ‘imati ozbiljne vojne i političke posljedice koje će od Rusije zahtijevati poduzimanje recipročnih koraka.’

Nesvrstanost finske vlade u pogledu vojnih saveza smatramo važnim čimbenikom u osiguravanju sigurnosti i stabilnosti u sjevernoj Europi – rekla je Zaharova.

Šokantan odlazak u Peking

Zaharova dolazi iz obitelji diplomata. Njezin otac, Vladimir Zaharov, preselio se s obitelji u Peking krajem 1981. kako bi radio u tamošnjem sovjetskom veleposlanstvu. Veći dio svoje karijere povestio je Kini, a nakon veleposlanstva, napredovao je do mjesta zamjenika glavnog tajnika Šangajske organizacije za suradnju.

On poznaje Peking i Šangaj bolje nego što poznaje Moskvu – rekao je jedan od njegovih kolega i nazvao ga ‘apsolutnim čovjekom Sustava’.

Zaharova je u jednom intervjuu taj potez, koji se dogodio na njezin 6. rođendan, opisala kao šok.

Prelazak iz snježnobijele i svečane prednovogodišnje Moskve u okrug koji je bio siv, prašnjav i užasno hladan – tamo nema snijega, samo vjetar. Svi su nosili domaće kapute od ovčje kože i kape s crvenim zvjezdicama –  rekla je.

Zakharova je vrlo bliska sa svojom obitelji. Profesionalno ide stopama svog oca, a temperament je naslijedila od majke. Irina Zaharova je povjesničarka umjetnosti koja radi u slavnom moskovskom Puškinovu muzeju.

Moji su roditelji očekivali dječaka. Liječnici su se zaklinjali da će ga dobiti – otkrila je jednom prilikom Zaharova. – Kada su umjesto toga dobili djevojčicu, mislim da me otac nije shvaćao ozbiljno. Volio me, odgajao me, ali njegova su očekivanja bila mala. Nisam to svjesno shvaćala, ali mislim da je to ostavilo traga na meni – dodala je.

Zbog toga, smatra Zakharova, nije bila iznenađena kada je otkrila da se u ruskom profesionalnom svijetu često gleda s visoka na žene.

Njezina je obitelj bila u Pekingu kada se raspao Sovjetski savez, a u Moskvu su se vratili 1993. Roditelji su izgubili svu svoju ušteđevinu i morali su preživjeti od redovitih plaća u javnom sektoru, a u međuvremenu je došlo vrijeme da Maria krene na fakultet.

Godinama ranije, u srednjoj školi, rekla je majci da sanja o tome da postane diplomat ili dopisnik iz inozemstva. Irina se pobunila riječima: – Moraš shvatiti da ti nijedan put nije otvoren. U našoj zemlji žene ne mogu biti diplomati niti dopisnice.

Zaharova je upala na prestižni Moskovski državni institut za međunarodne odnose 1993. godine, a usredotočila se na temu Kine te je diplomirala s odličnim uspjehom 1998. godine. Dobila je brojna pisma preporuke vodećih kineskih stručnjaka, pa se prijavila za svoj prvi posao u Ministarstvu vanjskih poslova, u njegovom Odjelu za Aziju. No posao nije dobila.

Bio mi je to pravi šok. Pet godina sam radila za to, studirala sam kineski u školi, bio mi je objavljen i članak. Kad su mi rekli ‘ne’, bila je to prava katastrofa za mene – rekla je Zaharova.

Bio je u Pekingu, ali je nekako saznao da nisam dobila posao i mislim da su moji roditelji sugerirali da bih možda mogla ući u službu za tisak – rekla je Zakharova.

Odlikovanje iz Kremlja

U to vrijeme ju je vodio Vladimir Rahmanjin, koji je dobro poznavao Zaharove, s obzirom na to da je također radio u kineskom veleposlanstvu. Pridružila se Ministarstvu vanjskih poslova, kao službenica za tisak u njegovu odjelu za Kinu, samo nekoliko tjedana nakon što je prvi put odbijena.

Početkom 2000-ih upoznala je Sergeja Lavrova, koji će postati ministar vanjskih poslova 2004. Sljedeće godine, Zaharova je otišla na svoj prvi inozemni zadatak, u New York, da vodi službu za tisak ruske misije pri Ujedinjenim narodima, gdje je Lavrov bio veleposlanik UN-a prije nego što je promaknut u ministra vanjskih poslova.

U New Yorku je provela tri godine. Godine 2011. postala je zamjenica ravnatelja Odjela za informiranje i tisak, odgovorna za organiziranje brifinga, posjete inozemstvu i vođenje profila na društvenim mrežama Ministarstva vanjskih poslova.

Godine 2015. imenovana je ravnateljicom Odjela za informiranje i tisak te je postala prva žena u povijesti na toj poziciji u Rusiji. Od 2020. ima najviši diplomatski čin, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik. Članica je kolegija ruskog Ministarstva vanjskih poslova, napisala je više znanstvenih radova te je dobitnica brojnih nagrada. Primila je i Orden časti za veliki doprinos u provedbi vanjske politike Ruske Federacije i dugogodišnju savjesnu diplomatsku službu, a 2017. u Kremlju je odlikovana i Ordenom prijateljstva.

image

Maria Zaharova AFP

Zbog nje se Putin ispričao Vučiću

Njezin borbeni i agresivni stil oponašao je rastuću ratobornost Rusije kroz godine, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

Gospodine Kadirov, današnjem brifingu nazoči predstavnik finske televizije. Hoćete li mu moći organizirati putovanje u Čečeniju tijekom kojeg će možda pronaći odgovore na pitanja koja ga toliko zanimaju – rekla je tada Zaharova. – Ne bojite se, zar ne? Ponavljam, mi se ovdje ne šalimo, mi aktivno radimo na tome da vas pošaljemo izravno u Čečeniju – dodala je i namignula novinaru.

Taj se odgovor smatrao vrstom prijetnje s obzirom na to da je Kadyrov među najstrašnijim ljudima u Rusiji, koji je vrlo brutalan. On je te večeri odgovorio novinaru:

Dođi ovdje, pišite o tome što se ovdje stvarno događa. Čini se da novinari ovih dana ne teže objektivnosti. Smatram da bi trebalo postojati natjecanje – ‘Piši istinu i osvoji besplatni iPhone 7.

Bilo je to vrlo čudno i neugodno. Kao da te učiteljica proziva u školi i pokušavala je sve kako bih se osjećao kao idiot – komentirao je njezinu izjavu finski novinar za BuzzFeed.

Ona se, naime, osvrnula na sastanak od Ovalnom uredu u Bijeloj kući u Washingtonu, gdje su srpski predsjednik Aleksandar Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdullah Hoti potpisali sporazume o ekonomskoj suradnji u nazočnosti predsjednika Donalda Trumpa.

Ako ste pozvani u Bijelu kuću, a stolica je postavljena kao da vas ispituju, sjedite kao na fotografiji broj 2. Tko god da jeste. Vjerujte mi – napisala je Zaharova.

Pritom na prvoj fotografiji Vučić sjedi sam na stolici u sredini stolice ispred ogromnog stola za kojim sjedi Trump, a na drugoj je čuvena scena iz ‘Sirovih strasti’ i Sharon Stone na ispitivanju.

Vučić je njezinu objavu komentirao riječima da je time najviše rekla o sebi.

Marija Zaharova najviše govori o sebi. Primitivizam i prostakluk govore o njoj, kao i o onima koji su je imenovali. Neka se oni time bave, ja joj neću odgovarati. Ja sam u Washingtonu štitio naše odnose s Ruskom federacijom, odbio sam potpisati da ćemo kupovati LNG koji je dvaput skuplji, a koji je bio u prvoj verziji. Ali što ćete, ljudi ne znaju cijeniti što Srbija jedina nije uvela sankcije Rusiji, jedina koja s Rusijom izvodi vježbe – rekao je tada Vučić.

BBC je nakon toga prenio da se Vladimir Putin ispričao Vučiću u ime svoje glasnogovornice.

Predsjednik Putin nikad mi se nije ni zbog čega ispričao, nije to napravio ni Sergej Lavrov. Ali ovaj su se puta obojica ispričala. Mislim da smo u dobrim odnosima i za mene je ovo bio prolazan, nebitan incident – rekao je Vučić.

Zaharova se kasnije ipak sama ispričala Vučiću, objasnivši da se htjela narugati američkoj aroganciji, a ne predsjedniku Srbije.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, ona je jedna od 23 visokorangiranih pojedinaca koje je Europska unija sankcionirala nakon Putinova priznanja Donjecka i Luganska.

(Jutarnji list)

Ukrajina će preživjeti, ali Zapad se treba sramiti

Veliki rat je tu – Rusija je napala Ukrajinu. Ova katastrofa je mogla biti spriječena, da Zapad još 2014. nije zatvarao oči. Posljedice ovog monstruoznog koraka će potresti svijet, misli Roman Gončarenko

Piše: Roman  GONČARENKO

Četvrtak 24. veljače 2022. – ovaj dan nikada nećemo zaboraviti. Dan, kada je ludo rusko rukovodstvo odlučilo početi veliki rat protiv Ukrajine. Dan, za koji su se Ukrajinci i njihovi prijatelji širom svijeta već dugo pripremali, ali ipak nadali da nikada neće doći. Dan, kada je Kremlj jednostavno počeo rat u Europi.

Mnogi se u čudu pitaju: kako je uopće moglo do toga doći? Odgovor daje navodni citat Winstona Churchilla: „Imali ste izbor između rata i sramote. Izabrali ste sramotu, a imat ćete rat.” Razmjeri invazije ne ostavljaju nikakvu sumnju: ruske trupe su izvršile napad na Ukrajinu, baš kao i prije stotinjak godina kada je Ukrajina prvi put proglasila neovisnost. Posljedice ovog monstruoznog koraka će potresti svijet.

Fatalna greška Zapada

Zapad snosi nimalo zanemariv dio odgovornosti za ovakav razvoj događaja, koji je počeo kada je Rusija prvi put od proglašenja neovisnosti 1991. napala Ukrajinu i anektirala Krim 2014. godine, Zapad je izabrao sramotu o kojoj je Churchill govorio. Čelnici SAD-a, Njemačke i drugih vodećih zapadnih zemalja zadržavali su ukrajinsku vladu i tražili od nje da se nipošto ne opire. Ruskog predsjednika Vladimira Putina ni pod kojim uvjetima ne treba „provocirati”. Motiv: Točno 100 godina nakon Prvog svjetskog rata Zapad se plašio novog svjetskog požara. Iako je to bilo razumljivo, ipak je to bila fatalna greška.

Rusija, opijena uspjehom na Krimu, nastavila je s ratom u Donbasu na istoku Ukrajine. Zapad, pak, nije bio voljan ni naoružati Ukrajinu (Njemačka je ovaj korak potpuno odbila) niti uvesti oštre mjere odmazde protiv Moskve. Tek nakon obaranja malezijskog putničkog zrakoplova MH17 iznad Ukrajine došlo je do selektivnih sankcija usmjerenih na rusko gospodarstvo. Ali čak i one su bili toliko ograničene i slabe da je Rusija došla do zaključka da vjerojatno može nastaviti – bez ozbiljnog protivljenja.

Vrijeme je da se pomogne Kijevu

Goncharenko Roman I Ukrajina je podcijenila razinu ludila moskovskog vodstva i stav velikog dijela ruskog stanovništva koji Ukrajinu ne doživljava kao neovisnu državu. Ipak, mnogi Ukrajinci su se osjećali sigurno: „Mi smo susjedi, rođaci – Rusija se neće usuditi krenuti u otvoreni rat.” Čak ni tada kijevska vlada nije prekinula diplomatske odnose s Rusijom, šaljući tako pogrešan signal svojim saveznicima na Zapadu. Pod motom: nije sve tako crno kao što izgleda.

Tako je propuštena šansa da se spriječi rat koji je sada počeo. Zapadni lideri su odlučili pregovarati s Rusijom u nadi da će umiriti agresora. Pri tom, ovaj pristup nikada u ljudskoj povijesti nije bio uspješan. Propao je i u Ukrajini. Rusija je iskoristila prihode od svog izvoza nafte i plina za razvoj novog oružja i pripremu za apokaliptični rat – ne samo protiv Ukrajine, već́ i protiv Zapada u cjelini. Mnogo puta se na to upozoravalo. Sve se događalo otvoreno – Kremlj i njegovi propagandisti nikada nisu skrivali svoje namjere. Ali Zapad je odlučio zatvoriti oči. Lica zapadnih političara trebala da se crvenjeti od stida.

Ukrajina se ne vraća pod kontrolu Moskve

Sada je vrijeme da se isprave greške i svim sredstvima pomogne Ukrajini. Bit će borbe, krvoprolića, možda okupacije i dugog gerilskog rata. Ukrajina će izgubiti mnoge od svojih najboljih sinova i kćeri. Ali ona će preživjeti – u to nema nikakve sumnje. Ukrajinci se nikada neće pomiriti s tim da ih Moskva drži na uzici. To vrijeme je prošlo i neće se vratiti.

A Rusija? Put agresije kojim je Moskva krenula na Ukrajinu i cijeli zapadni svijet prije ili kasnije će se završiti katastrofom. Poslije toga, Rusija će možda imati priliku za novi početak. Ali sada su svi slobodoljubivi ljudi prije svega – Ukrajinci.

(DW)

Poruka: Svih 40 miliona Ukrajinaca su moji i molim za njih

Na Trgu djece u Sarajevu okupljeni građani izrazili podršku, među njima i nekoliko Ukrajinaca koji žive u glavnom gradu BiH. Mislim da bi podrška mogla biti bolja. Ali, ne mislim da neko treba ratovati za nas. Za nas, ovo je rat za život, kaže otpravnik poslova ambasade Ukrajine u BiH

Piše: Interview.ba

Građani Sarajeva okupili su se danas kod Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva kako bi izrazili podršku Ukrajini i ukrajinskom narodu koji trpi brutalnu agresiju, otpočetu jučerašnjom invazijom moskve.

Aktivistkinje i aktivisti “Protesta za mir” pozvali su Sarajlije da svojim prisustvom pokažu empatiju, solidarnost, pošalju poruke podrške, ohrabrenja i ljubavi.

Mi koji znamo šta je rat, koji znamo šta je agresija, koji se svakodnevno već decenijama oporavljamo od rata i svakodnevno živimo pod prijetnjom novog rata, svaki dan budeći se u nadi da ćemo i zaspati u miru, solidarišemo se sa ljudima Ukrajine koji su se u četvrtak probudili pod bombama, sirenama i neizvjesnosti. Imperijalne i ekspanzionističke sile diktatora odlučile su da koriste oružje i rat kako bi sebi osigurali vječnu slavu i još više profita. Kao i svi agresori, Putin se trenutno koristi nacionalističkim narativom, a ako ko zna kako nacionalizmi uništavaju ljudskost i polariziraju ljude to smo mi. Zbog toga je naša dužnost pozvati na mir i zaustavljanje vještačke polarizacije – naveli su iz “Protesta za mir”.

“Želimo mir”, “Stop ruskoj agresiji”, “Antiratna pozicija je jedina opcija”, “Stop imperijalizmima” – pisalo je na transparentima.

Nećemo se predati

Na protestima je bila i Lesia Bašić, Ukrajinka koja je zasnovala porodicu u Sarajevu. Njeni roditelji su na sjeveru Ukrajine, svakodnevno se čuje sa njima. Kako kaže, dogovor je da se svakog sata čuju makar jedan minut.
Moji su još na sigurnom. Ali, sve se tako brzo mijenja. Uvjeravaju me da se ukrajinski narod neće predati. Da neće dati svoje domove. Sarajlije, ali i svi u BiH, koja je sada moja domovina, znaju šta osjećam, šta proživljava moja porodica, moji prijatelji u Ukrajini. Kad me pitate – kako su tvoji, ja kažem, svi Ukrajinci, svih 40 miliona su moji. I molim za njih – kazala je Bašić.

Zahvalila je na podršci Bosanaca i Hercegovaca. No, kako veli, očekuje podršku, finansijsku i svaku drugu od cijelog svijeta.

Hvala onim zemljama koje za sada otvaraju svoje granice i primaju naše izbjeglice. Držimo se, molimo se Bogu i pouzdamo se u našu vojsku. Slava Ukrajini! – kazala je Bašić.

Miniajlo i Samos: Narod Ukrajine je jak
Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Serhij Miniajlo kazao je za Interview.ba  da je Ukrajina jaka.
Jak je narod Ukrajine. Narod je važan.  – kazao nam je Minijalo.
Nije razočaran što međunarodne institucije, Europska unija, Sjedinjene Države za sada, osim sankcija i molitvi, ne daju konkretniju, jaču i snažniju podršku.
Mislim da bi podrška mogla biti bolja. Ali, ne mislim da neko treba ratovati za nas. Za nas, ovo je rat za život. Nisu važne poruke koje šalje Moskva – kazao je otpravnik poslova ukrajinske ambasade.
Kad ga pitamo gdje je njegova ukrajinska porodica i je li na sigurnom, on nam kaže:
Cijeli narod je moja porodica. Svi su u opasnosti.  Vjerujem i nadam se da ćemo pobijediti.

Ukrajinski vojni analitičar Mihailo Samos za Interview. ba kazao je da je vrlo jasno da Putin pokušava razoriti ukrajinsku državu, njen narod i vodstvo.

Samo jedna Bidenova riječ

On to zove specijalnom vojnom operacijom, a mi znamo da je samo jedan cilj – okružiti Kiev i natjerati ukrajinske vlasti da daju ostavku kako bi sam uspostavio vlast. Njegov drugi cilj je demilitarizacija Ukrajine, te kako on kaže, denacifikacija moje zemlje. Za njega su očito Ukrajinci nacisti, zapravo tvrdi je narod pod nacističkom vlasti. Zato treba potporu Moskve. To su potpuno nesuvisli stavovi – dodaje Samos.

I on priznaje da je očekivao značajniju, konkretniju potporu međunarodne zajednice, osim sankcija i molitvi. .

Uvjeren sam da Sjedinjene Države mogu i  moraju igrati značajniju ulogu. Uvjeren sam da bi samo jedna riječ američkoga predsjednika Bidena mogla zaustaviti Putina. Jer samo jedna zemlja u svijetu čini balans. SAD mogu napraviti taj balans, bilo da je riječ o nuklearnom oružju, ekonomiji, finansijama, bankarskom sistemu. Ne zaboravite da je ruski GDP 1,7 posto, kao u Italiji, a Putin se pretvara da ima najveću moć u svijetu. Jer ima ludi vojni sistem. I to je jedino što on može. Njegova ekonomija, njegova vanjska politika, njegova moć ne seže dalje od oružja – kazao nam je Samos.

 

 

Brčko Distrik još nema zakon koji reguliše prava civilnih žrtava rata

Tri decenije od početka rata, Brčko distrikt BiH još uvijek nema zakon koji reguliše prava civilnih žrtava rata, uključujući žrtve ratnog silovanja ili seksualnog zlostavljanja, već se ista ostvaruju na osnovu Odluke o zaštiti civilnih žrtava rata.

Međutim, ova Odluka pruža niži obim zagarantovanih prava u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, jer na primjer ona ne predviđa pružanje psihološke podrške žrtvama, koja im je prijeko potrebna, imajući u vidu trajne posljedice zločina koji su preživjeli/e.

Civilne žrtve rata iz BDBiH predugo čekaju na zakonsko rješenje koje bi adekvatno odgovorilo na njihove potrebe i koje bi im konačno vratilo dostojanstvo. Budući da su nepravedno zapostavljene godinama, jer su im uskraćena određena prava koja su dostupna žrtvama u FBiH i RS, jasno je da vlada BDBiH pred sobom ima važan zadatak. Usvajanjem Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, BDBIH može ispraviti ovu nepravdu, ali da bi novi Zakon zaista bio svrsishodan neophodno ga je putem javne rasprave podijeliti sa žrtvama i stručnom javnošću kako bi se kroz  uvažavanje njihovih komentara osigurao što kvalitetniji odgovor na stvarne potrebe ove kategorije stanovništva – istakla je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.

U martu 2020. godine imenovana je radna grupa za procjenu uticaja propisa i pripremu Nacrta zakona o civilnim žrtvama rata BDBiH, čije je usvajanje bilo najavljeno za kraj 2021. godine. Nacrt zakona je još uvijek predmet rasprave i potrebna je promptna finalizacija i upućivanje u dalju proceduru, uz konsultacije stručne javnosti i žrtava. Stav žrtava je da se postojećom Odlukom definišu određena prava, ali koja nisu usklađena sa pravima koja ostvaruju preživjele žrtve u RS i FBiH.

Preživjele žrtve u BDBiH nemaju pravo na psihološku pomoć, nabavku ortopedskih pomagala, banjsko liječenje dok to nije slučaj u ostatku BiH. Nadam se da će Vlada BDBiH imati sluha za naše prijedloge, jer samo tako možemo ostvariti osnovna ljudska prava i biti dio društva. Zakoni moraju biti isti za sve – izjavila je Adila Suljević, predsjednica Udruženja za pomoć preživjelim žrtvama seksualnog nasilja “Suze”.

Zbog nedostatka zakonskog rješenja, preživjeli/e su izloženi/e nejednakom tretmanu što im dodatno otežava proces oporavka i integracije u društvo. BDBiH ima jedinstvenu priliku da usaglašavanjem i donošenjem Zakona unaprijedi prava preživjelih te harmonizira zakonodavni okvir sa pozitivnim rješenjima postojećih zakona u FBiH i RS.

Nakon pisanja CAPITAL-a ministar Đokić ukinuo monopol

Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, nakon što je portal CAPITAL upozorio javnost, ukinulo je nezakonit monopol u kontroli opreme pod pritiskom i dopunilo listu imenovanih tijela, te omogućilo svima koji ispunjavaju uslove da se bave ovim poslovima

Piše: Capital.ba

Ovim potezom ispravljena je nepravda prema onima koji su bili onemogućeni da se bave kontrolom, tržišna konkurencija je uspostavljena i narednom periodu može se očekivati pad cijena ovih usluga.

Od kraja 2020. godine pa sve do nedavno, ovi poslovi su bili rezervisani samo za firme „EIB Internationale” i „Centar AI” iz Banjaluke, odnosno za Dragu Talijana  i Aleksandra Milašinovića, a koji su dobro povezani sa vrhom vlasti u Srpskoj.

Ovaj drugi, dekan je Mašinskog fakulteta u Banjaluci i dobar prijatelj premijera Radovana Viškovića.

O tom prijateljstvu i zajedničkim poslovima, CAPITAL je pisao u tekstu „Vlada mu dala državna ovlašćenja, on Viškovićevom sinu prepisao pola firme“.

Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić ih je bez ikakvog zakonskog uporišta imenovalo kao jedine koji mogu vršiti kontrolu opreme pod pritiskom, što je CAPITAL otkrio u tekstu „Đokić nezakonitim monopolom puni džepove Viškovićevih prijatelja“.

Međutim, suočen sa izgubljenim sudskim presudama, kao i činjenicom da je javnost o svemu obaviještena, ministru nije preostalo ništa drugo nego da ispoštuje zakone u ovoj djelatnosti i omogući konkurenciju na tržištu.

 

Tako su sada, pored gore spomenutih firmi i druga preduzeća uključena u ove poslove, a to su „Tank Inspect“ i „Termovent-S“ iz Banjaluke, „Termo Kontrol“ iz Bijeljine i „Eco Trade“ iz Gradiške.

Podsjećamo, Đokićevo ministarstvo je u oktobru 2020. godine raspisalo javni poziv kojim se traži tijelo za ocjenjivanje usaglašenosti opreme pod pritiskom, tijelo za nerastavljive spojeve, tijelo za ocjenjivanje usaglašenosti jednostavnih posuda pod pritiskom, tijelo za razvrstavanje opreme pod pritiskom, te ovlašćena laboratorija za ispitivanje i podešavanje sigurnosnih uređaja opreme pod pritiskom.

Uslovi koji su tada tražen išli su na ruku jedino Talijanu i Milašinoviću, koji su odmah po dobijanju posla iskoristili monopol i tražili neralno visoke cijene za svoje usluge, koje su morali korigovati nakon što su kod privrednika koji podliježu kontroli izazvali bijes i ogorčenje.

Međutim, kako se ispostavilo, a sudskom presudom potvrđeno, Ministarstvo uopšte nije smjelo sprovoditi javni poziv, već je trebalo odrediti uslove, a zatim da sve one koji ih ispunjavaju, a podnesu zahtjev i iskažu interes, imenuje kao tijelo u oblasti opreme pod pritiskom.

Zanimljivo je kako su se u ministarstvu pravdali da im se žurilo, te da, eto, nisu mogli čekati stranke da se same prijave. Iako su uspostavili očigledan monopol, tvrdili su kako su se u cijelom postupku vodili ekonomičnošću.

Rat u Ukrajini je počeo: Sankcije i molitve više ne pomažu

Očekuje se konkretna akcija, ali, barem mi znamo kako to ide. U BiH stiže 500 vojnika EUFOR-a, NATO će rasporediti dodatne snage u istočni dio Saveza. Od sankcija više nema koristi. Pa šta nam preostaje? Naučiti lekciju i ubrzano uvesti BiH u NATO

Priredila: Senka KURT

Mir je uništen, u Europi imamo rat  – poručio je generalni tajnik NATO Jens Stoltenberg, nakon sastanka ambasadora članica Alijanse povodom brutalnog napada Rusije na Ukrajinu.

Sad imamo rat u Europi… Ovo je ozbiljan trenutak za sigurnost Europe. Neopravdani ruski napad riziku izlaže brojne ljudske živote. Iz više izvora cilja se vojna infrastruktura i drugi centri – konstatirao je Stoltenberg.

Kazao je kako je u pitanju hladnokrvna i dugo planirana invazija.

Unatoč mnoštvu laži i dezinformacija ruske namjere su jasne cijelom svijetu. Ruski lideri odgovorni su za svoje akcije i izgubljene živote. NATO saveznici osuđuju rusku invaziju, to je teško kršenje međunrodnog prava i čin agresije protiv suverene i mirne države – dodao je.

Generalni tajnik Alijanse naveo je da su lažne tvrdnje o genocidu nad Rusima, kao i navodne sabotaže unutar ove zemlje.

U odgovoru na gomilanje snaga Rusije, mi se moramo osloniti na našu kolektivnu odbranu na kopnu, moru i zraku. U proteklim sedmicama saveznici SAD-a i Evrope uputili su hiljade trupa kao podršku savezu, i još ih je u pripremi. Imamo više 100 mlaznjaka i više od 120 brodova na moru od sjevera do Mediterana. Učinit ćemo sve što treba da zaštitimo savez od agresije – zaprijetio je.

Ruska invazija na Ukrajinu počela je danas u ranim jutranjim satima, odakle stižu tragični podaci o stradanjima vojnika i civila.

Stiže dodatni kontingent u BiH

No, prije i same invazije, u haotičnom i prijetećem krugu u kojem se već više od mjesec dana vrti ruski predsjednik Vladimir Putin, u našoj zemlji se postavlja jedno te isto pitanje – kako će se „ova“ situacija reflektirati na nas, na naše trusno tlo, na naše razlike, politike koje su za i protiv ruskih apetita, Gordijevog čvora u kojoj se nalazimo već duži period.

Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a, koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u našoj zemljji. Kao pojačanje postojećim snagama, saopćeno je iz EUFOR-a.

Pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla bi potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH. Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja –  saopćeno je iz EUFOR-a.

Zadatak trupa će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH.

To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine – navodi se iz EUFOR-a.

U BiH trenutno ima oko 600 pripadnika EUFOR-a.

Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja – navedeno je iz EUFOR-a.

Sjevernoatlanski savez rasporedit će dodatne odbrambene kopnene i zračne snage u istočni dio NATO saveza, „kako bi zaštitili svoje saveznike usljed ruskog napada na Ukrajinu“.

Razmještamo dodatne odbrambene kopnene i zračne snage u istočni dio Alijanse, kao i dodatna pomorska sredstva. Povećali smo spremnost naših snaga da odgovore na sve nepredviđene situacije – navedeno je nakon vanrednog sastanka političkoga vijeća NATO.

Povećanje spremnosti obrazloženo je „odgovoromm na sve nepredvidive situacije“. Istaknuto je da „akcije Rusije predstavljaju ozbiljnu prijetnju euroatlanskoj sigurnosti i da će imati geostrateške posljedice.

Stah da će aktualne situacija preliti i u naše krajeve, realna je i gotovo moguća. Posebno su u strahu građani koji su već jednom prošli kroz krvavi i turbulentni period devedesetih.  Strani analitičari zato ne žele sa sigurnošću potvrditi da će BiH zaobići i ono što se dešava hiljadama kilometara daleko.

Karta koja pokazuje iz kojih smjerova i na kojim lokacijama Rusija napada Ukrajinu

Januš Bugajski, viši suradnik Fondacije Jamestown iz Washingota, a prije svega kredibilni stručnjak za Balkan nedavno je izrazio zebnju da bi Balkan mogao postati „nova žrtva ruskoga imperijalizma“.

Drugim riječima, Putin bi mogao pokušati da pažnju SAD i saveznika od potencijalnog rata u Ukrajini odvrati tako što bi proizveo novi sukob, čak i novi rat na Zapadnom Balkanu. Mislim da je sada glavna meta Bosna i Hercegovina  – naveo je Bugajski.

Rusko iskrivljavanje povijesti

Do rata i većih sukoba, na sreću nije došlo, no agresija Rusije na Ukrajinu pokazala je još jednom kako funkcionira BiH. Dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović osudili su postupanje Rusije. Milorad Dodik je bio gotovo neočekivano suzdržan te zatražio da BiH ostane neutralna i da „to ne postane unutarpolitičko pitanje“.

Prije dva dana Dodik se sastao s ruskim veleposlanikom u BiH Igorom Kalabuhovim, koji je pohvalio Putinovo priznanje neovisnosti pokrajina Gugansk i Donjesk.

Inače, Predsjedništvo BiH je 6. marta 2014. godine konsenzusom usvojilo Izjavu о pоlitičkој situаciјi u Ukrајini kao zvaničan stav države prema ovom pitanju u jeku, kada je Rusija pripajala Krim svojoj teritoriji.

Ključni segment ove izjave je da BiH priznaje Ukrajinu i njen teritorijalni integritet, te su se obje države međusobno priznale u svojim međunarodno priznatim granicama. Ukrajina je priznala neovisnost naše zemlje 12. oktobra 1992, a 20. decembra 1995. između dvije zemlje uspostavljeni su diplomatski odnosi.  

Ovo što Rusija danas čini s Ukrajinom, Gruzijom, Kazahstanom, s Armenijom ili Bjelorusijom je dio postkolonijalnog revizionizma, navode analitičari. Ukrajina i druge bivše republike Sovjetskog Saveza bile su ruske kolonije  – teritorije podvrgnute stranoj vlasti – kao što su Irska i Indija bile za Britansko Carstvo ili kao što su konstitutivne države bile za Austro-Ugarsko i Otomansko Carstvo.

Ukrajina je neovisna država već 30 godina, kao i ostale bivše sovjetske republike. Brojne zemlje, od Europe do Bliskog istoka i Azije, osigurale su svoju neovisnost od raspada carstava i lomljenja drugih država u 20. stoljeću, kroz dugo razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata.

Činjenica da mnogi ukrajinski građani govore ruski i da su dijelovi ukrajinskog teritorija bili uključeni u Rusko Carstvo u ranijim stoljećima su irelevantne.

Sjedinjene Države su izborile svoju neovisnost od Velike Britanije i ostaju odvojene unatoč zajedničkom jezičnom i kulturnom naslijeđu. Australiju, Kanadu i Novi Zeland naselili su britanski državljani i imaju engleski kao službeni jezik. Također ne gledamo na Austriju njemačkog govornog područja kao na dio Njemačke.

Na Zapadnom Balkanu je pravno gledajući posve jasno da je Bosna i Hercegovina neovisna, suverena država bez obzira što 50 posto stanovništva ima veze sa Srbijom i Hrvatskom i što govore tim jezicima. Isto važi za Kosovo i Albaniju odnosno Srbiju. Na žalost nacionalisti i separatisti na Zapadnom Balkanu ne razumiju ili iskrivljuju povijest u čemu im upravo Rusija najviše pomaže – ističe se u analizama.

Zato je Putinova agresija na Ukrajinu, a bez snažne međunarodne reakcije, globalni presedan i za druge zemlje uključene u teritorijalne sporove ugrožavajući suverenitet svojih susjeda.

Ono što se događa u Ukrajini i kako će svijet reagirati imat će međunarodne posljedice, uvjereni su .

A međunarodne reakcije, prije svega Europske unije, Velike Britanije, Sjedinjenih Država sadrže sve osim oružanog sukoba NATO i EU s Rusijom. Fokusirane su na ekonomsku moć, prije svega na obustavu „Sjevernog toka“, koji bi, ruku na srce više bio udarac za druge.

Čugujev broji svoje mrtve (AFP)

Za sada su na udaru EU visokopozicionirani Rusi – ministar odbrane Sergej Šojgu, komandant zračnih snaga Sergej Surovikin, te više od 35o parlamentaraca, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, čelnica televizijske stanice Russia Today (RT) Margarita Simonjan i voditelj na prvom kanalu ruske televizije Vladimir Solovjov

Velika Britanija objasnila je da će sankcije pogoditi sve one koji finansiraju aktivnosti ruske vojske – trojicu oligarha – Genadija Timčenka, Borisa Rotenberga i Igora Rotenberga i pet ruskih banaka.

Nanošenje bola Putinu

Britanska šefica diplomacije Liz Truss prije par dana nije imala dilemu da će Putin, bez obzira na posljedice, krenuti na Ukrajinu.

To je njegov dugogodišnji plan. Radimo na nanošenju bola Putinu i degradiranju ruskog ekonomskog sistema ciljajući one koji su bliski Putinu. Moramo uraditi to što je moguće bolnije, kako slanjem podrške ukrajinskoj vladi u vidu naoružanja, ekonomske pomoći, ali i kroz nametanje ekonomskih mjera – izjavila je Truss.

Kad je riječ o Sjedinjenim Državama, Bijela je kuća najavila izvršnu naredbu koja će „zabraniti nove investicije, trgovinu i finansiranje od strane američkih lica u, iz ili u takozvanim Donjeck narodna republika i Luganjsk narodna republika regiona Ukrajine“.

U saopćenju je istaknuto da će ova izvršna naredba takođe omogućiti uvođenje sankcija bilo kojoj osobi koja odluči da djeluje u tim područjima Ukrajine.

Takođe, kako dodaju, uskoro će objaviti “dodatne mjere u vezi sa očiglednim kršenjem međunarodnih obveza Rusije”.

Da budemo jasni: ove mjere su odvojene, i biće dodatak brzim i oštrim ekonomskim mjerama koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima u slučaju da Rusija dodatno napadne Ukrajinu. Nastavljamo bliske konsultacije sa saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu, o sljedećim koracima i o tekućoj eskalaciji od strane Rusije duž granice s Ukrajinom – saopćeno je prije par dana.

Jutros se, s početkom ruske invazije oglasio predsjednik Biden, ocijenivši da napad na Ukrajinu „nema opravdanje i nije isprovociran“.

Molitve cijelog svijeta su s narodom Ukrajine dok trpe neisprovocirani i neopravdani napad ruskih vojnih snaga. Predsjednik Putin odlučio se za ishitreni rat, koji će donijeti katastrofalne posljedice po ljudske živote i stradanja. Rusija je jedina odgovorna za smrt i uništenje koje će ovaj napad donijeti, a SAD i naši saveznici će odgovoriti odlučno i zajednički. Svijet će Rusiju držati odgovornom – poručio je Biden.

No, za sada osim molitvi i osuda, konkretnih akcija nema.

Činjenica je međutim, da bi svaki radikalan potez, bilo to i sanckije, imale posljedice na sve države u Europi, pa i šire. Rusiji bi teško pale opstrukcije u izvozu (pšenica, na primjer, nafta, gas), bolkada ruskih banaka. No, na kraju ruska invazija i rat u Ukrajini destabilizirali bi finansijska tržišta i globalno gospodarstvo.

Činjenica je također da je Zapad i ovoga puta nijemo gledao, brojao vojnike na rusko – ukrajinskoj granici, osuđivao, zgražavao se i najavljivao konkretne poteze.

A gdje je crvena linija?

Prof. Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u uvjeren je da su sankcije samo kratkoročno sredstvo, ali nisu i neće zaustaviti Putina.

U razgovoru za medije ističe uvjerenje da će bilo ko ući u otvoreni sukob sa Putinom, osim, kako kaže ukoliko bi njegova iracionalnost dovela do napada na neku od NATO članica.

Prof. Kožljak međutim dodaje kako NATO nije pokazivao crvenu liniju u slučaju Ukrajine…

A ako ne bude u stanju da preuzme inicijativu, bar kada je teritorija članica u pitanju, mislim da ćemo gledati novi poredak u Evropi – dodaje.

Prof. Kožljak: Naučiti lekciju

Podsjeća da je Putin poslao konkretnu poruku dokle njegova iracionalnost može ići, te da je i ranije pokazivao zainteresovanost za Zapadni Balkan.

Jako vješto pravda svoje agresorske namjere, svjedočili smo prethodnih 7-8 godina direktnom hibridnom ratovanju u Bosni i Hercegovini, koje je bilo dio ove zajedničke, sveobuhvatne operacije koja se danas dešava u Ukrajini… Ako je Zapadna Evropa spremna da preda Zapadni Balkan i BiH Ruskoj Federaciji onda ona ne vodi računa ni o svojoj sigurnosti – uvjeren je prof. Kožljak.

Dodao je kako je Rusija pronašla (ali i još pronalazi) saveznike među zemljama zapadnog Balkana, pa čak i među nekim evropskim zvaničnicima kako bi ostvarila svoj strateški cilj.

No, kako je kazao ovo može biti lekcija za BiH, da se mora djelovati bez odlaganja, da se rušitelji zemlje eliminiraju, BiH po hitnom procesu primi u EU i NATO.

Najcrnji scenarij, a to je upravo ovaj koji sada s nevjericom pratimo, uvjeren je prof. Kožljak, odrazit će se na nas, jer ovdje u BiH, ali i na Zapadnom Balkanu imamo one koji podržavaju i jednu i drugu stranu – Rusiju i Ukrajinu.

Potez Rusije, uvjeren je, može osnažiti separatističke ideje u BiH.

Ja i dalje tvrdim da je to isti poduhvat. To je jedna zajednička akcija i ne da osnažuje, to se djeluje sihronizovano. Tako da da. Ali u isto vrijeme, ako imamo ozbiljnog aktera s druge strane ovo može biti jako dobra opcija i za BiH i za Zapad da je iskoristi, a može je iskoristiti na mnogo načina. Jedan veoma prost je taj da, pošto je BiH ispunila osnovne uslove i za NATO i za EU, mislim da je ključno da se Zapad usaglasi oko toga da po ubrzanim procedurama BiH dovede do vrata i EU i NATO-a, odnosno da ih integrira. Ovaj put je tako očigledna ta lekcija da ako to ne uradi alternative su veoma jasne – da se ruski utjecaj širi do Zagreba nepovratno – zaključuje Kožljak.

U ovom momentu više niko ne može predvidjeti šta će se dalje dešavati, dokle je Putin spreman da ide, šta će biti sljedeći potezi SAD, EU, Alijanse.

U BiH strahovi. Koji traju već decenijama. Prisjećanja i podsjećanja na najužasnije godine naših života. I prokleta svjesnost da jesmo tako mali. Ali i ne tako nevažni u raspodjeli svjetskog plijena.