Vehid Šehić: Čović, Dodik i Izetbegović vjeruju da su legitimni sa 25 posto glasova

Pravni eskpert, nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić skeptičan je da će u ovoj godini biti usvojene izmjene Izbornog zakona. Izbornom procesu treba vratiti kredibilitet i integritet, dekriminalizirati ga od izbornih prevara, uvoditi nove tehnologije. A rokovi sve kraći

Piše: Senka KURT

Bosna i Hercegovina, živi politički ambijent nalik onom iz perioda 1990. – 1995., uvjeren je Vehid Šehić, pravni ekspert, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

– Sad se ponovo učvršćuju pozicije onih koji vladaju i državom i građanima. Zato postavljaju uslove, moguće i nemoguće. Ucjene su neprihvatljive. Ako želimo biti članica EU, ako se kunu u evropske vrijednosti, onda bi morali pokazati da im je do toga stalo – poručuje Šehić za Interview.ba.

Interview: Situacija oko izmjena Izbornog zakona se komplicira i čini se da nikad nismo bili dalje od rješenja, ako smo mu ikada i bili blizu.

Šehić: Pa i to pokazuje neodgovornost, prije svega, nosioca zakonodavne vlasti koji treba da mijenjaju Izborni zakon kako u skladu sa odlukama Suda za ljudska prava u Strasbourgu, tako isto i sa odlukama Ustavnog suda BiH. Evidentno  je da je ugrožen integritet i kredibilitet izbornog procesa i zbog mnogih prevara i falsifikovanja izborne volje birača trebalo bi uvesti neke nove tehnologije. Ne znam dokle je došla s rješenjima Interresorna radna grupa, , polovina je septembra, a evropski standard predviđa da se u izbornoj godini ne vrše nikakve izmjene izbornog zakona. S obzirom na suprotstavljene stavove aktera političkog života ili tri stranke koje danas dominiraju u BiH, nisam siguran da ćemo doći u prihvatljivom vremenskom periodu do izmjena Izbornog zakona. Moram napomenuti da se zbog određenih izmjena Izbornog zakona, naročito kad su u pitanju implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava, moraju promjeniti određeni članovi Ustava BiH. Dakle, potrebna je dvotrećinska većina. No, kako živimo u blokadi i zbog Zakona koji je donio Valentin Incko, imamo blokadu rada institucija, samim tim i rada Interresorne radne grupe, tako da je jako teško predvidjeti hoće li do izmjena Izbornog zakona uopšte i doći.

Društvo bez političke odgovornosti

Interview: Sad ponovo na stolu imamo tzv. Fileov model, a član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže da je to za njega neprihvatljivo. A neki izvori opet kažu da upravo taj model preferira Schmidt. Da li se taj Fileov model može ponovo vratiti kao agenda?

Šehić: Nakon tog Fileovog prijedloga i sastanaka koji su imali predstavnici političkih stranaka donesena je Odluka Suda za ljudska prava u slučaju Zornić. To je za mene vrlo bitna odluka jer se njome svima u BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, bez obzira gdje žive, omogućava, bez obzira što Ustav garantuje, ali ne i Izborni zakon, aktivno i pasivno biračko pravo. Sad su tu različiti koncepti i gledanja i na sadašnjost i budućnost BiH. Međutim, odluka Zornić je apsolutno u skladu i sa Evropskom konvencijom i sa Protokom br. 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kojim se zabranjuje svaki vid diskriminacije. O tome treba voditi računa, da li će političari prihvatiti da implementiraju odluke. Teško je to predvidjeti, ali iz iskustva možemo reći da oni ne poštuju ni Ustav BiH, ni odluke Ustavnog suda BiH, ne priznaju institucije ove države… Samo bih ih zato podsjetio da od 14 prioriteta koji su dati BiH u cilju dobijanju kandidatskog statusa za ulazak u EU, u prvom prioritetu je i reforma izbornog zakonodavstva i implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava. Ali, kada živite u državi u kojoj nema političke odgovornosti da se poštuju odluke institucija, teško je predvidjeti kako će se neki problem riješiti. Poseban deficit u političkom životu, zato što ovdje nemate iskrenog dijaloga, nemate želje za kompromisom, jer ako doktori kažu da u prirodi za svaku bolest postoji lijek, tako i za svaki problem ima rješenje. Ali se mora pokazati i odgovornost i politička volja da se do rješenja dođe.

Cijeli problem i proces treba vratiti u državne institucije, smatra Šehić

Interview: S druge strane, čini se da izmjene Zakona počinju ne samo ovdje, u BiH, već i šire, jasan i problem. Podsjećam da je Vlada Njemačke nedavno precizno navela da bi načelo “legitimnog političkog predstavljanja moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda”. To je  problem na kome je sve zastalo, legitimno političko predstavljanje. No, je li to uopće moguće riješiti?

Šehić: Sigurno da jeste! S tim što moram napomenuti da sada u aktuelnoj političkoj situaciji mi imamo osporavanje legitimiteta izabranom članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željki Komšiću. Bez obzira što je on izabran u skladu i sa Izbornim zakonom i sa Ustavom BiH. Podsjećam da Ustav BiH jasno govori da se biraju tri člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata. Nigdje se ne govori o predstavljanju. Osnovna uloga članova Predsjedništva je da štite interese države BiH, pa i entiteta iz kojeg dolaze. Nigdje se ne govori da oni predstavljaju bilo koja od ova tri naroda. U skladu s tim je i Izborni zakon i on je na osnovu toga izabran za člana Predsjedništva. Ali, napominjem, da i druge dvije stranke imaju problema. SDA ne priznaje legitimitet ministara iz reda bošnjačkog naroda u Vladi Republike Srpske, kao što ni SNSD ne priznaje legitimitet iz reda srpskog naroda u Vladi Federacije BiH. Za Izetbegovića i Dodika to nisu “pravi” Bošnjaci ili Srbi. Mi smo tu u začaranom krugu. Vidjet ćemo dokle će ići ovaj način izmjena Izbornog zakona. I ono što je meni jako bitno, osim, implementacije ovih odluka, da bi nekako vratili kredibilitet i integritet izbornom procesu, da bi izborni proces dekriminizirali, dekontaminirali od izbornih prevara, što opet utiče na izlaznost, trebalo bi paralelno s tim uvoditi i nove tehnologije. Prije svega tu mislim na biometrijsku identifikaciju birača i uvođenje skenera koji bi u dobrom dijelu onemogućio kršenje izbornog zakona od strane nesavjesnih i neodgovornih članova biračkih odbora.Tada bi mogli reći da su izborni rezultati stvarno izraz izborne volje birača. O tome se ne govori mnogo.  Ali, ukoliko bi se, kojim slučajem sve promijenilo, a u tom tehničkom dijelu ostali gdje jesmo, bojim se da ćemo opet imati situaciju kao do sada, da ima mnogo nepravilnosti, falsifikata, u kojem učestvuju birački odbori, koje predlažu političke stranke. Uvijek sam se zalagao za daleko oštrije sankcije članovima biračkih odbora, ali i za političke subjekte za koje se utvrde da su po njihovom nalogu rađene prevare ili manipulacije.

Interview: Dragan Čović, lider HDZ je ovih dana uputio pismo diplomatama u BiH, kojim traži pozornost i pomoć dok se radi na izmjenama i dopunama Izbornog zakona i upozorava na  mogućnost da hrvatskog člana Predsjedništva (opet) izaberu Bošnjaci. Tu se pominje legitimitet i to je zapravo glavna Čovićeva agenda. Kako korigirati taj princip, legitimitet dovesti stvarno do legitimnosti…

Šehić: Da bi se to korigiralo treba promijeniti Ustav BiH. Za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina. I tu će biti problema. Ovdje je najpotrebniji dogovor političkih aktera na koji način prevazići takvu situaciju. Naročito na činjenicu o kojoj sam već govorio da i druge dvije stranke ne priznaju legitimitet. To je ključni problem.

Interview: Ali, vjerujete li da je taj dogovor moguć?

Šehić: Poseban je problem što imamo dva koncepta gledanja na uređenje, odnosno društveni ambijent u BiH – je li riječ o građanskom ili etničkom konceptu. Uvijek sam tvrdio da građanski koncept i poštivanje individualnih ljudskih građanskih prava nikada ne mogu ugroziti kolektivna prava bilo kojeg građana. Znači, apsolutna sloboda da biramo svoje identitete. Mi danas živimo u vremenu višestrukih identiteta, pa treba poštivati onaj nacionalni, religijski… Ali, jako je teško doći do tog rješenja, kada naši političari kompromis smatraju porazom, a u svim politikama kompromis zna biti jedino rješenje. Protivnik sam i prakse da se neko osjeća pobjednikom, a neko gubitnikom kod donošenja neke odluke. Ali, trebaju se dogovarati. No, čini mi se da je najveća prepreka u ovom njihovom, nazovi dijalogu, činjenica da među njima vlada veliko nepovjerenje.

Interview: Sad imamo dvije mogućnosti, jedna je nametanje izmjena Izbornog zakona, a druga je već pročitana između redova kao moguća najava bojkota, prije svega HDZ-a i SNSD-a. Pa da krenemo od mogućeg nametanja…

Šehić: Kao građanin ove države bio bih najsretniji da bude postignut dogovor, u institucijama, u Parlamentu. No, da li će predstavnici međunarodne zajednice, Vijeća za implementiranje mira (PIC) preko visokog predstavnika nametati rješenja, sad je teško predvidjeti. Ali, ako pročitamo izjavu novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, vidimo da on očekuje dogovor političara. S druge strane, ja sam protiv bojkota. Bilo čega. Izbori su jedini demokratski način promjene vlasti, izbora nove. Ulica u principu nikada nije donijela dugoročno dobro. Praksa je pokazala da onog dovede ulica, ulica i smijeni. Zato cijeli problem i proces treba vratiti u državne institucije. Ono što predstavlja problem ne mora biti ni bojkot. Pitanje je da li će se usvojiti budžet BiH za sljedeću godinu. Jer sigurno će Centralnoj izbornoj komisiji za provedbu izbora trebati 8 ili 9 miliona, koliko su koštali recimo Opšti izbori. Ako ne budemo imali sredstava neće biti moguće održati izbore. A to je drastično kršenje Ustava BiH. Jer Ustav BiH građanima garantuje ostvarivanje ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava. Naravno, da je to scenarij koji najmanje priželjkujem. Ali, ponukan iskustvom posljednjih lokalnih izbora, kada se kasnilo s uplatom CIK-u, kada je također bilo upitno hoće li se izbori održati. Tada su izbori odloženi za mjesec kasnije. To je neprihvatljivo.

Interview: Kako komentirate izjavu bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, koji je kazao da bi eventualni bojkot izbora Srba i Hrvata bio de facto kraj BiH?

Šehić: Šta bi se moglo desiti ako izbori ne budu održani, posebno na državnom nivou, odnosno Federaciji? Može se desiti da se izbori održe u Republici Srpskoj i da se izabere Skupština, Vlada. Ako bi bio bojkot, onda mandati izabranim zvaničnicima u Parlamentu BiH prestaju važiti. Vijeće ministara može nastaviti rad, ali onda nemate zakonodavnu vlast, nemate kontrolu rada izvršne vlasti… To bi produbilo i onako tešku političku situaciju, da država ne bi mogla funkcionisati, kako tako. Eto, recimo, ko bi tada usvajao budžet?

Interview: Do kraja godine je nešto više od tri mjeseca, do kada prema dobrim praksama BiH mora/treba usvojiti izmjene Izbornog zakona. Vjerujete li da je to ipak moguće i kako?

Šehić: Ne vjerujem u to. Imajući u vidu proceduru u Parlamentu, ovakav zakon ne bi se smio donositi po hitnom ili skraćenom postupku. Riječ je o jednom od najbitnijih zakona u svakoj državi, koji pokazuje i poštivanje ljudskih, građanskih prava, demokratiju države. Mogao bi se taj rok i produžiti, ali sve bi moralo biti završeno do sredine marta, jer u maju prema Izbornom zakonu CIK mora odluku o raspisivanju izbora. Mi imamo sretnu okolnost da je upravo Izbornim zakonom određeno da se izbori moraju održati prve nedjelje u oktobru. Tako da izbori ne ovise o volji ili procjenama političkih stranaka. Ali, da bi to sve funkcionisalo vi morate imati odgovorne političare.

Ako izbori (ne) budu

Interview: U čijim rukama je onda odluka, ključ rješenja?

Šehić: Ako budu izbori, u rukama građana BiH.

Interview: A ako ne budu?

Šehić: Isključivo u rukama političkih lidera – Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića, Milorada Dodika. I eventualno određenog pritiska koje mogu napraviti predstavici međunarodne zajednice. Ovdje zapravo odluke ne donose zakonodavne vlasti, Parlament je kao protočni bojler, unaprijed se sve dogovori, a u skupštinskim klupama usvoji ili odbije. Mi moramo jačati kapacitet naših demokratskih institucija, a ne ga urušavati, kako se to danas čini.

Interview: Smatrate li zapravo da je ovo najbolja pozicija za Dragana Čovića. Neke kolege kažu da je sva Komšićeva pobjeda zapravo još jedan bod pomoću kojeg Čović jača svoju poziciju.

Šehić: Kad govorimo o političkom i društvenom ambijentu, mi živimo u periodu 1990. – 1995. Sad se ponovo učvršćuju pozicije onih koji vladaju i državom i građanima. Zato postavljaju uslove, moguće i nemoguće. Ucjene su neprihvatljive. Ako želimo biti članica EU, ako se kunu u evropske vrijednosti, onda bi morali pokazati da im je do toga stalo. No, to licemjerje je svakidašnjica jer nema odgovornosti za poštivanje Ustava i zakona. To pokazuje i Vlada FBiH, koja nema izborni legitimitet. Svako učvršćuje tako poziciju u svom biračkom tijelu. A to je isključivo etničko biračko tijelo ova tri lidera, koji vjeruju da su legitimni predstavnici. A ja bih podsjetio da prema ukupnom broju birača u BiH oni dobiju podršku najviše 25 posto svog biračkog tijela. A šta je sa onih 75 posto? Tako da je i taj legitimitet na koji se oni pozivaju često upitan.

 

Prethodna vijest

Senka Kurt: Osmica i oksimoron

Naredna vijest

Petnaest istaknutih članova Platforme za progres napuštaju stranku nezadovoljni unutrašnjim odnosima