Foto: EPA

Korona na službenom putu

Vlade oba bh. entiteta preko noći su odlučile olabaviti stroge mjere nametnute coronavirusom. O tome da li je moguć novi septembarski talas, dolazak indijskog soja, u štabovima ne razmišljaju. Doktori tvrde drugačije, kažu, pandemija je još među nama

Piše: Senka KURT

 

Vikend iza nas bio je za većinu “normalan”. I to ne “novo normalan” kako smo govorili u proteklih godinu dana, nego baš ono predkoronski. Šetalo se bez maski, sjedili smo u restoranima i kafićima jedni uz druge, nema strogih čuvara koji čekaju na ulazu u tržne centre i upozoravaju. Bili su sunčani dani. Dovoljno da većina zaboravi da smo (bez obzira na sve) u sred jedne od najgorih pandemija koja je zahvatila Planetu.

Vlada Federacije BiH je u četvrtak 20. maja, prihvatila prijedlog Kriznog štaba da se, zbog povoljne epidemiološke situacije, ublaže mjere ograničenja koje su bile na snazi. Tako je ukinut policijski sat (koji je trajao od 23 navečer do 5 ujutro), pa je dozvoljeno da u zatvorenim prostorima (dakle, restoranima, kafićima, klubovima) može boraviti do 30 gostiju, na otvorenom do 70, a dopuštena je muzika uživo.

Svaki kanton dalje odlučuje sam kad je u pitanju radno vrijeme ugostiteljskih objekata.

U Republici Srpskoj od petka su klubovi i kafići otvoreni do ponoći. U zatvorenim prostorima dozvoljen je boravak 50, a na otvorenom 100 osoba.

Nešto ranije prema odluci kriznih štabova oslobođeni smo obaveze nošenja maski na otvorenom… Sve se kao vraća u normalu, jer je procijenjeno da nam se može, nakon što je od početka maja značajno smanjen dnevni broj novozaraženih koronavirusom.

Par dana prije nego je federalni Krizni štab rekao da se možemo koliko toliko opustiti, član Štaba Goran Čerkez kazao je da nema više smisla nositi maske, te najavio da se nakon praznika (prvomajskih i bajramskih) može ići ka popuštanju mjera.

A samo mjesec prije

Prošli su praznici. Ovo ne trebamo shvatiti da smo završili sa pandemijom. Svugdje dolazi do pada, stabilizacije, ali  pojavljuju se novi sojevi i treba biti oprezan – kazao je Čerkez.

Preporuka je došla do Vlade, Vlada prizvatila i evo nas gdje jesmo.

Samo mjesec i pol ranije sve je bilo potpuno drugačije. Bosna i Hercegovina bila je prva u regionu s najvećom smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika. Samo u Sarajevu u martu je umrlo više od 600 osoba.

Prema worldometers.info, Hrvatska se u tom period nalazila na 21. mjestu po smrtnosti na milion stavnika, dok je Srbija na 61. poziciji.

S više od 6.500 preminulih, naša je zemlja tada bila u top 10  u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika.

Kada Gorana Čerkeza pitamo šta se promijenilo od sredine marta do sredine maja on ističe da su se odluke donosile na osnovu egzaktnih podataka. Dakle, analizirana je incidenta, popunjenost kapaciteta, popunjenost zaraženih na respiratorima.

Čerkez dodaje da je incidenca pala ispod 50 posto, osim u Posavkom kantonu, te da preporuka federalnog Kriznog štaba, kad je riječ o provedbi, postaje daljna odgovornost kantonalnih štabova.

Kad podsjetimo Čerkeza da je, recimo u Sarajevu, tokom vikenda na ulicama, u kafićima, pred kafićima bilo hiljade (uglavnom mladih) ljudi, bez maski, bez distance, te na izletištima isto tako, on kaže:

Sve sam to vidio. Kada su uvedene mjere zabrane rada kafana, u Sarajevu je bila incidenca 1.080. To je nedjeljno preko 3.500 oboljelih. No, nadzor provode kantoni kroz inspekcije i policiju. Mi to ne možemo. Upravo idemo od kantona do kantona da vidimo šta i kako u narednom period, primjerice na jezeru Panonika u Tuzli, u Neumu – kaže on i dodaje da je na snazi mjera distance, a samo je treba neko nadzirati.

Čerkez ističe da je dobra vijest činjenica da je veliki broj ljudi već prebolio coronavirus, u Sarajevu sigurno i do 40 posto, plus veliki broj je vakcinisan, pogotovo treće dobi.

Tako da se sve već polako ublažava – dodaje.

Na pitanje jesu li tačne informacije da nas ipak, unatoč ovim povoljnim vijestima, čeka novi, septembarski talas.

Septembarski može biti ponovo isti. Međutim, sadašnji pokazatelji ne govore da je više virulentan od postojećeg soja, odnosno da se brže širi. Imamo engleski soj, koji se jako brzi širio i već smo ga u decembru prošle godine detektovali. Sada radimo i na KCUS-u i na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu desekvencioniranje virusa, da pratimo da nam ne uđe neki od sojeva. Ako i uđe imamo otprilike mjesec, dva da reagujemo – objašnjava Čerkez.

Za sada ne može govoriti jesu li tačne i informacije da će, kako pretpostavljaju neki svjetski stručnjaci, novi talas napadati i mlađu generaciju.

Čerkez: Odgovornost je na kantonalnim vlastima

Te informacije nemamo. Ali, treba biti oprezan, treba pratiti i biti spreman. Ljeto treba iskoristiti za pripremu da nam se ne desi martovski scenarij. Ovdje su sve mjere vrlo jasne i ne treba stalno gledati šta Štab naređuje. Treba uvijek znati – virus nije nestao, mi se moramo ponašati u skladu s osnovnim mjerama – distance, negrupiranje, pranje ruku, nošenje maski u zatvorenim prostorima. To je, za sada, garancija – ističe Čerkez.

Zašto se vakciništu ljudi iznad 65 godina?

– Zato što 85 posto smrtnosti nosi ta kategorija. Ako tu kategoriju smanjimo, smanjit ćemo nivo smrtnosti možda na nivo sezonske gripe. Jako je važno da se oni vakcinišu i zdravstveni radnici koji ih liječe. Mlada osoba može oboljeti, biti potencijalni nositelj, prenijeti to na osobu treće dobi, koja bez vakcine može umrijeti. Mlade osobe neće, ni bez vakcine – objašnjava Čerkez

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo dr. Haris Vranić svjestan je da su se građani previše opustili, te najavljuje strožije kazne inspekcije. Bit će kaže, moguće i zatvaranje lokala, odnosno više novčane kazne za vlasnike u kojima se ne poštuju ograničenja i propisane mjere.

No, uvjeren je da je trenutna epidemiološka situacija povoljna.

U ovom periodu bi mogli otvoriti i stadione – navodi Vranić.

Ministar zdravstva KS ne želi “na pamet” prognozirati šta će biti narednih mjeseci, jer se o naglom širenju i opasnosti tzv. “indijskog soja” ni u svijetu još puno ne zna. Zna se da je recimo stigao u Sloveniju.

Kod nas nije dokazano prisustvo indijskog soja – dodaje.

Indijski soj virusa, koji bilježi ogroman skok povećanja broja zaraženih pronađen je u još najmanje 20 država svijeta. Ovaj virus sadrži dvije ključne mutacije, a riječ je, kako kažu stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO),  o “soju od interesa”, koji bi mogao imati još nekoliko mutacija, kojim bi se virus brže prenosio i izazivao teže bolesti. Neki infektolozi ističu da indijski soj najvjerovatnije nadjačava svaki raniji imunitet od prirodnih infekcija.

Stručnjaci također naglašavaju da su vakcine djelotvorne i protiv ovog virusa.

Dr. Vranić ne vidi ni veliku opasnost zbog sve većeg dolaska stranih turista (uglavnom iz arapskih zemalja) niti dijaspore, jer su, prema njegovim riječima, većina gostiju koji dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, te zemalja zapadne Europe već vakcinisani. No, brojke ipak govore drugačije, te se i u ovim zemljama i ovih dana bilježe, kako se vidi iz statistike Worldometers.info, novooboljeli.

Novi slučajevi zabilježeni u zemljama iz kojih dolaze turisti u BiH

No, za kraj ima optimističnu poruku.

Svaka epidemija ima početak i kraj. Čini se da ova ide prema svom kraju – zaključuje dr. Vranić.

Karamehić: Čekao satima na kiš

Prof. dr. Jasenko Karamehić, jedan od najemintentnijih imunologa, priznat i van naše zemlje, predsjednik Udruženja imunologa, nije tako optimističan. On smatra da je popuštanje mjera došlo preko noći.

U kriznim štabovima nikad nema mjesta za nekog stručnog imunologa, koji je uz epidemiologa najpozvaniji da kaže šta će se raditi i kako dalje. Oni donose mjere kako hoće i neka oni odgovaraju za njih. Ovdje se ne brine o građanima – kaže dr. Karamehić.

Karamehić: Htjeli su me disciplinirati

Ogorčen je na činjenicu da je kao izuzetan profesor, stručnjak, učitelj mnogim generacijama imunologa, prošle sedmice na kiši čekao satima kako bi dobio vakcinu. Nije tražio da uđe preko veze, da preskoči red.

– Doživio sam stres. Ne vidim na jedno oko. Oni su mene namjerno dva i pol sata pustili da čekam, jedva me pustili da uđem. Jer sam ja vrlo oštro komentarisao poteze vlasti tokom pandemije. Oni su htjeli da me discipliniraju. To ne mogu, ja sam neko ime u svijetu, meni ne mogu ništa. Ispoštovao sam svoj red. A pored mene su ulazili raznorazni. Stotine ljudi – navodi.

Bosna i Hercegovina inače je osim po velikom, rekordnom broju oboljelih i umrlih, poznata širom svijeta i po niskoj stopi vakcinisanja. Vijeće ministara BiH nadalo se poklonima i sadaki, koja je povremeno, u vidu nekoliko hiljada vakcina stizala iz susjedstva i prijatelja. Vlasti nisu htjele, znale i mogle nabaviti spas za svoje građane.

Bh. država i njene skupo plaćene vlasi zakazali su i kad je u pitanju analiza smrtnosti od koronavirusa. Zato i nema preciznih podataka da li su pacijenti umrli od korone, sa koronom. A prve oboljele i mrtve brojimo od marta prošle godine.

Šta su razlozi visoke smrtnosti?

Stručnjaci ističu da, bez obzira što svjetske vlade objavljuju crne statistike svakoga dana, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih coronavirusom može biti i veći iz nekoliko razloga. Prvo, službene statistike u mnogim zemljama isključuju žrtve koje prije smrti nisu imale pozitivan test na koronavirus – što može biti značajna većina na mjestima sa malim kapacitetom za testiranje. Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati ​​smrtne listove nekoliko dana, pa čak i sedmica, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je otežala ljekarima liječenje drugih stanja i odvratila ljude od odlaska u bolnicu, što je možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od bolesti koje nisu covid-19.

Economist je prije dvije sedmice u velikom istraživanju o praćenju smrtnih slučajeva tokom pandemije objavio da su novembar i decembar prošle godine bili posebno tragični u zemljama jugoistične Europe.

Infektolozi su isticali da na porast smrtnosti u našoj zemlji utječu neadekvatan zdravstveni sistem, otvorenost granica, pa i objektivno zapušteno zdravlje stanovništva.

Od početka ove godine, kad preuzimamo liderstvo na listi zemalja s najvišim mortalitetom nije se mnogo promijenilo. Zdravstveni sistem, vidi se i golim okom, samo tone, granice su i dalje otvorene, očito će tako biti i narednih ljetnjih mjeseci, vakcine su rezervirane samo za starije i one koji ih dobijaju preko štele.

Analiza o stanju tokom corone još nije dostupna u BiH (Foto: A. Durgut/PIXSELL)

Mi smo se opustili, stručnjaci su optimistični, kafane i restorani su puni, topli dani mame na okupljanje. Iz kriznih štabova obećavaju da žive po Titovoj devizi: Radimo kao da će sto godina biti mir, spremajmo se kao da će sutra rat.

Ne preostaje nam ništa drugo nego da se i dalje pridržavamo mjera koje su obavezne, budemo oprezni, pažljivi. I sami svoje zdravlje uzmemo u svoje ruke. Godinu dana pandemije naučilo nas je da je to put s najviše rezultata.

Prethodna vijest

Ko šilji “patku” na Zakonu o zabrani pušenja u FBiH?

Naredna vijest

Ko prvi na tenderu – gradi vilu