Loš menadžment bolnica u vremenu pandemije dodatno narušava prava pacijenata u BiH: „Najveći problem direktorica KCUS-a“

Tokom pandemije korona virusa u BiH su ugrožena prava pacijenata u BiH zbog čega se za samo 40-ak dana više od 12.000 ljudi okupilo oko Facebook-grupe „Kolektivna tužba protiv KCUS-a“. Pojedinci smatraju da je najveći probleme u lošoj  organizaciji i nekompetentnosti  uprave, ali ombudsmani za ljudska prava smatraju da je za bilo kakvu ocjenu potreban neovisni monitoring.

Piše: Rubina Čengić

U vrijeme kada nastaje ovaj tekst, a sredina je maja 2021. godine, pandemija korona virusa u BiH je u silaznoj putanji nakon dana tokom kojih je broj mrtvih dostizao i 90, više nego je ikada tokom rata u BiH ubijeno u jednom danu, osim kada su granate padale na red za kruh i slično. Dok je trajao taj strašni drugi li treći val pandemije u BiH, Facebook-grupa „Kolektivna tužba protiv KCUS-a“ je za 40-ak dana okupila više od 12.000 članova.

„Mi nemamo efikasan nadzor i kontrolu koji treba da provodi resorno ministarstvo  jer su oni potkapacitirani – kakav nadzor mogu vršiti sa po 20-ak uposlenika? Istovremeno je pitanje i koliko su osposobljeni i inspekcijski organi“, kaže  jedan od tri ombudsmana za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur i naglašava da upravni i nadzorni odbori nisu rješenje i da ombudsmani  više godina upozoravaju na to.

„Ustanove zdravstvene i socijalne zaštite ne trebaju upravne i nadzorne odbore, to je ostatak iz starog zakona o ustanovama –  skupo je jer se plaća iz sredstava namijenjenih za socijalnu brigu i vodi ka politizaciji tih ustanova. Ako imamo dobar menadžment koji izvještava vlade i skupštine –  upravni i nadzorni odbori su nepotrebni. Uostalom – i pored postojanja upravnog odbora desio nam se Pazarić“, kaže Džumhur

A dok se čeka taj nadzor, društvene mreže su pune iskustva porodica koje danima nisu znali šta je s njihovim najbližim u Kliničkom centru ili u bolnici Podhrastovi ili su  saznali da su njihovi najbliži umrli nekoliko dana kasnije.

Nismo se mama i ja javno oglašavali u grupi jer smo još uvijek duboko potreseni načinom na koji smo izgubili oca i dedu. Planiramo tužbu zajedno sa ostalim članovima grupe i prijavili smo se i u užu grupu. Na fotografijama koje je objavio  jedan  član grupe 7. maja prepoznali smo ga i tek sada smo dodatno zbunjeni šta se dešavalo s njim jer na toj fotografiji objavljenoj 7. maja  pored njega je malina respirator koji dan ranije nije bio tamo – to znamo jer mi imamo fotografiju napravljenu dan prije te, ljekari su nam rekli da nikada nije intubiran, a sve što piše u otpusnom pismu je sasvim suprotno od obje fotografije.  Molimo za pomoć pri otkrivanju istine o posljednjim satima našeg oca i dede”, piše jedan član grupe.

Javnost je dodatno uznemirilo i pismo grupe ljekara s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u kom stoji da su oni ”tužni, bespomoćni i zabrinuti više nego ikada, te da profesionalna obaveza i etika od njih zahtijeva da reagiraju” zbog događanja u KCUS-u, neadekvatne opreme i prostora za liječenje, te neadekvatne reakcije odgovornih na njihova upozorenja.

Definitivno su prava pacijenata u ovom periodu prilično narušena, prije svega kada je u  pitanju pristup informacijama… Bilo je različitih situacija: negdje su pacijenti primani na stepeništu zdravstvenih ustanova jer se ljekar plašio infekcije, drugdje pak srodnici nisu imali informacije o stanju pacijenta, nisu imali pristup dokumentaciji, nemaju otpusna pisma, nema patoloških istraživanja… Ovo navodim samo na bazi žalbi koje je institucija ombudsmana primila u proteklom periodu i koje su samo indikator koji pokazuje da je potrebna potpuna objektivna procjena stanja zdravstvene zaštite s posebnim akcentom na pandemiju“, kaže Džumhur. Pojašnjava da komunikacija nije moralo biti uspostavljena direktnim kontaktom pacijenta sa zdravstvenim radnicima, zbog epidemioloških mjera koje su bile na snazi, „ali građani su morali znati kako najlakše mogu dobiti uslugu, koja usluga je neophodna s obzirom na stanje u kojem se pacijent nalazi i slično“.

Specijalista za organizaciju u zdravstvu Fahrudin Kulenović smatra da je najveći problem – menadžment najveće bolnice u BiH.

„Epidemiologija je neumoljiva matematika – uzmite brojeve umrlih u BiH, pa vidite gdje ih je više – u RS ili u FBiH i onda gdje ih je najviše – u Sarajevu i to je jasno kao dan. Mislim da je najveći problem direktorica te bolnice koja je  nekompetentna za vođenje tako složeno gorgnaizma. Kod nas priznaju svaku specijalizaciju u zdravstvu, ali svi misle da su stručnjaci za organizaciju, a loša organizacija ubija više  ljudi nego jedan loš ili nestručan ljekar-specijalista“,kaže Kulenović. Smatra da je problem veza između direktorice KCUS-a i predsjednika jedne od najjačih partija u BiH.

„Niko neće da reaguje jer se plaše. Ja imam nekoliko tužbi protiv direktorice KCUS-a koje već godinama stoje u ladicama“, kaže Kulenović.

No nakon pisma 17 ljekara reagovao je Krizni štaba KCUS-a saopštenjem u kom piše da su “zaprepašteni silinom nepravednih i užasavajućih napada upućenih prema KCUS”.

“Mi smo ljekari, nismo ubice….Prljave planove pojedinaca ćemo osujetiti podnošenjem krivičnih prijava i pozivanjem nadležnog tužilaštva da ih promptno procesuiraju…. Napominjemo da su metode koje se koriste otvoreno huškačke i ispunjene govorom mržnje, da izazivaju strah i paniku kod građana koji su već iscrpljeni pandemijom Covida–19”, piše u saopštenju KCUS-a. A sredinom aprila je Tužilaštvo KS formiralo predmet o upotrebljivost respiratora u liječenju pacijenata u KCUS-u, teške posljedice po zdravlje i život pacijenata, kao i druge probleme u funkcioniranju takozvanog Covid odjela, saopšteno je nakon sastanka glavne tužiteljice Tužilaštava BiH Gordane Tadić sa kantonalnom tužiteljicom Sabinom Sarajlija.

Džumhur smatra da ova optužbe i primjedbe na rad uprave KCUS-a traže  neovisni monitoring.

„Mi moramo dobiti neovisni monitoring i utvrditi činjenice jer se ljudi žale na uslugu, zaposleni na uslove rada, a uprava tvrdi da ništa od toga nije tačno i da se radi o političkoj manipulaciji. Činjenično stanje treba utvrditi neovisno jer u tom kontekstu ne smije ostati išta sporno ili će ostati siva zona u kojoj svako svakog optužuje da je odgovoran, a ljudi umiru.  Ako se neko u tom lancu plaši političkog uticaja, moguće je naći nezavisne eksperte izvan BiH i toga se niko ne treba bojati. Postoje standardi, Svjetska zdravstvena organizacija i drugi faktori na bazi kojih se radi monitoring i evaluacija jer ne postoje problemi samo u BiH, evo sada imamo slučaj i u Hrvatskoj na njihovom Zavodu za tumore…“, kaže Džumhur. Naglašava da je „zdravstveni sektoru BiH generalno loše organizovan i nedovoljno jak zbog čega je početak pandemije dočekao nespreman“ jer u sektoru „nedostaje sveobuhvatan sistemski pristup, a na što ukazuje i činjenica da su mnogi strateški dokumenti istekli, neki čak i u periodu 2013-2015. godine, a nadležna ministarstva su potkapacitirana zbog čega nisu u mogućnosti da provedu reforme neophodne na putu ka EU uključujući pravila UN-a i drugih međunarodnih tijela“.

Svaki pacijent ima pravo na zdravstvenu zaštitu prema svom zdravstvenom stanju i osobnim potrebama, ali u granicama materijalnih mogućnosti sistema zdravstvene zaštite, bez diskriminacije, te ima pravo na sve vrste informacija o svom zdravlju, svojim pravima i obvezama i načinu kako ih koristiti, kao i zdravstvenim uslugama koje mu se mogu osigurati u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, a to uključuju i pitanje  komunikacije s pacijentom i njegovim srodnicima, pitanje tretmana za koje je potreban pristanak i slično“, kaže Džumhur i naglašava da se, bez obzira na vanrednost situacije, mora poštovati zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Prethodna vijest

Almir Čehajić Batko: Ja sam mrtav čovjek

Naredna vijest

OD VITEZA DO TEHERANA: Vitezitov pogon za proizvodnju kompozitnog goriva preko Srbije prebačen u Iran!