Drastične mjere poduzete da koronavirus ne pređe kapije zatvora u BiH

Bh. zatvori od prošle su godine provodili najdrastičnije mjere kako bi spriječili da virus korone stigne i do njihovih prostorija. Na sreću, ni u jednoj ustanovi nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj. Ali, kako kažu direktori, opuštanja nema. Neke europske zemlje prošle su godine, zbog oslobađanja kapaciteta, preventivno oslobodile određeni broj zatvorenika. U BiH na sreću, za tim nije bilo potrebe

Piše: Senka KURT 

 

Pandemija koronavirusa nije zaobišla ni zatvore u Bosni i Hercegovini. No, na sreću, niti u jednom kazneno popravnom domu nije zabilježen niti jedan smrtni ishod, ali je bilo slučajeva da su zatvorenici morali biti smješteni na liječenje u bolnicama.

Rezultat je to, prema svemu sudeći, činjenice da je riječ o ustanovama (uglavnom) zatvorenog tipa, ali i čini se pravovremene reakcije nadleženih institucija i  rukovodilaca zatvora. Svi su bili svjesni da bi u ovakvim ustanovama širenje zaraze moglo biti fatalno, pa se radilo i preko propisanih mjera.

Termalne kamere i mjerenje saturacije

Posebno su morali biti pažljivi u KPZ Sarajevo. Riječ je o najvećoj pritvorskoj jedinici u BiH, sa tri odjeljenja u Sarajevu, Ustikolini i na Igmanu, sa najvećom fluktuacijom pritvorenika, a time i kontakata.

Mi smo opremljeni najsavremenijom tehnikom i opremom kada je u pitanju detektovanje zaraze koronavirusom. Imamo termalne kamere koje pokrivaju prvu etažu zatvora, neprestano se mjeri temperatura osuđenicima i zaposlenicima. Također svakome ko ulazi u naše prostorije mjeri i saturaciju, odnosno protok kisika. Uz to imamo određeni broj testova za brzo testiranje – kaže direktor KPZ Sarajevo Faruk Zupčević.

 

On ističe da su od početka širenja pandemije, odnosno od naredbe nadležnih organa, pritvorenicima pojačali unos C i D vitamina, te obavezno, svakodnevno provjetravanje prostorija.

Do sada smo od 350 pritvorenika imali 6 slučaja zaraze na sva tri odjeljenja. Riječ je o starijim osobama, koje su odmah premještane u izolaciju. Izolacija je napravljena za sve osobe koje dolaze u naš Zavod, prolaze trijažu. To je jedan od bitnih razloga što nije bilo ekspanzije zaraze – ističe Zupčević i dodaje da do daljnjeg – nema opuštanja

Dodaje i kako KPZ Sarajevo raspolaže sa velikim brojem dodatne opreme – covid odijela, maski, rukavica, a sve u cilju zaštite osuđenika i zaposlenih.

Obavezne maske

U Zenici je, gdje je najstariji zatvor u BiH pred kraj prošle godine, tačnije sredinom novembra, zabilježen klaster. Jedan osuđenik s težom kliničkom slikom boravio je u Kantonalnoj bolnici Zenica do oporavka i vratio se u Zavod.

Osuđenici koji su imali s njim kontakt ili kojima je potvrđeno prisustvo virusa su  bili smješteni u stacionar, te nakon toga vraćeni na odjele.

Na žalost, virus nisu izbjegli doktor i dvoje medicinskih tehničara, te psiholozi iz Prijemnog odjela. Priča ima dobar i sretan kraj svi su se oporavili i vratili na posao.

S početka pandemije do medija je dospjela pritužba supruge jednog osuđenika da u ovom KPZ nema maski, odnosno da im je zabranjeno da ih nose, te da nije bilo dovoljno sredstava za dezinfekciju.

Direktor KPZ-a Zenica Redžo Kahrić reagirao je na ove navode i kazao da nema potrebe da zatvorenici koriste maske, a da sredstava za dezinfekciju ima dovoljno.

Argumentirajući stav da nema potrebe za maskama Kahrić je kazao da virus u Zavod mogu donijeti samo uposlenici jer su posjete bile zabranjene. Maske i rukavice od početka su bili obaveza za uposlenike, a osuđenicima se pokušao osigurati da drže odstojanje.

Na ovo je, prema pisanju Detektor.ba reagirao federalni inspektor za izvršenje krivičnih sankcija Mario Kovačević, koji je istakao da je obaveza svih kazneno-popravnih zavoda i ovlaštenih službenih osoba da vode računa o svim osuđenim i pritvorenim licima.

Ako mi u ministarstvu nosimo maske i ako nam mjere temperaturu pri ulasku, po logici stvari, moraju i tamo nositi maske i voditi računa o tome koje se rastojanje drži, najmanje metar i po. Sve što važi za građane koji su na slobodi, važi i iza osuđene osobe – kazao je Kovačević.

Inače, kazneno-popravnim zavodima dostavljene su naredbe Federalnog štaba civilne zaštite, kojih se moraju, kao i svi drugi, pridržavati.

U Republici Srpskoj vodili su se preporukama tamošnjeg Kriznog štaba.

Direktor zatvora Dragan Jevđenić za Interview.ba kazao je da je već tada odvojen prostor za one osuđenike koji su eventualno zaraženi i da su tu boravile osobe kod kojih bi se pojavio bilo kakav simptom.

Na sreću, nismo imali puno oboljelih od covida. Par slučajeva. Jedan naš zatvorenik je hospitalizovan u Kliničkom centru u Banja Luci, boravio je tamo par dana i vratio se u Zavod – ističe Javđenić.

Jevđenić: Ispoštovane sve preporuke

Kako je riječ o ustanovi zatvorenog tipa, uprava je odlučila zabraniti posjete ovisno od “situacije na terenu”. Također, stvari koje su zatvorenici dobijali odlagane su u posebnu prostoriju, gdje bi “odležale” neko vrijeme, kako bi se otklonila svaka mogućnost da virus pređe zatvorsku kapiju.

Iz zavoda za zaštitu zdravlja redovno je stizala i zaštitna oprema.

Trenutno nemamo oboljelih zatvorenika, nekoliko zaposlenih je u izolaciji. Provodimo propisano mjere do daljnjeg, što znači da strogo kontroliramo i dopuste zatvorenika. Njima je ponovo dopušten dopust, ali nakon povratka idu u naš izolatorij na dvije sedmice – ističe Jevđenić.

Kako neslužbeno saznajemo ni u fočanskom zavodu nema problema s zaraženim od virusa.

Prošle godine je sarajevski advokat Duško Tomić tvrdio medijima kako je ovim Zavodom “zavladao koronavirus”, no prema informacijama iz Ministarstva pravde Republike Srpske problem je bio “prenapuhan”.

Iz Državnog zavoda Vojkovići odgovorili su nam da zbog protokola trenutno ne mogu odgovoriti na naše pitanje, ali je činjenica da je ovaj, popularno nazvan, “bh. Alkatraz” upravo zbog bojazni od širenja od virusa, ali i predostrožnosti umjesto u junu, otvoren u septembru prošle godine.

Apel iz UN i Vijeća Europe

Tokom prošle godine iz cijeloga svijeta stizale su upozoravajuće informacije o divljanju virusa među zatvorenicima. Na početku pandemije Odbor Ujedinjenih naroda za spriječavanje mučenja pozvao je države da poduzmu dodatne mjere kako bi se smanjili zdravstveni rizici u zatvorima. UN je također pozvao vlade da zaštite zdravlje zatvorenika privremenim puštanjem na slobodu.

Prema izvještaju Vijeća Europe o uticaju pandemije na zatvorsku populaciju iz novembra prošle godine čak 25 zatvorskih administracija oslobađalo je osuđenike kako bi spriječili širenje zaraza u zatvorima.

U Hrvatskoj to nije bio slučaj, jer se inicijativi Ministarstva pravosuđa za odgodu upućivanju osuđenika na odsluženje kazne oštro usprotivio Vrhovni sud. No, Srbija je od marta do 15. septembra 2019. zbog pandemije COVID-19 preventivno oslobodila 809 zatvorenika, odnosno 7.3 odsto ukupnog broja pritvorenih.

Od država regiona Zapadnog Balkana, Albanija je u istom periodu oslobodila 392 zatvorenika, Slovenija je na početku oslobodila 230 zatvorenika, no ova je odluka opozvana već sredinom juna.

Zemlje koje su se u Europi odlučile za ovakav korak učinile su to, prema navodima iz Izvještaja, uglavnom zbog prenatrpanih kapaciteta.

Izvještaj Vijeća Europe pokazao je da je ukupno u državama koje su se odlučile za “oslobađanje kapaciteta” ukupno pušteno 143.000 zatvorenika od kojih najviše u Turskoj – 114.460.

Nemiri u Brazilu

Širom svijeta zbog strožijih mjera tokom pandemije izbijali su sukobi i nemiri zatvorenika. Niz pobuna zabilježeno je u Brazilu. Tokom nemira, uglavnom u zatvorima poluotvorenog tipa, pobjeglo je najmanje 1.350 zatvorenika.

 

 

Prethodna vijest

Vehabović Rudež: Nama je normalno da političari vrijeđaju, psuju, a da mi plješćemo i govorimo: Bravo!

Naredna vijest

Žrtve porodičnog nasilja spašava samo ekonomska nezavisnost