Zagađenje u ZE-DO kantonu ubija ljude i onemogućava nove industrijske objekte

Na području Zeničko-dobojskog kantona je tokom posljednjih 17 godina udvostručen broj umrlih od raznih vrsta karcinoma – od 168 u 1999. godini do 300 umrlih u 2016., a zagađenje je toliko da prema zakonskoj regulativi nije moguće odobriti izgradnju nijednog novog postrojenja koje emituje zagađujuće materije u zrak. Aktivisti iz EcoForuma neuspješno podnose tužbe protiv zagađivača i žive u strahu da u vlasti kantona ne postoji niko ko razumije posljedice zagađenja okoliša –  u Ministarstvu zdravstva nemaju pomoćnika za zdravstvo, a Zlatan Alibegović, predsjednik Udruženja EcoForum upozorava da  je ministar za okoliš u Vladi najzagađenijeg kantona došao iz šiša-bara i ne zna ništa o problematici kojom se bavi.

Piše: Rubina Čengić

U Institutu za zdravlje i sigurnost hrane u Analizi uticaja zagađenja na zdravlje ljudi u Zenici ocjenuju da je podatak o broju umrlih od raznih vrsta karcinoma   alarmantan u javno-zdravstvenom smislu.

No u Udruženju građana EcoForum tvrde da ne postoje pouzdani podaci o broju ljudi  oboljelih usljed zagađenja zraka u Zeničko-dobojskom kanotnu, posebno u širem području grada Zenica gdje su stacionirani najveći zagađivači za to područje.

„Ako prošetate kroz naselja oko Mittala lako ćete saznati da nema kuće u kojoj nema oboljelog od karcinoma, svih svrsta, posebno pluća. Nikada nije urađena studija o direktnoj povezanosti Željezare i Mittala sa oboljenjima stanovništva – bronhitisi, leukemije i druga slična oboljenja. Što se tiče statistika – mnogo plućnih bolesnika je liječeno u Travniku ili Tešnju gdje je specijalizovana bolnica za plućne bolesti i tamo umire mnogo tih bolesnika, pa djeluje da je tamo smrtnost veća nego u Zenici. Mi smo predlagali Vladi i Institutu da finansiraju i urade studiju uticaja Koksare na zdravlje građana jer Koksara je izvor emisije SO2, benzola, benzena i benzoapirena koji su dokazano kancerogeni spojevi. Mjerenja tih emisija su bila obaveza Mittala u protekle dvije okolinske dozvole i oni to nisu  nikada uradili, a ispitivanje koje smo mi predlagali je trebalo uraditi na uzorcima osoba raznih starosnih grupa nastanjenih  oko Mittala i kontrolne grupe izvan područja zagađenja, ali to nikada nije odobreno“,  kaže Zlatan Alibegović, predsjednik Udruženja. Naglašava da je analiza Instituta za hranu samo statistička analiza, odnosno prikupljanje dostupnih podataka i njihova interpretacija. Za  njega je mnogo značajnija reakcija Tužilaštva Ze-do kantona na njihovu tužbu protiv Arcelor Mittal-a.

„Mi smo prije pet godina podnijeli tužbu, odbili su nas, pa smo se žalili Tužilaštvu FBiH koje je utvrdilo da postoje osnov sumnje da su prijavljeni počinili kazneno djelo  onečišćenja okoliša, odnosno da su djelovali u suprotnosti sa prethodno izdatim važećim okolinskim dozvolama, da je kantonalno Tužilaštvo radnje iz naše prijave smatralo prekršajem i predmet vratilo kantonalnom Tužilaštvu koje sada opet tvrdi da nema dokaza da Mittal zagađuje zrak u Zenici“ kaže Alibegović

U Informaciji o zagađenju životne sredine u Zeničko-dobojskom kantonu iz februara 2020. godine, koju je za potrebe Skupštine Kantona izradio Institut „Kemal Kapetanović“, stoji da zagađivači neredovno prijavljuju svoje emisije u bazu podataka Registra o postrojenjima i zagađivanjima Federacije BiH i bazu podataka Registra o postrojenjima i zagađivanjima Zeničko-dobojskog kantona, a često ne prijavljuju stvarno stanje svojih emisija i uzroka nastajanja takvih emisija; da se najčešće ne vrši validacija prijavljenih emisija u skladu sa Uputstvom za proračun godišnjih emisija SO2, CO2 i čvrstih čestica u zrak za obvezike Uredbe o vrstama, naknadama i kriterijima za obračun naknada za zagađivače zraka. Naglašeno je da je stanovništvo  Zenice, Kaknja, Visokog, Maglaja i Tešnja izloženo zagađenju zraka (SO2, lebdeće čestice i taložne materije) većem od dozvoljenog dok su stanovnici Breze, Vareša, Olova, Žepča, Zavidovića, Doboj-Juga i Usore ovakvim zagađenjima izloženi u zimskom periodu.

Posebno je izloženo prekoračenju graničnih vrijednosti zagađujućih materija u zraku stanovništvo u bližoj okolini dominantnih izvora emisija, a potom u gradskom i prigradskom području Grada Zenice… Prema zakonskoj regulativi nije moguće više odobriti izgradnju nijednog postrojenja koje emituje zagađujuće materije u zrak jer ne postoji mogućnost za prijem novih količina zagađujućih materija u atmosferski zrak ovog područja, bez eventualnih kompenzacionih mjera u smislu smanjenja emisija na postojećim izvorima najmanje u količini koje bi planirano postrojenje emitovalo u zrak”, upozoravaju autori Informacije naglašavajući da mjerenje zagađenja nije konstantno na svim ovim podrušjima.

Ministar za okoliš u Vladi Ze-do kantona Arnel Isak kaže da su najveći izvori zagađenja, a prema registru o postrojenjima i zagađivanjima Zeničko-dobojskog kantona, emisija iz industrijskih i energetskih postrojenja, emisija iz malih ložišta u kojima se pretežno koristi čvrsto gorivo i saobraćaj, te emisija iz sektora usluga.

“Značajna količina zagađenja potiče od saobraćaja, te korištenjem velikog broja malih kotlovnica i kućnih ložišta koji su značajni u emisiji zagađenja, posebno u zimskoj sezoni kada se često javljaju epizodna stanja učestale zagađenosti”, kaže Isak u pisanim odgovorima na pitanja za Interview.ba.

U Ministarstvu zdravstva nisu imali odgovore na pitanja za ovaj tekst koja se odnose na specifične izazove koje zagađenje  donosi pred zdravstvo i potrebe zdravstvenog sektora u tom kontekstu.

Obratite se Institutu, mi smo najmanje Ministarstvo, svega pet zaposlenih i uopšte nemamo pomoćnika za zdravstvo. Ako baš insistirate – pošaljite pitanja pismenim putem, ali ne znam ko će vam odgovoriti”, rekla je ženska osoba koja se javila na zvanični broj Ministarstva.

U Kantonalnoj bolnici, koja uskoro postaje univerzitetski centar, kažu da je bolnica u Tešnju centar za plućne bolesti.

U Skupštini Ze-do kantona postoje komisije za zdravstvo, za zaštitu okoliša i za ljudska prava, no nekoliko pozvanih zastupnika (nakon što čuju pitanja o zagađenju i odgovorima zdravstva na posebne izazove, te podršku zdravstvenom sektoru u ovoj oblasti) tvrde da su zauzeti, da nisu spremni za razgovor  jer nemaju dovoljno podataka ili upućuju na Institut za zdravlja i kvalitet hrane iz kog, opet, upućuju na Vladu Ze-do kantona.

Alibegović se plaši da u vlasti u Ze-do kantona nema niko ko razumije refleksije zagađenja na zdravlje

“Mi koji smo najzageđeniji kanton imamo ministra okoliša koji je došao iz šiša-bara, nema dana iskustva u oblasti u kojoj djeluje, ne zna ništa o ovoj problematici”, kaže Alibegović i naglašava da Ze-do kanton ima kantonalni Akcioni ekološki plan za period od 2017.

“Nakon prve trećini predviđenog perioda je EcoForum napravio analizu urađenog i to je bilo poražavajuće, ali mi nismo uspjeli doći u kontakt s ministrom ili bilo kim drugim jer oni, kako su rekli, nemaju resursa”, kaže Alibegović i zaključuje da je to najbolji pokazatelj kako se svi odnosimo prema smanjenju zagađenja i zaštiti zdravlja.

Zastupnik u Skupštini Ze-do kantona Jasmin Duvnjak kaže da je rođeni Zeničanin, da su svi njegovi radili u Željezari i da ga je Željezara hranila i odhranila, da od kada zna za sebe Zenica vodi bitku sa zagađenjem.

“Prije 30ak godina, kada sam ja imao deset, protestirali smo s vojnim maskama na licu. I poslje rata smo protestirali, pisali peticije tražeći da se zagađenje svede na prihvatljivu mjeru, i sada tražimo da se ispoštuju norme i standardi propisani zakonima, u Zenici je otvoren i ured inspektora za okoliš Uprave za inspekcijske poslove u FBiH i nadam se da radi svoj posao. Znam da će stariji reći da je Zenica prije rata u BiH bila i zagađenija i da će na to neko reći da je nekada u Željezari radilo 20.000 ljudi, a sada jedva dvije ili tri hiljade, ali to nije način da mjerimo zagađenje. Generalno mislim da vlast moraju pojačati kontrolu, nadzor, pratiti poštivanje propisa i primjereno sankcionisati one koji zagađuju, i kompanije i građane”, kaže Duvnjak i naglašava da se u Zenici oduvijek jede industrijski hljeb i da je to usud grad.

Usud ili ne, ali iz Instituta upozoravaju da dugotrajna izloženost zagađenom zraku izaziva akutna nespecifična oboljenja disajnih organa,  hronični bronhitis, hronične opstruktivne smetnje disanja, plućni emfizem, bronhijalna astma,  rak pluća,  kardiovaskularna oboljenja.

Prethodna vijest

Dragan Mektić: Mi ne možemo primati plate, a da ništa ne radimo

Naredna vijest

Bisera Turković za Interview.ba: Puno je onih u čijoj nadležnosti je zdravstvo, a koje niko ne spominje, niti traži odgovore od njih