Povećanje cijena hrane u FBiH udar na penzionere: Život sa 382,18 KM je svakako patnja

Život sa 382,18 KM minimalne penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine mnogi će opisati kao preživljavanje i patnju, nastale kao rezultat dugogodišnjeg nepostojanja empatije bosanskohercegovačkih vlasti da rade na rješavanju problema penzionera. Umjesto toga, u vremenu Korona virusa koji najteže pogađa upravo populaciju treće životne dobi, cijene hrane i bezalkoholnih pića, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, porasle su za 0,9 posto, a zdravstva za 0,2 posto  u odnosu na decembar prošle godine.

Piše: A.Š.

Penzionerka M.Ć. navodi kako s penzijom koju dobija ne može da kupi ni osnovne životne potrepštine, te da bilo koje povećanje cijene dodatno pogoršava situaciju, pa makar se radilo i o feninzima. 

„Trenutno od minimalne penzije mogu platiti režije i kupiti tablete. To je ono što moram. A što se tiče hrane, samo osnovno, brašno, ulje i šećer. Da vam ne govorim o tome da imam sina kojeg školujem, i koji da povremeno ne radi, ne bismo mogli sastaviti kraj s krajem. Društvenog života, izlazaka, odmora, i nemam, mogu samo hvatati zrak, a i on nam je zagađen. Šta da vam kažem, cilj je samo da se preživi mjesec, pa kako- tako“, kazala je M.Ć. 

Predsjednik izvršnog odbora Udruženja penzionera Općine Centar Mujo Slato kaže kako su penzioneri konstanto u potlačenom položaju. 

„Uzmite u obzir njihove troškove za lijekove, njihovu ishrana koja bi trebala biti jaka, a koja ne može biti takva. Nemaju nikakve mogućnosti da pruže sebi ni najminimalnije zadovoljstvo. Ogromna je brojka penzionera, njih je više od 400 hiljada i kada se to pomnoži sa 0,9 posto to su velika sredstva koji idu direktno na uštrb penzionera. Mora se odraziti na njih negativno“, ističe Salto, te dodaje da su penzioneri već odavno primijetili lagana poskupljenja.  

A da ovim povećanjima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine šalju lošu poruku građanima, mišljenja je i zastupnica Federalnog parlamenta Jasmina Zubić

„Nedavno smo imali u Federalnom parlamentu izvještaj Federalnog ministarstva trgovine o praćenju kretanja cijena u ovom periodu. Dobili smo podatke koji govore da se kontrolira porast cijena, međutim, to nije tačno. Možda se može kontrolirati marža, ali ne mogu nabavne cijene. Ovo je trenutak kada u državi imamo situaciju koja je neuobičajna zbog Korone, i potpuno različite uvjete nabavki roba, a sve se to reflektira na krajnju cijenu koju trgovci formiraju kod prodaje proizvoda. Za najranjivije se država i vlada najmanje brinu. Nema pomaka, nema političke volje da se njihovom problemu pristupi sistemski i da se situacija penzionera učini povoljnijom“, kaže Zubić.  

No, da bi se uspostavio sistem i pružila podrška penzionerima za bolje životne uvjete, Zubić smatra kako se treba krenuti od zapošljavanja mladih ljudi i pomaganja privrednika.  

„Ako hoćemo da imamo sigurna sredstva, da financiramo penzionere, čak i u ovom omjeru o kojem sad govorimo, nećemo uspjeti bez snažnih mjera zapošljavanja i brige za privredu i privrednike. Donošenja reformskih zakona koji su u proceduru već tri godine, zakona o porezu na dohodak, zakon o doprinosima, i drugih zakona koje su poslodavci inicirali, a tiču se privrede i privrednika su nužni. Imamo dosta tih zakona koji su u proceduru, ali jako se sporo sve to dešava. Kolač koji privreda zaradi financira sve“, poručila je Zubić.  

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić i njegov kolega Dino Hadžialić su u sklopu njihove knjige “Nova ekonomska politika”, ponudili koncept, rješenje i viziju kako je moguće pomoći penzionerima, tako da se njihove prosječne penzije povećaju sa 383 KM na 500 KM.

“Rješenja zaista postoje. Ne može se ništa uraditi preko noći, ali prvi korak je reforma radnog zakonodavstva kako bi se što više ljudi uvelo u sistem, smanjila siva ekonomija i povećala zaposlenost. Tu se stvaraju pretpostavke da se konstantno pomaže penzionerima te da se u roku od četiri godine prosječna penzija sa 383 KM podigne na 500 KM. To je moguće uraditi, ali pitanje je da li postoji interes vlasti”, rekao je Hadžić još tijekom 2018. godine Hadžić.

No, od tada do danas se ništa nije promijenilo, minimalne penzije su ostale iste, penzioneri jedva stastavljaju kraj s krajem, vlast nema interesa da trenutno stanje mijenja, a umjesto toga stanovništvo se suočava s povećanjem ionako visokih cijena hrane za bosanskohercegovački standard. 

Prethodna vijest

Smeće ubija ljude u Mostaru i Konjicu

Naredna vijest

Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara BiH: Ne smije se dozovoliti da govor mržnje postane unosna roba koja privlači čitaoce