MOSTARSKA EKO-KATASTROFA: Politika kumuje, narod umire

Eksperti za kvalitet zraka i klimatske promjene smatraju kako je u prošlosti bilo skoro pa nemoguće da se hercegovački centar Mostar nađe na listi najzagađenijih gradova u Bosni i Hercegovini obzirom na klimu u tom podneblju i geografski položaj grada. Ali, nažalost, nemar čovjeka i izostanak reakcije nadležnih, doveli su do ove poražavajuće činjenice.

Piše: Dženana Poračanin

Foto: Bljesak.info

Stručnjaci su složni u tome da u spektru uzročnika zagađenja zraka u Mostaru prednjači ljudski faktor i dugogodišnja indolencija vlasti.

Mostar je prema posljednjim mjerenjima onečišćenja zraka pretekao mnoge bosanskohercegovačke gradove. U prilog tome ide i podatak s web stranice specijalizirane za mjerenje kvalitete zraka Purpleair.com gdje je navedeno da je krajem decembra 2020. vrijednost nezdravih čestica dosegnula 311 PM 2.5.

Također, podaci s iste stranice govore kako je prošlog februara zrak u Mostaru bio četverostuko opasniji od onog u Sarajevu. Razina nezdravih čestica u Mostaru tada je iznosila 330 PM 2.5.

Da bi bilo jasnije o čemu je riječ, na web stranici je navedeno da se, ukoliko je vrijednost zagađenosti zraka između 301 i 400 PM 2,5, radi vanrednoj situaciji.

”Postoji velika opasnost za zdravlje građana ukoliko ovako zagađen zrak udišu 24 sata”, napomenuli su i dodali da se u takvim situacijama maksimalno izbjegava boravak na otvorenom i to naročito starije osobe i hronični bolesnici.

Zašto do danas gradske vlasti nisu ništa konkretno poduzele na rješavanju ovog problema, pitanje je koje smo uputili Zdravku Sesaru iz ekološkog udruženja „Mlinice“ iz Mostara. On smatra da je krivica podijeljena, nezainteresovanost čovjeka za očuvanjem životne sredine s jedne te nemar političara s druge strane.

„Ne mogu, a da ne spomenem kućni odgoj. Ako ste navikli kući raditi nešto na neki određeni način, čovjek će to isto činiti i vani. Možda zvuči otrcano, ali to je zaista tako i jedan problem vuče drugi. To je taj pogrešan način življenja, potom ekonomska kriza…sve su to uzroci, odnosno odgovor na pitanje: kako je Mostar postao zagađen grad“, kaže Sesar.

Deponiju Uborak nazvao je „ekološkim zlo“ koje se, po njegovim procjenama, neće „otkloniti“ već jako dugo vremena.

„Kao dijete živio sam u Bijelom Polju, desetak kilometara udaljenom od Mostara prema sjeveru i tu se nalazi Uborak. Sjećam se Uborka kad nije bilo papirića i kad smo pili vodu iz kamenice, da bi danas, kao što znate, to bilo ekološko zlo kojem nikada neće doći kraj. Ljudi nisu svjesni da se za hiljadu godina taj otpad ne može preraditi te da će ovaj problem dugo čekati na rješenje“, rekao je Sesar.

Razgovarajući s mostarskim ljekarima došao je do podatka kako su karcinom i leukemija bolesti koje su „zavladale“ Mostarom i to isključivo zbog zagađenja.

Sličnog je stava i Mustafa Ćatić iz udruženja „Eko selo i ruralni razvoj“ Mostar koji naglašava kako je zdravstveno stanje mostarske populacije najbolja slika nemara gradskih vlasti i nehtijenja da se konačno nešto konkretno uradi po pitanju zagađenja zraka.

„Najveća prepreka je, iako Mostar ima mediteranski položaj i obzirom na to ne bi trebalo dolaziti do zagađenja, paljenje deponije. Također, važno je napomenuti da velika koncentracija pojedinaca koji pale kablove, glume, plastike, dopinosi tome i od tog smrada je nemoguće opstati. Policija nekada reaguje, ali to se vrlo brzo stiša sve, a to se radi iz dana u dan, problem koji se znači dugo vuče. Potom, velika je koncentracija saobraćaja, a što se tiče ložišta, ljudi se pretežno griju na drva i ćumur.

Također, tu je i deponija Uborak. Zdravstveno stanje ljudi je zabrinjavajuće, ima dosta oboljelih od karcinoma, ljudi umiru, a i ne govori se dovoljno „koliko je narod bolestan“. A svemu tome, nažalost, kumuje politika“, kazao je Ćatić.

Tvrdnje ovih stručnjaka potvrdili su nam i sami ljudi iz vlasti i to upravo „prebacivanjem loptice“ s jednih na druge. Uprkos našim pokušajima da saznamo šta se do sada uradilo na rješavanju problema zagađenja zraka u Mostaru, ostali smo uskraćeni za odgovore.

Pero Ćiro Pavlović iz Odjela za Odnose s javnošću Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona je rekao kako Vlada HNK nema veze s tim te da je najbolje da se obratimo Gradskoj upravi. No, i oni su se oglušili na naše pitanje. Glasnogovornik Gradske uprave Grada Mostara Miroslav Landeka je na bolovanju i nije nam ništa mogao reći te nas je „prebacio“ na Službu za inspekcijske poslove. Tu smo kontaktirali Hilmu Džideliju, međutim isti nam je pojasnio kako više nije u inspektoratu te da nije ovlašten da daje bilo kakve izjave po pitanju rješavanja problema zagađenja zraka.

Prethodna vijest

KAD DRUŠTVO MORALNO ZAGLIBI: Sve više ljudi spas i ohrabrenje traži kod vidovnjaka

Naredna vijest

Zašto je poljoprivrednicima pandemija dobro došla: Uvoznom politikom se sahranjuje domaća proizvodnja