September 2020Stranica 3

Elections in Mostar marked by 47 – plurality dictated by democracy or deliberate fraud…

After not having been held for 12 years, the elections in Mostar on December 20 will be a historical event in the sense of reviving democracy in this city. However, numerous political entities are already now concerned about possible electoral fraud.

One of those who are concerned is Irma Baralija, who sued Bosnia and Herzegovina before the European Court of Human Rights because of the electoral process in Mostar, which has been blocked for years. Namely, after the Central Electoral Commission of BiH (CEC BiH) confirmed that 47 political entities were registered for participating in the elections in this city, whereof 38 political parties, and nine independent candidates, she commented as follows: “If I try really hard, I can think of some 15 political parties which really exist and which may be among those 38 parties. But what about the majority of those parties, who are those people, how is that possible?“

She suspects that the “major parties“ have registered a multitude of imaginary parties, in order to put the Polling Station Committees completely under their control.

Those suspicions are justified, as the President of the Strategic Board of the Coalition “Pod lupom” [“Under the Magnifier”] Vehid Šehić, as he said for Interview.ba, while he was a member of the Central Electoral Commission, by performing a verification one year established that from 11 registered independent candidates, only one received a single vote, while the remaining ten did not even vote for themselves.

And this is precisely the time when that manipulation started, in order to secure as many seats in the Polling Station Committees as possible. Having regard to the fact that the Law is clear, that only one member of the Polling Station Committee can represent one political entity, in this way you are securing that more of your representatives are in the Polling Station Committees, under the cloak of some independent candidate or some political party that is absolutely not active – Šehić explains.

ČITAJTE B/H/S VERZIJU!

He points out that after this electoral process, the focus should be on amending the Electoral Law of Bosnia and Herzegovina, because, according to his opinion, “the control over the work of the Polling Station Committees must not be allowed”. And currently, Šehić continues, “we have situations where even all members of a Polling Station Committee are from one political entity, which is contrary to the Electoral Law of BiH. Many political parties who have obtained a seat in a Polling Station Committee are selling it for prices ranging from BAM 500.00 to 2500.00, depending on the number of seats and the size of the constituency. That casts doubt on the integrity and the credibility of the whole electoral process, and thereby also on the electoral results themselves”.

 

According to the Electoral Law of BiH (Article 2.19), a Polling Station Committee consists of three or five members, one of whom is the President of the Polling Station Committee. The members of the Polling Station Committee are determined by lot, and that is how seats in the Polling Station Committee are allocated to the registered parties. All five members of the Polling Station Committee are members of different political parties, so that they might control each other.  

 

What we can see here are arrangements between certain members of the Polling Station Committees, who divide unused ballots and then vote for each of those three parties 50 votes each. Everything has degenerated into its opposite – Šehić says.

 

The CEC BiH insisted on amendments to the Electoral Law of BiH

CEC BiH member Ahmet Šantić points out that the CEC BiH has already insisted on legislative amendments pertaining to the functioning of the Polling Station Committees.

 

We proposed that the Presidents of the Polling Station Committees are appointed by the City/Municipal Election Commission, and not by the political entities. We discussed those requests with the relevant government representatives, we also obtained the support of the international community and non-governmental organisations, but those provisions of the Law have remained identical so far, and the method of apointment of the Polling Station Committee has remained unchanged – Šantić says, who believes that the membership in a Polling Station Committee obviously is attractive to political entities and that there is a certain interest attached to that.

 

He sees new technologies as a possibility to reduce the possibility for malversations in the electoral process.  

 

When it comes to new technologies, there is always also the human factor. However, by introducing new technologies in the electoral process, the potential for manipulation would be reduced and that is something that should be strived for. The CEC BiH has done a lot in that regard. We proposed a whole set of models from the domain of new technologies, we even brought companies to BiH, we had presentations in the Parliamentary Assembly of BiH, but political will is necessary for all of that. I believe that progress will be made soon with regard to that as well – Šantić says.

 

Watchful eye kept on Mostar

 

All eyes will be focused on Mostar this year, taking into consideration that the elections in this city will be held in December, whereas in other cities in BiH they will be held in mid-November. Essentially, the electoral process will be conducted in the same way, in compliance with the Electoral Law of BiH and rules that apply for all other cities.

 

The City of Mostar will only be under scrutiny because the electoral process has not been conducted for many years. Surely, greater engagement will be required to keep everything within the law. I believe that many election observers will be present, and the elections will be conducted in line with the last legal amendments. A watchful eye surely will be kept on the whole process. It is important that the political entities contribute with their activities to securing a democratic atmosphere. As a voter, I am awaiting that day impatiently, and I surely will follow it closely and give my contribution so that the elections pass in perfect order – Šantić said, who was incidentally born in Mostar himself.

 

Already from previous experience, when the elections were annulled in Zvornik in 2004, and the last Local Elections in Stolac in 2016, Šehić stated that in the case of repeated elections there was a great number of election observers overseeing the whole electoral process.

 

So that the Coalition “Under the Magnifier” will observe the elections in Mostar with special attention. We will try to cover all polling stations. Election observers have a very important role in the electoral process, in order to preserve the integrity and transparency of the electoral process itself – he said.  

 

The Coalition “Under the Magnifier” stated about the last Local Elections held in 2016 that they were conducted in compliance with the Electoral Law of BiH and the implementing acts, and mainly in a democratic and fair atmosphere, except for the municipality of Stolac, where a gross violation of the Electoral Law and the violent interruption of the electoral process occurred.

Nova vlada u KS mogla bi biti uspostavljena krajem godine: „Teško je raditi sa 18 glasova”

Prije tačno pet dana predsjednik Stranke demokratske akcije (SAD) Bakir Izetbegović izjavio je kako postoji mogućnost da koalicija “Petak 13”, koja je trenutno na vlasti u Kantonu Sarajevo (KS), doživi pad. A da bi se nešto ovako ubrzo moglo desiti, nagovještava i podnošenje ostavke Aljoše Čampare Predsjedništvu SDA, koji je inače zastupnik u Skupštini KS i ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH uime ove partije, kao i najave da bi mogao glasati za smjenu aktualne vlade ako nastavi raditi kao do sada.

Moguće je da izgubimo Vladu KS jer je tu dosta tijesno, jedan glas gore-dolje. Moguće je da će se to desiti glasom nekih članova SDA koji nisu zadovoljni pozicijom u stranci – rekao je Izetbegović gostujući na N1 televiziji.

Samo tri dana nakon izjave Izetbegovića, gostujući u jednoj od emisija Televizije Sarajevo Čampara je opleo po radu trenutne Vlade KS:

„Aktualni saziv Vlade KS ima velikih problema. U jeku pandemije nemamo ministra zdravlja. Imamo ministricu u ostavci za rad i socijalnu politiku. Imamo stalne sukobe na relaciji SBB – DF i SBB – SDA. Smatrao sam da će se aktualni saziv Vlade KS baviti ozbiljnim stvarima, da će se uhvatiti ukoštac s problemima, da će rješavati pitanja infrastrukture, saobraćaja, zdravstva…Odjednom imamo situaciju da se bavimo uhljebljivanjima, da mijenjamo statute i prilagođavamo ih određenim pojedincima. Nije to politika. Ako nastave raditi na ovaj način, ja ću glasati za njihovu smjenu.“

A jučer je ovaj visokopozicionirani član ove partije podnio ostavku Predsjedništvu SDA s obrazloženjem:

„Stranka demokratske akcije kakvoj sam se priključio i u kojoj sam godinama djelovao, već neko vrijeme nije ono što je bila, jer je došlo do odstupanja od proklamiranih kongresnih ciljeva, evidentnog pada vrijednosnih kriterija u kadrovskoj politici i prešutnog pristajanja na devijantne pojave, procese i ponašanja pojedinih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Pokušavao sam s pozicije člana Predsjedništva SDA ispravljati devijacije unutar stranke insistirajući na javno proklamiranim kongresnim ciljevima, ali moji pokušaji su nažalost, bili uzaludni, a moja nastojanja nerijetko, putem stranačkih medija i iz rukovodstva stranke naručenih tekstova, pogrešno interpretirana i spinovana“.

Zastupnica Naše stranke (NS) u KS Vildana Bešlija za Interview.ba kaže kako Čampara već duže vrijeme glasa za odluke u Skupštini KS koje su u suprotnosti sa strankom iz koje dolazi.

Može se očekivati smjena vlade. Tadašnja šestorka, današnja četvorka, imala je svakako podršku više ljudi. Svi znamo da su oni jedva, ko zna kakvim kupovinama ili malverzacijama uspjeli skupiti 18 ruku. Vidi se da već duže vrijeme postoje trzavice na relaciji DF-SBB. Teško je da će oni to održati. Nama je uvijek bio bitan interes građana, a ne da sad jedva čekamo da ponovo vratimo vladu. Nikad se nismo bavili matematikama, kao što to oni rade – istakla je Bešlija.

Valja podsjetiti da je Skupština KS-a sa 18 glasova ZA, 15 PROTIV i jednim SUZDRŽAN potvrdila Vladu KS-a na čelu s koalicijom „Petak 13“. No, zbog brojčane izjednačenosti u ovom kantonalnom organu, formiranje vlasti i njen opstanak je na staklenim nožicama.

A to potvrđuje i Bilsena Šahman, zastupnica KS iz SBB-a, koja za Interview.ba kaže kako je zaista teško raditi s 18 glasova.

Ako nešto ne ide, onda ne treba ni da ide. To je matematički skup koji vrlo teško funkcionira. Ovu vladu jeste dočekala i Korona, i vruće stolice, i loš period. U ovoj vladi ima ljudi za koje bih uvijek glasala, ali ima i onih koji ne rade. Vidjet ćemo kako će se sve dalje odvijati. Ja ću podržati ovu vladu i sve što radi dobro, ono što nije dobro, neću podržati – izričita je Šahman.

Samostalni zastupnik u Skupštini KS Damir Nikšić je mišljenja da bi nova vlada „mogla biti uspostavljena krajem ove godine“. A stalne smjene i uspostavljanja vlade KS vidi kao demokraciju.

Radi se o tome da je momenat takav. Sad se konsolidira nova većina, nove politike, na osnovu onoga što građanstvo želi. Sad smo tu na prijelaznom periodu gdje ovi uhljebi ne znaju kome bi se priklonili, uvijek je u prijelaznom periodu tako. I ova prosta većina s 18 ruku najbolje govori o tome šta su prioriteti… Jesu li prioriteti jedan Fahro, Bakir i Željko kao što su dosad bili, ili su prioriteti ljudi, mase – kaže Nikšić za Interview.ba.

A da je ova vlada pala, više je nego uvjeren Elmedin Konaković, zastupnik KS iz Naroda i Pravda (NiP), koji je za Klix.ba jučer kazao da se ova vlada raspala jer je napravljena matematički.

Ova vlada se raspala bez našeg utjecaja. Zato što je Izetbegović trgovao državom, pa je skupio Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratsku frontu (DF) oko neke priče, a trebale su im ruke Fahrudina Pecikoze i Harisa Plehe. Jedva su skupili 18. To je jedna matematička, brutalna koalicija koja je za samo nekoliko mjeseci pokazala koliko je štetna za društvo. Mislim da već od sutra kreću timovi za reviziju naših 300 mjera i 29 principa. Program moramo prilagoditi stanju pandemije i posebnim okolnostima. To mora biti set novih mjera i naravno oko tog programa ćemo okupiti zdrave snage koje će praviti novu vladu. To uopće nije upitno – zaključio je Konaković.

DOSJE MOSTAR / Mostar u očekivanju izbora: Šta građani žele od novih vlasti?

Ove godine Srđan Gavrilović po prvi put će glasati za vijećnike Gradskog vijeća Mostara. Čekao je to punih 12 godina. Posljednji put kad su održani lokalni izbori u ovom gradu, on je bio maloljetan i politika ga nije zanimala. Stvari su danas drugačije. Mostar može mnogo bolje, kaže nam. Pitamo ga da navede barem tri problema koje budući gradonačelnik mora prioritetno riješiti, odgovara, „teško je suziti izbor na svega tri“.

To je ipak grad u kojem preko deset godina nisu održani izbori. Sama ta činjenica govori mnogo o političkoj stagnaciji. Novi gradonačelnik, jednom kad ga dobijemo, trebao bi se prije svega pozabaviti komunalijama, deponijom Uborak koja se vuče još s kraja osamdesetih. Druga stavka bi trebala biti, konačno, dovršena sportska dvorana, čija se izgradnja vuče preko trideset godina. Simbol je rugla i simbol koruptivnog djelovanja lokalne vlasti, jer kako objasniti da jedan takav objekat i pored silnog novca koji je izdvajan iz budžeta, do danas nije završen, ističe Gavrilović.

Srđan Gavrilović

Podsjeća i na zapuštenu mostarsku kulturnu scenu. Kao urednik jedinog bh portala za književnost i kulturu smatra kako bi „mnogo veći novci iz budžeta trebali biti raspoređeni za kulturu i umjetnost po kojoj je grad nekada bio prepoznatljiv“.

Nino Prlić s druge strane se nada da će Mostaru konačno biti vraćene zelene površine, kante za smeće i parkovi za djecu. Nekada jedan od najljepših gradova, danas je jedan od najprljavijih, dodaje. Kao tehničar za telekomunikacije često je na terenu. Ono što primjećuje, ne može poslužiti za promociju grada koji se smatra turističkim odredištem:

Novi gradonačelnik bi trebao uvesti komunalne redare i uz to još obezbijediti kante za smeće, pošto je Mostar najprljaviji grad u BiH. Hitno treba sanirati veliki park, odnosno dječja igrališta koja su sva odreda zapuštena i služe za odlaganje smeća. Novi gradonačelnik bi trebao uticati na policiju da uvedu mjere nadzora. Potreban nam je i veći broj prometnih policajaca na terenu, dodaje.

Nino Prlić

Mostar je jedini grad na evropskom kontinentu u kojem više od deset godina nisu održani lokalni izbori i u kojem je gradonačelnik sam donosio budžet iako mu je mandat istekao još prije osam godina. Gradsko vijeće Grada Mostara prestalo je funkcionisati s izbornim ciklusom 2008.- 2012., kada je raspušteno.

Od 2012., sukladno odluci Visokog predstavnika, budžet Mostara donosi gradonačelnik uz potpis i saglasnost načelnika Odjela za finansije, a potvrđuje ga federalni Parlament, budući da Mostar nema zakonodavnu vlast.

Većina sredstava iz budžeta prethodnih godina trošila se za finansiranje administracije i troškova Gradske uprave, dok su kapitalna ulaganja ostajala po strani, pa tako i problemi koje su naveli naši sagovornici.

To se pravdalo nepostojanjem Gradskog vijeća koje je moralo dati podršku za slične projekte.

Luka Mandić

I Luka Mandić smatra da je komunalna politika grada loša i da to treba biti prioritet budućih gradskih vlasti. Ovaj diplomirani inženjer elektrotehnike očekuje da se uvede red u odlaganje i odvoz smeća te konačno riješi problem deponije Uborak. Ovo podrazumijeva i uvođenje komunalnih redara i kažnjavanje „eko hulja“.

Urbanizam je na drugom mjestu. Prestanak divlje gradnje i obnova zelenih površina uz redovno održavanje. Rušenje mnogih bespravnih objekata i uvođenje reda. Rasterećenje centra grada i oživljavanje prigradskih naselja. I da, sportska dvorana. Ja nisam dočekao, čini se da neće ni moja djeca. Sportska dvorana najbolje pokazuje šta su zapravo bili prioriteti vlasti nakon rata. Druženje, normalan život, sigurno ne, zaključuje Mandić

Adi Fejzić, doktor humanističkih nauka naglašava i sigurnost građana. Gradonačelnik mora biti neko ko može uticati da se „glave ohlade“.

Adi Fejzić

Treba zaustaviti okupljanja koja često izrastu u divljanje huligana, to Mostar sebi ne može dopustiti. Drugo, predlažem ulaganje u besplatan javni gradski prijevoz kao dugoročnu investiciju. To bi postepeno rasteretilo grad prevelikog broja automobila, a pomoglo bi građane. Treće, pomoć obrtnicima, turističkim radnicima, poduzetnicima, konkretni planovi. U vrijeme korone to je izuzetno važno. Inače ostajemo bez radnih mjesta, ljudi nam odlaze, upozorio je Fejzić.

Edina Špago-Ćumurija je univerzitetski profesor mostarskog Univerziteta „Džemal Bijedić“. Za naš portal kaže da će osnovni problemi biti rješeni ako novi gradonačelnik počne da se bavi svojim poslom. Prva stvar koju bi trebao raditi jeste uspostavljanje komunikacije i informisanje građana o svim aktivnostima.

Edina Špago-Ćumurija

Da ga nije strah reći čime se trenutno bavi, a u tome mu mogu pomoći saradnici sa stvarnim diplomama i kompetencijama na teme (ne)ćistoće, nelegalne gradnje, buke, saobraćaja, problema prosjačenja, inkluzije, da se bavi razvojnim projektima, kulturom, sportom i promocijom grada u svijetu, zaključuje Špago-Ćumurija.

Ne postoji tačan podatak koliko je mladih ljudi napustilo Mostar proteklih godina, no generacije su nestale. Deset godina političkog nadmudrivanja oko toga čiji je Mostar, ko je ugrožen, a ko bi to mogao postati, koštalo je grad milionskih ulaganja, propuštenih prilika i tenzija.

Zahvaljujući presudi Evropskog suda u Strazburu po tužbi Irme Baralije, građani su dobili šansu. Političari su bili primorani da donesu izborna pravila za Mostar, jer bi to u protivnom uradio Ustavni sud BiH, a na tu odluku nisu mogli uticati.

Za razliku od ostalih gradova, uz iznimku Sarajeva, gradonačelnik se u Mostaru bira u Gradskom vijeću dvotrećinskom većinom glasova i to nije izmijenjeno novim izbornim pravilima. Pa ipak Gradsko vijeće jeste glas naroda jer tu sjede direktno izabrani dužnosnici. Zbog toga će naši sagovornici ipak glasati na narednim izborima, iako o izbor gradonačelnika direktno ne odlučuju.

Ono što očekuju je odgovornost da se projekti napokon pokrenu, loše stvari kazne, grad vrati Mostaru, politička nadmudrivanja ostave po strani .

Nakon 12 godina, smatraju da su to zaslužili.

(Đenan Jelin, Interview.ba)

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Težak život predsjednikovog sina u “statusu i quo” za svega 8000 maraka

Nemam prijatelja koji ima običaj da me nazove u gluho doba noći i ispriča vic. Moji prijatelji spavaju mrtvim snom iscrpljenih roditelja već od 22 sata.

Piše za Interview.ba Dženana Alađuz

A da imam, da me nazove i ispriča neki vic u gluho doba, sjela bih u auto, otišla na mjesto njegovog prebivališta i…osvanuli bismo u crnoj hronici.

Koji to vic može biti bolji od ovog u kojem živim? Tako je, imam obraza to da kažem obzirom gdje živim. Da citiram predsjednika najzelenije partije u federalnom dijelu BiH “Živim u status i quo”. (Tako bih voljela znati da li je onaj ko mu je potpisao diplomu i dalje živ i stidi li se bar malo).

Meni ne treba telefonski poziv da me se nasmije. Dovoljno je da otvorim oči. Tema nije bitna. Kad budete dali marku slijedećem migrantu na semaforu i poželjeli mu sretan put, sjetite se da je za našeg ministra sigurnosti BiH vraćanje migranata iz BiH u zemlje njihovog porijekla  “zanimljiva i seksi ideja.”

Seksi kao kupanje u pjeni možda? Brzo na twitter i zapratite bivšeg ministra sigurnosti u BiH, sada zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dragana Mektića koji skače u rijeku uz poruku „Pjena parti na mojoj rijeci Ukrini – trenutno leti mostarska lasta“. Nit je lasta, niti je ovo njegova rijeka da je pjeni a sudeći po njuškama oko njega i nije neka party. A o prikazanom seksipilu, što manje kažem to bolje.

Ako ste više cerebralni tip, tu je uvijek Fadil Novalić. Posljednjih dana nastupa s tačkom “Fadil Novalić traži pomoć za borbu protiv korupcije.” Kako bi skrenuo pažnju sa svoje uloge u aferi Srebrna malina i pokvareni respiratori.  Kad ne pomaže Srebrnu malinu ili poslovne poduhvate svoje obitelji, Fadil je posegnuo za starim oružjem – nasmij narod i dok se narod drži za stomak od smijeha, ti nastavi po svom. U kojoj državi bi nastavio biti premijer lik koji na primjer ne zna o čemu govori. “Riječ partizansko dolazi od riječi partizani i moramo sami sebi, dakle, ponovo pojasniti da partizani nisu tek obični ljudi zato što su bili na tom putu, putu borbe protiv antifašizma koja je Evropa priznala kao svoj službeni pravac.” Samo u BiH riječ premijer, od francuskog premier “prvi” gubi svoje značenje.

Fadil je samo dio montipajton trupe najzelenije od svih partija. Mora da je svjesna dok narod ima hljeba i igara oni su sigurni, na visini. Tajna održivosti na funkciji sarajevskog gradonačelnika, održivosti koja prkosi čak i zakonima relativiteta, jeste njegova sposobnost vrhunskog stand up-a. Ovaj naturščik krenuo je darovati prvorođenu bebu u novoj godini. Fulio je i bebu i bolnicu u kojoj je beba. U svom gradu. Čestita uspjeh borbe protiv antifašizma. Nameće nagrade ljudima koji to ne žele. I umiruje ne narod, već virus COVID 19, svojim  “mjerama sprječavanja prevencije zbog širenja koronavirusa.”

A sve to na kraju pozlati a ko drugi nego  Sin kojeg Babo nije imenovao za nasljednika, Sin kojem je mama donosila zlato u vrećama, Braco svojoj Seki. To je onaj isti koji je prije dva dana, u gluho doba noći, nazvao urednika A.Z. i ispričao jebeno uvredljiv vic:

“…dugo sam živio onako kako narod živi. Teško sam živio u životu, nisam predsjednikov sin oduvijek nego zatvorenički sin. Pošto to znam kako živi narod, gotovo sam čitavu plaću u doba korone dao narodu, 2/3. To nitko ne radi osim mene. Onu treću trećinu dajem za kredit. U ovih šest mjeseci živim s nekih osam tisuća maraka sve skupa.”

Kažu „ko se smije, zlo ne misli“. Tvorci te poslovice sigurno nisu bili u Bosni i Hercegovini.

Festival “PitchWise” dokaz da ženska solidarnost ne poznaje granice, podjele, niti bilo kakve prepreke

Pandemija Korona virusa nije spriječila žene iz Fondacije CURE da obilježe 15. PitchWise, festivala  ženske umjetnosti i aktivizma u Bosni i Hercegovini, već im je bila poticaj da sada jače nego ikada govore o snazi žena, koje su u ovim teškim vremenima iznijele ogroman teret, osobito medicinske radnice, nastavnice i trgovkinje. A među njima i one koje su trpjele ponižavanje i udarce, dok im je BiH svezala ruke, te uskratila pristup sigurnim kućama.

Upravo zbog toga, kako kaže direktorica Fondacije CURE za Interview.ba Jadranka Miličević, ovogodišnji Festival, koji je zvanično otvoren jučer u Historijskom muzeju BiH, nosi slogan „Snaga je u nama“.

Žene su od marta, kada je krenulo sve s pandemijom same stvarale mehanizme odbrane, a u svemu tome jako je bila važna solidarnost i povezanost. Ovim sloganom smo htjele da pokažemo da je snaga u ženama bez obzira na COVID-19, granice i sve druge prepreke. Zahvaljujući toj snazi mi uspijevamo. Ova uživo razmjena energije je jako važna. Za mnoge žene koje su preživjele rat pandemija je bila okidač za ne prevaziđene traume i to se najviše pokazalo u ovoj zatvorenosti i izolaciji. Imamo žene koje su hornične bolesnice i koje nisu smjele izlaziti tokom izolacije, zamislite koje je to posljedice ostavilo na njihovo psihičko zdravlje. Ovim sloganom želimo poslati poruku da ćemo sve lakše prevazići skupa – poručila je Milićević.

Zbog trenutnih ograničenja na okupljanje nije sretna jer to narušava ono što je, zapravo, poenta Festivala, a to je da se ljudi okupe, druže, uče i razmjenjuju iskustva.

Prošle godine bilo je 250 učesnica, sinoć nas je bilo stotinjak. Međutim, ponosne smo  i jako nam je važno da su se neke od naših drugarica iz regije ohrabrile i pridružile nam se iz Srbije, ali i svih dijelova Bosne i Hercegovine. Fenomenalno je bilo da smo sinoć na otvaranju imali ekipu iz Lotusa Zenica kojoj je prosjek bio, nećete vjerovati, 78 godina. Pjevali su s nama, igrali i plesali. Jako je važan ovaj živi, direktni kontakt, iako je online je okej, dovodi do otuđenja – navodi Miličević, koja objašnjava da se većina aktivnosti može naći online na njihovoj Facebook stranici, što je u jednu ruku dobro, jer su ove godine tako povezani sa zemljama regiona, ali i državama Afrike i Amerike. Aktivnosti koje se obavljaju uživo se provode po svim mjerama koje su preporučili krizni štabovi.

Iz Srbije ni ove godine PitchWise nije mogla propustiti predsjednica Udruženja “Žene u crnom“ Staša Zajović.

Mislim da je održavanje PitchWise-a važno u svim vremenima, a sada kada je aktivizam sveden uglavnom na digitalnu komunikaciju, poprima karakter neke vrste otpora poslušnosti.  Festival je dokaz da ženska solidarnost ne poznaje ni granice, ni podele, niti bilo kakve prepreke – kaže Zajović.

Za Interview.ba govori kako su žene u Srbiji, baš kao i u BiH, izložene svim vrstama ograničenja i tereta.

Pandemija  i vanredno stanje svalilo se na teret žena, a to se održava na svim planovima , a na javnom planu žene su u uslužnim delatnostima i  poslovima brige. Osim toga, izložene su porodičnom nivou brige o drugima i starijim zato što države u kojima živimo nemaju nikakve mere socijalne politike. Žene su izložene mnogobrojnim obavezama u smislu digitalne nastave i sada kada bih nabrajala bilo bi to jako dugo. Jedna od najrepresivnijih, najkriminalnijih praksi, koja je uvedena u Srbiji  jeste ubijanje starih, koji zovemo  penicid, a to su se prvenstveno se najviše napatile žene. Virus se koristi za sve vrste straha, jako je opasan, i sada je važno je da se aktivizam ne svede na online i digitalnu komunikaciju, već na živi kontakt. Kako kaže Orhan Pamuk:  „Mi jedni druge podržavamo u ranjivosti i strahu“ – poručuje Zajović. 

Na kraju je zaključila kako je Korona pokazala da se može bez aviona, kamiona, mnogobrojnih tehnoloških izuma, ali da se ne može bez posvećivanja sebi kao jednom moralnom i emotivnom utočištu. A u svemu tome, umjetnost, igra veliku ulogu, kako navodi Zajović, jer priča ono što niko ne može da iskaže.

U okviru programa od četiri dana koliko će trajati PitchWise žene iz Fondacije CURE pripremile su brojne panele, radionice i dokumentarne filmove, a o raznim temama govorit će, između ostalih Štefica Galić, Arijana Saračević, Staša Zajović, te mnoge druge poznate žene BiH i regiona.

PitchWise će trajati od 10.9. do 13.9.2020. godine.

Dosje: Ko je Ranko Debevec Hoseu Armandu Devebechu?

Šestogodišnji mandat Ranka Debevca trebao bi biti okončan 2022. godine, no sudeći prema pritiscima posljednjih mjeseci njegova pozicija više nije sigurna. Kako je Devebac od favorita VSTV-a postao neprijatelj broj jedan?

“On dolazi iz reda ostalih a imao je najbolje rezultate”, obrazlagao je Milan Tegeltija, predsjednik VSTV 2016-te izbor Debevec za predsjednika Suda BiH u procesu koji je bio vrlo neizvjestan. Naime, za Debevčevo imenovanje glasalo je šest članova Vijeća, pet ih je bilo protiv, a jedan član VSTV-a bio je uzdržan.

Ranko Debevec je danas sve samo ne najbolji, bar za određene političke struje. Posljednji istup člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika na pres konferenciji prije dva dana potvrdio je da je politika itekako zainteresovana za to ko vodi pravosuđe:

Mislim da treba reći javnosti da taj predsjednik Suda (Ranko Debevec op.red) ima neograničenu moć da daje gospodinu Osmici (direktor OSA, op.red) saglasnost koga će on prisluskivati i šta će raditi i da time to stavlja u fokus zakonitosti. Veoma je sumnjiva uloga predsjednika Suda BiH koji je pribavio sebi pravo da on određuje službi koga da prati i prisluškuje, to je tema koje su demokratske zemlje davno završile. Predsjednik Suda bio je u sumnjivim aranžmanima sa ranije osuđivanim licima u Federaciji i primao je neke predmete kao vid mita i korupcije vezano za sudske presude. Taj čovjek danas određuje i daje saglasnost vjerovatno uslovljen činjenicom i saznanjem da to postoji, da se svako sluša po Bosni i Hercegovini tako da je to naravno stvar koja treba da bude riješena – izjavio je Dodik. 

Dodik je naveo da Debevec ima državljanstvo Španije i čak špansko ime i prezime koje, kada se kandidirao, tvrdi, nije prijavio: Kako je moguće da lične podatke skriva, a obavlja tako važnu funkciju? – pitao je Dodik.

„Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude“– jučer je izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ranko Devebac:

Vjerovatno mu ja smetam, jer nema kontrolu nad Sudom Bosne i Hercegovine, kao što to ima nad drugim pravosudnim institucijama. Radi se o pokušaju političke diskreditacije Suda BiH i predsjednika Suda BiH. Dakle, najdirektnije.- istakao je Debevec.

Svi predsjednikovi ljudi

Skandali vezani uz Debevčev mandat i djelovanje nisu ništa novo. Senad Avdić je za Slobodnu Bosnu nedavno podsjetio „da je i prilikom izbora za predsjednika Suda BiH Ranko Debevec uveliko koristio veze, poznanstva, manipulativne i spletkaroške talente i utjecaj tadašnjeg  prijatelja, dekana Ajanovića. Debevec je izabran za predsjednika Suda BIH sredinom 2016. godine, u vrijeme kada je bio član Sudskog vijeća na suđenju Fahrudinu Radončiću i drugim opuženima da su vršili pritisak na pravosuđe. Kako je tada pisala “Slobodna Bosna”, između Ranka Debevca, Muhameda Ajanovića te Boriše Misirače, nezaposlenog sina dopredsjednice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, sklopljen je tripartitni dogovor, koji je uključivao i  oslobađajuću presudu Fahrudinu Radončiću i ostalima, na čemu će, nakon što bude izabran, raditi Ranko Debevec.“

No tek u martu ove godine postalo je jasno da je Debevec u nemilosti.

Tužilaštvo BiH je 18. marta 2020. godine zaprimilo anonimnu prijavu protiv Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, zbog određenih koruptivnih krivičnih djela, a koja je naznačena i na Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, kao i ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Ureda Visokog predstavnika (OHR), Specijalnog predstavnika Delegacije EU u BiH i OSCE-a – rečeno je iz Tužilaštva BiH.

Prema saznanjima medija, u prijavi koja je stigla protiv Debevca navodi se nekoliko kriminalnih i koruptivnih radnji, kao na primjer Mercedes A klase koji je u vlasništvu članova njegove šire porodice a kupljen u autokući “Lijanovići”.

Tužilaštvo BiH zatražilo je putem Ministarstva pravde BiH i međunarodnu pravnu pomoć. Debevec, prema prijavi, ima nekretninu u Španiji kao i državljanstvo ove države te da Debevec tamo ima drugi identitet?

Zločin i kazna u bh.pravosuđu 

Analitičari smatraju da je „slučaj Debevec“ u kojem se dva najviša pravosudna tijela u Bosni i Hercegovini, državni sud i tužiteljstvo, otvoreno sukobljavaju i optužuju za kršenje zakona te opstruiranje istraga i sudskih procesa, u stvari paravan za borbu različitih frakcija za presudan utjecaj na pravosuđe.

Rad saopštenjima između Tužilaštva BiH i Suda BiH traje od kraja jula 2020. godine kad je Tužilaštvo potvrdilo da je pokrenulo postupak istrage na osnovu anonimne prijave protiv predsjednika Suda BiH. Na to je pak Sud BiH  28. jula posebnim dopisom upozorio Tužiteljstvo BiH kako njegovi tužitelji neke istrage vodi na nezakonit način prikupljajući dokaze bez pribavljanja pisanih sudskih dopuštenja. Tužitelji Tužiteljstva BiH, kako tvrde u državnom sudu, u istragama se sve više pozivaju na navodnu hitnost i opasnost od uništavanja dokaza oslanjajući se pritom na “olako izdane” usmene naloge pri prikupljanju dokaza.

Po mišljenju Kaznenog odjela (suda) to predstavlja na nezakonit način pribavljanje dokaza – stoji u mišljenju Kaznenog odjela Suda BiH, uz pojašnjenje kako se to odnosi na predmete koji su već završili pred sudom, a optužnice su tamo oborene upravo zbog nezakonito pribavljenih dokaza. Predsjednica Kaznenog odjela sutkinja Minka Kreho upozorila je Tužiteljstvo BiH kako će se ubuduće pozorno provjeravati svi zahtjevi tužitelja za prikupljanje dokaza da bi se osiguiralo kako oni u tom procesu poštuju zakone te ljudska prava.

Neimenovani izvori iz Suda BiH, izvještavaju mediji, tvrde kako su povod za ovo upozorenje postupci Tužiteljstva BiH u tri važna predmeta od kojih je jedan upravo istraga čija je meta predsjednik Suda BiH Debevec. Drugi osjetljivi slučaj je istraga o zakonitosti fakultetske diplome direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osmana Mehmedagića a treći slučaj je istraga o sumnjivoj nabavci respiratora iz Kine zbog čega je ranije bio uhićen premijer Federacije BiH Fadil Novalić. 

Tužiteljstvo BiH ljutito je reagiralo:

Tužitelji su mišljenja da navedeni „zaključci“ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužiteljstva BiH u borbi za jačanje vladavine prava te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa tužiteljstvo a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava – stoji u reakciji koju potpisuje glavna tužiteljica Gordana Tadić

U srijedu se saopštenjem za javnost oglasilo i Udruženje sudija Suda BiH, navodeći kako osuđuju svaki politički ili bilo koji drugi pritisak na Sud Bosne i Hercegovine, sudije Suda BiH, predsjednika Suda BiH, kao i bilo kakav uticaj na zakonit i transparentan rad Suda. “Udruženje sudija Suda BiH podsjeća da predsjednik Suda i sudije Suda BiH u svom radu isključivo postupaju na osnovu temeljnih načela sudstva, odnosno nezavisnosti, nepristrasnosti i jednakosti, uz potpuno poštivanje etičkih i stručnih principa i standarda.”

Slijedeći potez je očekuju mnogi upravo na VSTV-u, tijelu koje je izabralo i Gordanu Tadić i Ranka Debevec. I taj potez se posmatra već sa nepovjerenjem što je u razgovoru za medije potvrdila i Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH:

-Vrlo je jasno na koji način su povezani ključni ljudi u pravosuđu – sa političkim strankama i sa vlastodršcima u ovoj državi. Imate Milorada Tegeltiju (predsjednik VSTV, op.red), koji se zapravo i javno svojim obraćanjima zalagao za interese gospodina Dodika i branio ga u određenim stvarima. I imate slavnu tužiteljicu Gordanu Tadić, koja je direktno povezana sa HDZ-om, a sa druge strane imate vrlo usku saradnju i spregu između HDZ-a i SNSD, po svim pitanjima, posebno kada govorimo o tome na koji način će se pravosuđe ponašati, kazala je Korajlić.

Biografija:

Debevec Ranko  rođen je 1964. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu  1988. godine Nakon položenog pravosudnog ispita 1990. godine radio kao stručni saradnik Općinskog suda II u Sarajevu.  U periodu od 1995. do 2000. godine obavljao je poslove prevodioca i savjetnika pri misiji UNPROFOR-a i NATO-a, a od 2000. do 2005. godine radio je kao pravni savjetnik u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC), u Hypo banci u Sarajevu i Pravobranilaštvu Općine Centar.  Od 2005. do 2008. godine obavljao je dužnost tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.  Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila  2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnog tima IPA projekta Vijeća Evrope za borbu protiv cyber kriminala. Za sudiju Suda BiH imenovan je 12.12.2012. godine a za predsjednika 2016.

Prema podacima iz CIN-ove baze mjesečna primanja Debevec kao predsjednika Suda BiH iznose 4400,00 KM, u posjedu je 2 stana (jedan lično a drugi majčin), prijavio je honorare ukupnog iznosa ispod 7000 KM i kredit od 50.000 KM.

(Dženana Alađuz, Interview.ba)

GOLA ISTINA Adin Šabić: Svi bi mi da smo siromašni kao Bakir

Život je tako okrutan prema bosanskohercegovačkim političarima/kama. Toliko mnogo rade na napretku ove države i nikada se ne svađaju, a tako su siromašni ljudi.

Piše za Interview.ba Adin Šabić

Još 2018. godine Bakir Izetbegović, nekadašnji član Predsjedništva BiH, današnji delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine, kazao je kako je za jednog predsjednika siromašan čovjek, te da ima kuću, parcelu, ali ne i privatni automobil.

Prošlo je manje od dvije godine da bi sinoć ponovio sve isto, samo dodao da sada već šest mjeseci živi sveukupno od 8.000 KM, te da samim time razumije narod. Jednostavnom računicom dobijemo da je za tih šest mjeseci živio od 1333 KM na mjesečnom nivou, ako izuzmemo primanja njegove supruge.

Sve da je i tako, opet u potpunosti nije mogao razumjeti građane/ke, koji/e na području FBiH žive od prosječne plaće od 950 KM, a još manje one radnike/ice koji/e rade za minimalnu plaću od 500 KM, penzionere/ke koji/e imaju penziju 350 KM ili socijalne kategorije stanovništva koje dobivaju 50 KM jednokratne pomoći. Sad bi vjerovatno Sanaj Vulić poslanica zastupnica u Parlamentu BiH kazala “Da sam htjela manju platu, bavila bih se nečim drugim”. 

A ona novčana sredstava koja je odvojio od svoje mjesečne plaće u humanitarne svrhe, što je pohvalno, nije dovoljno da podmiri na mjesečnom nivou ni 20 građana/ki Federacije Bosne i Hercegovine, koja broji više od dva milijuna i 219 stanovnika/ica. Umjesto toga, on i drugi politički akteri, mogli su donijeti rješenja koja će u vrijeme pandemije na adekvatan način olakšati život građana/ki.

Nova školska godina je krenula, a mnoge majke i očevi svojoj djeci nisu uspjeli ni knjige priuštiti, a kamoli računare i mobitele kako bi mogli prisustvovati online nastavi. Neki od njih još uvijek nemaju INTERNET!

Ljudi koji žive u četveročlanoj porodici od prosječne plaće ne mogu da poklope režije i hranu, a kamoli da si priušte neki luksuz. Mnogi od njih nemaju svoje stanove, pa još plus moraju plaćati kirije. A oni koji imaju stan uvalili su u dugogodišnje kredite za koje rintače da bi ih otplatili i ponovo se u kredit uvalili.

Zbog cjelokupne situacije s Korona virusom, mnogi su izgubili poslove i nemaju od čega da žive, već su osuđeni na milost i nemilost susjeda/ki, dok država za ovakve slučajeve niti ima sluha, niti plana.

Da ne govorim o starim i iznemoglim ljudima, roditeljima djece s poteškoćama u razvoju, bolesnima i drugim ugroženim kategorijama stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Nasuprot toga, Bakir, ovdje ne računamo Sebiju i njegovu kćerku Jasminu, prema CIN bazi ima imovinu vrijednu 621172 KM. Od 2006. godine je radio u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa do 2010. godine s prihodima od 5522 KM, što je 265056 KM za četiri godine. Kao član Predsjedništva BiH u duplom mandatu od 2010. do 2018. godine s primanjem od 5599, zaradio je 537504 KM za osam godina. Da ne govorimo o angažmanima prije. I važno je podsjetiti da tada nije bilo Korone, te da dio plate nije išao u te svrhe.

Čini mi se da bismo svi mi negdje željeli da smo ovako siromašni.

Izbori u Mostaru u znaku 47 – pluralitet koji nalaže demokracija ili osmišljena krađa…

Izbori u Mostaru, nakon 12 godina neodržavanja, 20. decembra bit će historijski događaj u smislu oživljavanja demokracije u ovom gradu. No, brojni politički subjekti, već sad su zabrinuti/e zbog mogućih izbornih prevara.

Jedna od njih je i Irma Baralija, koja je tužila Bosni i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog godinama blokiranog izbornog procesa u Mostaru. Naime, nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH, potvrdila da je za učešće na izborima u ovom gradu prijavljeno 47 političkih subjekata, od kojih je 38 političkih stranaka, te devet nezavisnih kandidata/kinja, ona je prokomentirala: “Kad se dobro potrudim, mogu zamisliti 15ak stranaka koje realno postoje i koje mogu biti među tih 38. Šta je onda sa većinom tih stranaka, ko su ti ljudi, kako je to moguće?“.

Sumnja da su „velike stranke“ prijavile mnoštvo imaginarnih stranaka kako bi biračke odbore u potpunosti stavile  pod njihovu kontrolu.

Ove sumnje su opravdane s obzirom na to da je predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić, kako kaže za Interview.ba,  dok je obnašao funkciju člana CIK-a jedne godine provjerom utvrdio da je od 11 prijavljenih nezavisnih kandidata/kinja, samo jedan/a dobio/la glas, dok preostalih deset nisu glasali/e ni sami/e za sebe.

READ ENGLISH VERSION!

I upravo je tada krenula i ta manipulacija kako bi se obezbjedilo što više mjesta u biračkim odborima. Imajući u vidu da je zakon jasan, da u biračkom odboru uime jednog političkog subjekta može biti samo jedan član biračkog odbora, vi na ovakav način, obezbjeđujete više svojih članova, pod plaštom nekog nezavisnog kandidata ili neke političke stranke, koja apsolutno ne djeluje – pojašnjava Šehić.

Ističe kako bi se nakon ovog izbornog procesa trebalo posvetiti izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine jer se, prema njegovom mišljenju, “ne smije dozvoliti kontrola nad radom biračkih odbora”. A trenutno, nastavlja Šehić, “imamo situacije da su čak svi članovi biračkog odbra iz jednog političkog subjekta, što je suprotno Izbornom zakonu BiH. Mnoge političke stranke koje su dobile mjesto u biračkim odborima isto prodaju od 500 do 2500 KM, ovisno o broju mjesta i veličine izborne jedinice. To baca sumnju u integritet i kredibilitet izbornog procesa, a samim time i sumnju u rezultate izbora”.

Prema Izbornom zakonu BiH (član 2.19) birački odbor se sastoji od tri ili pet članova/ica od kojih je jedan predsjednik/ica. Članovi/ice biračkog odbora se određuju žrijebanjem, te se tako prijavljenim strankama dodjeljuju mjesta u biračkom odboru. Svaki od pet članova/ica biračkog odbora pripada različitim političkim strankama, kako bi mogli jedni/e druge da kontroliraju.  

Kod nas imate dogovore između određenih članova biračkih odbora podijele neiskorištene glasačke listiće pa da glasaju za svaku od tih tri stranaka po 50 glasova. Sve se izrodilo u svoju suprotnost – kaže Šehić.

CIK insistirao na izmjeni Izbornog zakon BiH

Član CIK-a Ahmet Šantić ističe kako je CIK već insistirao na zakonskim izmjenama koje se odnose na funkcioniranje biračkih odbora.

Predlagali smo da predsjednike biračkih odbora imenuju gradske/općinske komisija, a ne politički subjekti. O tim zahtjevima smo razgovarali s relevantnim predstavnicima vlasti, dobili smo i podršku međunarodne zajednice i nevladinih organizacija, ali su do sada te odredbe u zakonu ostale identične, a način imenovanja biračkog odbora nepromijenjen – kaže Šantić, koji je mišljenja da  članstvo u biračkom odboru očito primamljivo za političke subjekte i da određeni interes postoji.

Nove tehnologije vidi kao mogućnost da se smanji mogućnost malverzacija u izbornom procesu.  

Kada se radi i o novim tehnologijama uvijek je tu prisutan ljudski faktor. Međutim, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces mogućnost  manipulacije bi bila smanjenja i tome treba težiti. CIK je na tom planu mnogo učinio. Predložili smo jedan čitav set modela iz domena novih tehnologija, čak smo dovodili kompanije u BiH, imali smo prezentacije u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali za sve to treba politička volja. Ja vjerujem da će i na tom planu u skorije vrijeme doći do pomaka – kaže Šantić.

Mostar pod budnim okom

Sve oči će ove godine biti uprte u Mostar, s obzirom na to da se izbori u ovom gradu održavaju u decembru, dok će u drugim bh. gradovima biti održani sredinom novembra. Suštinski, izborni proces će se odvijati isto, prema Izbornom zakonu BiH i pravilima koja vrijede za sve druge gradove.

Grad Mostar će jedino biti pod prismotrom zato što se  izborni proces nije održavao dugi niz godina. Sigurno će biti potreban veći angažman da sve bude u okvirima zakona. Mislim da će biti prisutno dosta posmatrača, a izbori će biti održani u skladu s posljednjim izmjenama zakona. Sigurno će biti pod budnim okom kompletan proces. Bitno je da politički subjekti doprinesu svim aktivnostima da se osigura demokratska atmosfera. Kao birač nestrpljivo očekujem taj dan, a sigurno ću pomno pratiti i dati doprinos da izbori prođu u najboljem redu – poručio je Šantić, koji je inače rođeni Mostarac.

Već iz ranijeg iskustva, kada su u Zvorniku 2004. godine bili poništeni izbori, i prošle lokalne izbore 2016. godine u Stocu, Šehić navodi, da je u ponovljenim izborima bio jako veliki broj posmatrača/ica koji su nagledali cjelokupan izborni proces.

Tako da će sigurno  Koalicija “Pod lupom” posebno posmatrati izbore u Mostaru. Pokušat ćemo pokriti sva izborna mjesta. Posmatrači imaju jako važnu ulogu u izbornom procesu da bi se sačuvao intergritet i transparentnost samog izbornog procesa – kaže on.  

Koalicija „Pod lupom“ posljednje za posljednje lokalne izbore 2016. godine kazala je kako su provedeni u skladu s Izbornim zakonom BiH i provedbenim aktima, te uglavnom u demokratskoj i fer atmosferi, izuzev opštine Stolac gdje se desilo grubo kršenje Izbornog zakona i nasilan prekid izbornog procesa.

Demir Hodžić: Pad Mila Đukanovića znači početak raspada kriminalne hobotnice na Balkanu

Demir Hodžić, nekadašnji potpredsjednik Bošnjačko demokratske zajednice u Crnoj Gori, poznat još kao aktivista i borac za građansku Crnu Goru, kako kaže za Interview.ba bio je prinuđen da napustiti ovu državu. No, u tome ne vidi ništa čudno, te ističe: „logično je da u zemlji u kojoj vlast nije promijenjena 30 godina budem proganjan“. Za Interview.ba portal govorio je o tome ko je napao Bošnjake u Crnoj Gori i postoji li mogućnost da masovno krenu napuštati ovu državu, zašto su ga „protjerali“, može li nova vlast donijeti promjene, kakva je to ljubav Mile-Vučića-bh.političara, koliko političari iz BiH zlouptrebljavaju trenutnu situaciju u Crnoj Gori…

PARTNERS IN CRIME: “Veliki broj političara i medija u BiH nije stao u odbranu Bošnjaka, već izlizanim političkim floskulama pokušao odbraniti 30 godina star koruptivni sistem Mila Đukanovića. Vjerovatno zbog toga što je veliki broj njih sa Milom već dugo partner in crime”. 

INTERVIEW: Prema dostupnim informacijama vi ste MORALI NAPUSTITI Crnu Goru – o čemu se radi?

HODŽIĆ: Više je razloga, a glavni je taj što sam se zadnjih 10 godina borio za promjenu sistema u Crnoj Gori, svim legalnim i legitimnim sredstvima. Bio sam ucjenjivan, hapšen, prijećeno mi je sa  raznih adresa, meni i mojoj porodici. Poznat sam kao jedan od lidera i pokretača studentskih i građanskih protesta 2011/12 pod nazivom ‘Vrijeme je’, pokretač i jedan od organizatora protesta 2019 pod nazivom odupri se 97000. Na jedne i druge proteste, koji su trajali po pola godine je učestvovalo od 20-30.000 ljudi. Poznat sam i po tome sto sam preko 180 dana svakodnevno, kontinuirano protestvovao ispred Skupštine Crne Gore iskazujući nezadovoljstvo zbog loše socio-ekonomske i političke situacije u Crnoj Gori. Te proteste sam započeo sam, a onda se vremenom pridruzivao sve veći broj građana. Kao pojedinac organizovao sam najviše mirnih protesta u istoriji Crne Gore. Te je logično da u zemlji kojoj vlast nije promijenjena 30 godina budem proganjan. Takođe nisam mogao naći posao u svojoj struci, a ni van nje, jer nisam bio partijski podoban. Mi sad u CG kažemo za taj fenomen ‘teren te ne prepoznaje’.

INTERVIEW: Možda najvažnije pitanje za ljude u BiH – ko stoji iza napada na Bošnjake u CG?

HODŽIĆ: Vjerujem da će na to pitanje odgovoriti nadležni organi kada dođe do zvanične promjenje vlasti. Jer u trenutne nadležne organe građani nemaju povjerenja. Dovoljno je reći da policija tri dana nije reagovala na napade u Pljevljima. Nije prvi put da se slični slučajevi dešavaju u CG.

INTERVIEW: Možete li reći nešto o tome da li je policija reagovala, da li je neko priveden, šta je rečeno predstavnicima Bošnjaka (znamo da je Abazović odmah obišao Pljevlja), da li je neko od partija koje čine pobjedničke koalicije ponudio da ostane spavati u tim Bošnjačkim kućama? 

HODŽIĆ: Kao što rekoh u prethodnom odgovoru, policija je reagovala tek nakon tri dana. U međuvremenu građani raznih nacionalnosti, posebno glasači novoizabrane vlasti su tokom dana i noći stražarili i čuvali objekte Islamske zajednice u više crnogorskih gradova. Tu je važno napomenuti da je drugi napad došao onog trenutka nakon što je Dritan zajedno sa predstavnicima Stranke pravde i pomirenja (stranka Bošnjaka koja je dio građanske koalicije crno na bijelo) razgovarao sa članovima Odbora IZ u Pljevljima. Autentičnih predstavnika Bošnjaka u CG još uvijek nema, kao ni lidera istih. Oni koji su samozvani predstavnici Bošnjačkog naroda u CG odnosno Bošnjačka stranka koja je privjezak Milovog DPS-a je samo reagovala saopštenjem kao i Bošnjački političari u Bosni.

INTERVIEW: Vjerujete li da se može desiti da Bošnjaci budu prinuđeni da napuste CG?

HODŽIĆ: Jako veliki procenat Bošnjaka je već napustio Crnu Goru, odnosno sjeverni dio Crne Gore. I to uglavnom zbog loše ekonomsko-socijalne i političke situacije u Crnoj Gori, nedovoljno ulaganja u gradove gdje pretežno žive Bošnjaci. Između ostalog, ja sam privremeno napustio Crnu Goru, a moj brat je prije nekoliko dana, kao doktor medicine takođe bio prisiljen napustiti Crnu Goru zbog pritisaka koje je trpio na poslu zbog mog aktivizma, kao i zbog nemogućnosti usavršavanja tj neodobravanje specijalizacije.

INTERVIEW: Da li je potrebno da grupe Bošnjaka ili neki neformalni pokreti nude podršku Bošnjacima u CG?

HODŽIĆ: Potrebno je da Bošnjaci imaju lidera I jedinstven pokret. E tada taj lider I pokret može I treba odlučiti kome, kada I na koji način je potrebna podrška. Ali, u svakom slučaju bilo koji narod u CG, pa i u ovom slučaju bošnjaci, u građanskoj državi trebaju najveću zaštitu I podršku imati upravo od te države u kojoj žive I koju smatraju domovinom.

INTERVIEW: Da li političari u BiH zloupotrijebljavaju ovaj složen i izazovan trenutak u CG?

HODŽIĆ: Veliki broj političara i medija u BiH nije stao u odbranu Bošnjaka, već izlizanim političkim floskulama pokušao odbraniti 30 godina star koruptivni sistem Mila Đukanovića. Vjerovatno zbog toga što je veliki broj njih sa Milom već dugo partner in crime. Pad Mila znači i početak raspada kriminalne hobotnice na Balkanu. Interesantno je naprasno zanimanje političara u BiH za situaciju u CG, posebno onih bošnjačkih političara za koje se ne zna kad su zadnji put posjetili Bošnjake u CG, dijaspori I sl. A odjednom bi željeli da budu njihovi zaštitnici. Uz to nisu spremni da zaštite građane u svojoj zemlji i između ostalog njima omoguće miran i dostojanstven život bez straha od novog rata.

INTERVIEW: Pretpostavljam da pratite medije u BiH – šta možete reći o tome kako izvještavaju o događajima u CG poslije tamošnjih izbora?

HODŽIĆ: Većina medija u prvih par dana je izvještavalo tendeciozno, širilo poluistinite informacije. Nakon toga su odlučili čuti i drugu stranu priče. I sam sam bio primoran da razbijem medijski mrak u BiH po ovom pitanju, prije nekoliko dana.

INTERVIEW: Vjerujem da ste čuli da su i Hrvatskoj nezadovoljni i rezultatima izbora i ovim što se događa io da poručuju da je hrvatska manjina u CG “pogrešno glasala”?

HODŽIĆ: Nezadovoljstvo i zadovoljstvo stiže sa raznih adresa. Odgovor kako i zašto je došlo do toga da hrvatske političke stranke sad neće imati niti jedan mandat treba tražiti u izbornom sistemu ili u dosadašnjem angažmanu tih partija ili njihovih predstavnika.

INTERVIEW: Sada je već sasvim izvjesno da će doći do promjene vlasti u CG, no djeluje da ove tri koalicije nisu baš politički srodne – možete li objasniti te veze i šta je to novo što bi Crnoj Gori mogla donijeti nova vlast?

HODŽIĆ: Ovo je trenutak kad ta politička nesrodnost nije toliko bitna ako se bude definitivno išlo sa formiranjem Ekspetske vlade.  Ekspertska vlada podrazumijeva da njome upravljaju uglavnom nestranačke ličnosti shodno svojim sposobnostima i iskustvu. A ta i takva vlada je upravo jedan od uslova koji su svi prihvatili. U CG ima dovoljno građana, partija, organizacija koje ne bi dopustile da Crna Gora ode u pogrešnom smjeru. Šta bi mogla donijeti nova vlast ćemo vidjeti u narednom period. Iako sam srećan što je došlo tj što će doći do promjene vlasti, opet sam i oprezan kao građanin dok ne vidim te promjene.

INTERVIEW: Postoji li mogućnost da se na ovoj strani gdje su 41 ruka pojavi neki “preletač”, koliko su čvrste ove tri koalicije?

HODŽIĆ: Na prvom skupštinskom zasijedanju predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predlaže za mandatara partiju sa najviše glasova, a to je Milov DPS, koji ima pravo da pokuša da pored tradicionalnih koalicionih partnera sa kojima ima 38 mandata, napravi političu korupciju i kupi potreban broj mandata tj poslanika. To nije nemoguće jer su to radili i ranije. Međutim, u ovom trenutku taj koji bi se prodao bi morao odmah da se seli iz Crne Gore, jer bi to značilo veleizdaju. Ovo je trenutak koji se dugo čekao tj da se vlast smijeni mirnim putem odnosno izborima. Podsjetimo, Milo Đukanović je prije 30 godina došao na vlast preko protesta, a ne putem izbora. Ovdje je još bitno naglasiti da nova vlast za sad nije računala na dva mandata SDP (procrnogorske partije) koja je ovih dana odlučila da neće ici sa Milom u koaliciju, to znači da nova vlast za sad može imati 43 mandata. Moguće je da se priključi još jedna albanska stranka sa jednim mandatom. Nakon što DPS ne uspije da formira vladu, onda druga najveća partija tj u ovom slučaju koalicija “Za budućnost Crne Gore” dobija pravo na formiranje Vlade. Cijeli proces, uz opstrukcije može da traje do januara naredne godine.

INTERVIEW.BA: Andrej Nikolaidis tvrdi da su neke od vođa tih opozicionih koalicija ljudi koji su do nedavno bili bliski saradnici Mila Džukanovića – da li je to tačno?

HODŽIĆ: Neki su bili bliski Milovi saradnici, ima istine. Neki su možda još uvijek. Ali to ćemo vidjeti narednih dana. Imajte u vidu da imamo ovako loše sisteme na Balkanu jer uvijek dio opzicije ide na ruku vlasti svojim slučajnim ili namjernim izjavama, potezima, upravo od strane tih ‘spavača’.

INTERVIEW: Znate da političke snage u Srbiji koje nisu bliske Aleksandru Vučiću i naprednjacima “navijaju” da ove tri koalicije ne uspiju da se dogovore oko vlade – kako to komentarišete i može li se zaista desiti da se ne uspiju dogovoriti oko podjele vlasti? 

HODŽIĆ: U balkanskoj politici je sve moguće. Ali trenutno su ove tri koalicije itekako čvrste u stavovima da zajedno promijene ovu vlast i nadam se politički sistem.

INTERVIEW: Kako komentarišete izjave iz Makedonije da je ovo “Vučićeva pobjeda”?

HODŽIĆ: Slične izjave su došle sa raznih adresa. Međutim ja to percipiram na drugačiji način. Jer trebamo svi biti svjesni da su Milo i Vučić u jako dobrim poslovnim, prijateljskim i političkim odnosima. Isto tako, njih dvojica su dobrim odnosima sa vlastodršcima u regionu, pa i  sa ovima u BiH. Iako oni to ponekad u medijima pokušavaju prekriti.

INTERVIEW: Koliko znate o vezama čelnika ove tri koalicije sa Aleksandrom Vučićem i Naprednjacima u Srbiji?

HODŽIĆ: Kao što rekoh, veće i jače su veze Mila sa Vučićem nego ovih koalicija. Istina je da dio koalicije Za budućnost Crne Gore koju nazivaju prosrpska sa Crnogorcem na čelu nje, u dobrim odnosima sa Vučićem. Ali ti koji su u dobrim odnosima sa Vučićem su upravo oni spavači koji su potajno i u dobrim odnosima sa Milom.

INTERVIEW: Jedan broj ljudi u BiH su skloni vjerovati da je nemoguće da se u CG događaju ovakvi incidenti jer je CG članica NATO-saveza – šta zapravo znači CG u NATO-savezu i Crniogorcima i NATO-u?

HODŽIĆ: Ovo su unutrašnja pitanja. Nato na ta pitanja može indirektno da utiče. Ako bi došli do napada neke zemlje na CG, onda bi NATO mogao i direktno da utiče. U svakom slučaju ovi sporadični incidenti su upravo produkt loše vladavine Mila Đukanovića. On je vladao na račun nacionalnih podjela. Incidenti vjerske, rasne netrpeljivosti se dešavaju i u zemljama kolijevkama demokratije, drugim zemljama koje su članice NATO, nažalost.

INTERVIEW: Kako biste opisali  CG ovom trenutku? Džukanovića optužuju za svašta, ali kažu da je ipak zemlju uveo u NATO i doveo “pred vrata EU” – kako se živi u CG?

HODŽIĆ: CG u narednim mjesecima, ima priliku da sa novom vlašću ubrza process ulaska u EU. Jer upravo je loša vladavina DPS I satelitskih partija zadnjih godina držala Crnu Goru pred vratima EU nespremni da zakucaju na ta vrata jer su sa sobom nosili na leđima mnogo kriminala i korupcije, nerasvijetljenih ubistava novinara, gušenje medijskih sloboda, iseljavanje građana, nepotizam, ugrožavanje građanskih prava i sl. CG se nalazi u izazovnom istorijskom trenutku. Ovo je početak kraja loše vladavine Mila Đukanovića. Ali i početak jačanja građanske Crne Gore, jačanja ekonomskog razvoja. Ovo je prilika da se kriminal i korupcija svedu na najmanji mogući nivo.  U Crnoj Gori se živi kao u ostalim zemljama Balkana, više-manje isto. Nekoliko procenata elite crpi državne resurse i uživa u istim. Oni koji podržavaju te i takve nešto krpe, snalaze se, otplaćuju kredite tj životare, i imamo oni koji jedva preživljavaju…

INTERVIEW: Šta bi trebali biti prioriteti nove vlade?

HODŽIĆ: Prije svega, najbitnije je da ta vlada bude sastavljena od sposobnih ljudi,menadžera i lidera iz raznih oblasti, a ne partitokrata koji su jačali partitokratski sistem vladavine i uništavali CG. Crna Gora je jako zadužena država. Loša turistička sezona je itekako uticala na ionako oslabljen budžet od strane oligarha na vrhu. Jedan od prioriteta bi trebao biti iskorištavanje prirodnih resursa koje CG ima. Smanjiti uvoz, povećati izvoz. Osloniti se na domaću proizvodnju. Donijeti zakon o porijeklu imovine. Uvesti porez bogatima. Truditi se da se što manje zadužujemo, iako će to biti jako teško. Poništiti ugovore loših privatizacija. Analizirati gdje su pare iz državne kase najviše curele. Podizanje građanske svijesti, podizanje sistema moralnih vrijednosti. Dati bezkamatne kredite i druge podsticaje svim onima koji žive ili žele da se vrate na selo.  Samim tim bi se bolje koristili prirodni resursi i stvarala prilika za veći izvoz poljoprivrednih i drugih proizvoda. Omogućiti mladim ljudima da odmah nakon studiranja dobiju posao. Te mlade ljude takođe kroz bezkamatne kredite podržati u formiranju porodice, kupovine stana i sl. Znači, ona finansijska podrška koja je do sad išla partitokratama sad treba ići mladim i sposobnim koji će svojim radom, trudom , znanjem doprinijeti ekonomskoj stabilnosti države. Neki od prioriteta bi trebao biti reforma u sudstvu i policiji. Na čelu tih institucija staviti nekorumpirane, znavene, hrabre ljude, spremne da se suoče sa onim sa čim se njihovi prethodnici nisu smjeli i htjeli suočiti.

INTERVIEW: Da li je i ukidanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti zaista jedan od prvih prioriteta i zašto, šta je tako sporno u tom zakonu?

HODŽIĆ: Koliko sam shvatio taj zakon će nova skupštinska većina poništiti. Ali i formirati radnu grupu eksperata u kojoj će biti pravnici i predstavnici svih vjerskih zajednica u CG, kako bi se napravio zakon jednak i koristan za sve vjerske zajednice, za sve građane.

INTERVIEW: U ovim pobjedničkim koalicija ima više mladih visokoobrazovanih ljudi sa bosanskohercegovačklm diplomama – kakve su vam veze sa političarima u BiH i koje su to opcije na koje se “oslanjate” ili na čiju podršku i saradnju računate?

HODŽIĆ: Smatram da su kod velikog broja partija u regionu potrebne korjenite reforme. Političku situaciju u BiH ne poznajem toliko dobro kao onu u CG. Jasno mi je da je narod nezadovoljan, ali još uvijek nedovoljno spreman i hrabar da se izbori za promjenu. Trenutno radim na širenju mreže kontakata kad su u pitanju političari u BiH i regionu. Uglavnom poznajem mlađe generacije kod kojih još uvijek vidim nedovoljno bunta i samopouzdanja da uzmu stvar u svoje ruke. Iako mislim da shodno njihovom znanju, sposobnostima oni to mogu. Vjerujem da ćemo uz zajedničku saradnju stvarati bolje uslove za život za cijelo čovječanstvo, a krenuvši od poboljšanja stanja u našim državama.

Ivan Bonić nakon svjetskih priznanja za sviranje harmonike: Vezan sam od malena za harmoniku, to mi je sve u životu!

Da se harmonika kao instrument u Bosni i Hercegovini njeguje i među mladima, najbolje pokazuje primjer učenika Srednje muzičke škole iz Zenice, Ivana Bonića, koji je nedavno u duetu s drugom Adijem Kobilicom osvojio treće mjesto na prestižnom takmičenju u sviranju harmonike u Australiji. Nešto ranije je u Bosni i Hercegovini osvojio prvo mjesto nastupajući solo u takmičenju sviranja harmonike. Za Interview.ba ovaj šesneastogodišnjak govorio je o tome kada se rodila ljubav prema harmonici, kako su reagirali njegovi vršnjaci i okruženje nakon osvajanja nagrada, te šta za njega znači svirati harmoniku.

HARMONIKA JE LJUBAV: “Sviranje ovog instrumenta me u potpunosti ispunjava. Obožavam  svirati. Harmonika je jedna velika ljubav.”

INTERVIEW: Kada se rodila ljubav prema hramonici?

BONIĆ: Moj otac, iako nije završio muzičku školu, svira harmoniku. A ono što je kao samouk naučio, prenosio je na mene. Sa svojih šest godina sam počeo svirati harmoniku i odmah mi se svidjelo. Upisao sam Osnovnu muzičku školu u Zenici kod nastavnice Amele Fakić-Kojić. Na početku se nisam bavio harmonikom profesionalno. Onda sam došao u Srednju muzičku školu u Zenici i tu sam upoznao profesoricu Eminu Berbić, koja mi trenutno predaje harmoniku. Rekla mi je do kojeg još nivoa moram doći da bih mogao ići na takmičenja i na tome smo radili. Dosta smo truda uložili, a kranji rezultat je vidljiv. Naravno, planiram se i dalje baviti sviranjem harmonike i napredovati.

INTERVIEW: Kako reagiraju Vaši vršnjaci kada saznaju da svirate harmoniku, s obzirom na činjenicu da je rijetkost vidjeti nekoga tako mladog da voli svirati jedan takav instrument?

BONIĆ: Kako ko, svi imaju svoj ukus. Obično me pitaju šta znaš svirati, i nadaju se da ću im reći da su to narodne pjesme, ali se ne bavim tom vrstom muzike. Posvetio sam se maksimalno klasičnoj muzici. Reakcije okruženja su dobre, imam prijatelje koji me podržavaju i stvarno sam im zahvalan.

INTERVIEW: Šta najčešće svirate kada je u pitanju škola, a šta kada želite nešto za svoju dušu?

BONIĆ: Kada je u pitanju škola, najčešće sviramo Johanna Sebastiana Bacha, a za svoju dušu sviram i neke druge pjesme. Meni se sviđaju pjesme od Amire Medunjanin i Tereze Kesovije.

INTERVIEW: Recite nam nešto više o svjetskom takmičenju Australian International Accordion Championship, gdje ste s drugom Adijem Kobilicom osvojili treće mjesto?

BONIĆ: Kada smo vidjeli na internetu da ima neko takmičenje, odmah smo pitali profesoricu možemo li ići. Prije tog takmičenja na mjesec dana imali smo takmičenje u Ugljeviku u BiH, gdje sam osvojio prvo mjesto. Mislio sam da nećemo nastupati nigdje pola godine zbog Korone, ali je onda naša profesorica pristala da se prijavimo. Mnogo smo vježbali, a u jednom trenutku Adi je povrijedio i tetive, ali smo na kraju uspjeli da se izborimo sa svim tim.

INTERVIEW: Kako je reagiralo okruženje na ove svjetske nagrade Vas i Adija?

BONIĆ: Nismo se nadali ovakvom uspjehu. Reakcije su bile odlične. Čestitali su mi svi koga god sam znao. Svi su oduševljeni, a porodica pogotovo.

INTERVIEW: Šta za Vas znači sviranje harmonike?

BONIĆ: Sviranje ovog instrumenta me u potpunosti ispunjava. Obožavam  svirati. Harmonika je jedna velika ljubav. Vezan sam od malena za harmoniku i to mi je sve u životu.  

INTERVIEW: Šta biste poručili mladim ljudima koji bi možda željeli da krenu svirati harmoniku?

BONIĆ: Može se mnogo kompozicija izvoditi na harmonici. To je instrument koji je na našim prostorima poznat po sevdahu. Neka barem mladi ljudi pokušaju, neće ništa izgubi, a moći će se sigurno zabaviti.

INTERVIEW: Je li lakše nastupati solo ili kao duet?

BONIĆ: Mnogo je lakše spremiti se za solo kategoriju jer kad sviramo duo ili trio, moramo se i sastajati i vježbati. Ali sve je to mnogo lijepo. Adi i ja smo zajedno vježabali, nije nam bilo dosadno. S Adijem se svakako znam otprije tako da smo prijatelji.

INTERVIEW: Mnogi ljudi kad čuju da neko svira harmoniku, kažu “a ti sigurno sviraš kolo”…kako reagirate na ovakva pitanja?

BONIĆ: Nekad mi ne bude drago kad neki ljudi gledaju tako na harmoniku. Harmonika ima i neku svoju drugu stranu. Većina ljudi pomisli na kolo ili neke narodne pjesme. Poštujem i to, ali s harmonikom se mogu svirati i druge stvari.

INTERVIEW: Je li harmonika dobar način da se osvoji simpatija ili ljubav?

BONIĆ: Sigurno je interesantan način. Nisam još pokušao, ali imam vremena.

S obzirom na činjenicu da je Ivan maloljetan, njegova mama je odobrila intervju!