Mostar od prvih demokratskih lokalnih izbora 1997. godine, pa sve do danas vodili su isključivo muškarci koji su pratili logiku nacionalnih stranaka. A koliko je ta logika bila loša po građane/ke najbolje pokazuje blokada izbornog procesa u ovom gradu punih 12 godina. S obzirom na činjenicu da je izborni proces u junu ove godine deblokiran „političkim dogovorom“ na relaciji SDA-HDZ, a izbori u Mostaru bi trebali biti održani krajem decembra, postavlja se pitanje da li će se građani/ke ovoga puta okrenuti nekoj novoj snazi kao što su žene?
Kakva je ženska vizija Mostara i da li žene mogu napraviti promjene koje ovaj grad, prema mišljenju brojnih stručnjaka besprijekorno treba, razgovarali smo sa kandidatkinjama na izborima u Mostaru i ženama koje će unutar svojih stranaka sudjelovati u kreiranju listi, odnosno generalno izbornom procesu.
Aktivistica i poduzetnica Amna Popovac, koja je nedavno napustila Našu stranku, na lokalnim izborima u Mostaru izaći će kao nezavisna kandidatkinja. Njena vizija Mostara uključuje mladost, znanje, iskustvo, čist okoliš i zaposlene ljude.
– Dovoljno je samo staviti u pogon ljudske i prirodne potencijale koje imamo, sa poštovanjem se odnositi prema okolišu i svima bi život bio ljepši i ugodniji. Mostar postaje rapidno star grad, moramo ga napraviti ugodnim za život mladima, da oni koji dođu da studiraju tu i ostanu, te se zaposle. A oni koji stare u njemu, trebaju da stare bez straha da će pasti i slomiti ruku ili nogu, radi neodržavanih ulica, trotoara i zelenih površina. To sada zvuči kao naučna fantastika, ali uz korištenje dostupnih tehnologija, brendiranje autohtonih proizvoda i turističkih destinacija, to je moguće zaista i postići. Ovo govorim kao inžinjerka elektrotehnike, s dugim iskustvom u marketingu i kao osoba koja je puno toga naučila radeći na raznim razvojnim projektima. Građani Mostara, bez obzira u kojem dijelu žive, zaslužuju bolje okruženje za život i rad – kaže Popovac za Interview.ba.
Da građani/ke Mostara zaslužuju bolje mišljenja je i zastupnica SDP-a u Federalnom parlamentu Lana Prlić.
– Mislim da je napokon vrijeme da Mostar postane grad svih njegovih građana/ki bez obzira na sve naše druge identitete. Mostar treba da bude evropski i funkcionalan grad, da ljudima bude drago što žive tu, a ne da bježe – ističe ova mlada političarka.
A kako za Interview.ba kaže Irma Baralija, koja će uime Naše stranke biti kandidatkinja na ovogodišnjim izborima u Mostaru, za promjene su potrebna neka nova lica u politici.
– Pogotov ženska lica. Sigurno je nedostajala ta ženska perspektiva – mišljenja je Baralija.Žene tri puta mjere, jednom sijeku
Kao glavni adut žena u iznalaženju rješenja za poboljšanje života u Mostaru, Popovac navodi organizovanost i predanost žena poslu koji obavljaju.
– Dok je muškarcima sve neka vrsta takmičenja i uglavnom forsiraju one teme oko kojih se godinama spore i ne mare za svakodnevne probleme, žene se okupe oko tih “svakodnevnih problema” oko kojih se slažu da postoje i da ih treba riješiti i rade na tome svaki dan dok ih riješe. Vjerovatno bi taj “ženski pristup” pomogao Mostaru i njegovim građanima. To bi bila dobra polazna tačka, nakon koje bi se moglo raditi na ekonomskom razvoju grada. Smatram da bi bilo koja žena bolje vodila grad, pamtenije i odgovornije trošila gradski budžet i pazila svoje sugrađane – smatra Popovac.
Na predaniji sistem rada žena ukazuje i Prlić, koja kaže da se to čak može vidjeti i prilikom javnih nastupa.
– Žene će uvijek željeti da se puno bolje pripreme za određene javne nastupe i puno češće će reći da nisu ekspertice u određenom polju, dok će muškarci nerijetko javno nastupati čak i bez pripreme. Žene su malo pažljivije u svemu tome. Tri puta mjere, jednom sijeku – ističe Prlić.
Ženama u politici nije data prilika
Bosanskohercegovačke statistike kada su u pitanju žene političarke pokazuju da koncept ravnopravnosti spolova u praksi ne postoji, odnosno da pozicijama na kojim se odlučuje još uvijek upravljaju muškarci. Iako stranke moraju ispoštovati ravnopravnost na kandidatskim listama, ženama tokom predizborne kampanje lideri posvete manje pažnje kada je u pitanju promocija, što automatski rezultira manjkom glasova za žene, jedan je od problema na koji je ukazala prošlogodišnja kampanja „Skini lažno lice politike“ koju je provodila Fondacija INFOHOUSE u saradnji sa Fondacijom CURE, Centrom ženskih prava Zenica ,te Udruženjem građanki Bosansko Grahovo.
– Ženama nije data prilika ili je one sebi još uvijek nisu dale, ali bez sumnje da kada se uhvate u koštac sa problemom onda uspjeh ne izostaje – smatra Popovac.
Prlić ukazuje da je biti žena u politci je jako teško iz razloga što nikoga ne možete lakše uvrijediti nego ženu, raznim komentarima i epitetima.
– Često vidimo kako su žene u politici etiketirane da su kćereke, unuke ili nečije žene. Ja sam jako mlada ušla u sami vrh jedne političke partije i jako je bilo teško. Niste vi pošteđeni ni muških, ni ženskih komentara. Morate se izboriti s tim da nametnete svoje teme, da ne bude da se samo žene bave „ženskim temama“, već da žene mogu pričati o svemu i biti stručnjakinje u svemu – kaže Prlić.
Koliko se žene neravnopravno promatraju u politici pokazuju i posljednji održani izboru u Mostaru 2008. godine prema nametnutom Statutu britanskog visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna na kojima je od ukupno 35 vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara izabrano svega pet žena. Podsjećamo, iako je apsolutni pobjednik ovih izbora bio SDA sa 12 dobijenih vijećnika, a najveće iznenađenje Narodna stranka Radom za boljitak sa 7 vijećnika, HDZ je ipak sa svojih 7 vijećnika izdejstvovao da gradonačelnik ovog grada bude Bešlić, koji je ujedno bio prvi gradonačelnik nakon ukidanja šest gradskih općina i proglašenja Statuta Mostara.
Ustavni sud BiH je 2010. godine ukinuo odredbe mostarskog statuta gdje su se definirala izborna područja. Ocijenjeno je da ona diskriminiraju birače jer se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara birao s područja šest bivših općina/izbornih jedinica, iako one imaju vrlo različit broj birača, kao i da građani/ke iz središnje gradske zone nisu mogli birati predstavnike za Gradsko vijeće. A potom je Ustavni sud BiH naložio Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu državnog Izbornog zakona, a Gradskom vijeću Mostara usklađivanje Statuta Grada s Ustavom BiH. Međutim, nijedna od izmjena nije načinjena.
Na cjelokupnu situaciju prva je odreagovala Mostarka Irma Baralija, koja je 2018. godine tužila Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja izbora u Mostaru. Da bi krajem 2019. godine Vijeće Evropskog suda za ljudska prava jednoglasno zaključilo da je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela obvezujuću odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. da mora prilagoditi ustavu diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na Mostar. Tako je Baralija dobila tužbu protiv Bosne i Hercegovine.
Manje od godinu dana trebalo je da se lideri SDA i HDZ usaglase i pronađu rješenje za Mostar. Politički sporazum o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH potpisan je 18. juna. Tada su potpisnici potvrdili da će izbori u Mostaru sigurno biti održani ove godine.
