UN u BiH i COVID-19: Izgraditi ponovo zelenije, čišće i pravičnije

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Ingrid Macdonald, se osvrće na ključne pouke izvučene iz odgovora na Covid-19 i značaju inkluzivnog oporavka iz kojeg niko ne bi trebao biti izostavljen.

Ova, 2020. godina, je započela s povećanjem napora Ujedinjenih nacija i zemalja širom svijeta da se postigne svih 17 ciljeva održivog razvoja u sklopu Dekade akcije prema Agendi2030: programu održivog razvoja svijeta. A danas, ne samo da se suočavamo s teškom javnozdravstvenom krizom, nego i nezapamćenom svjetskom socioekonomskom recesijom koja prijeti da poništi sve dosadašnje dekade humanog razvoja, također i u Bosni i Hercegovini.
Na poziciju rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH sam imenovana u mjesecu martu, upravo kada je pandemija počela uzimati maha. U Sarajevo sam došla jednim od posljednjih letova i provela dvije sedmice u obaveznoj samoizolaciji, a nakon toga „virtualno“ uručila akreditive Predsjedništvu BiH, što je možda i prvi takav slučaj u svijetu diplomatije.
Bila sam impresionirana nastojanjima zdravstvenih radnika, onih na prvoj liniji odbrane od pandemije, organa vlasti i građana BiH, na njihovom uspješnom ublažavanju najtežih učinaka Covida-19. Zahvaljujući striktnim mjerama i disciplini građana, BiH je u početku uspjela održati relativno nizak nivo zaraze i stopu smrtnosti u usporedbi s mnogim drugim zemljama Evrope.
U partnerstvu s institucijama vlasti u BiH, Ujedinjene nacije su brzo pružile pomoć u vidu stručnih zdravstvenih smjernica, velike dostave lične zaštitne opreme, testova, mašina, higijenskih i prehrambenih paketa; komunikacije o riziku; podrške online obrazovanju; i pokretnih usluga za prihvatne centre za migrante, izbjeglice i tražitelje azila. Zahvaljujem se međunarodnoj zajednici na podršci našim nastojanjima.
Kako se „krivulja ravnala“, BiH je prošli mjesec popustila mjere ograničenja koje je uvela odmah nakon proglašenja pandemije. S obzirom na ozbiljne socijalne, psihološke i ekonomske učinke, ponovno otvaranje društva i ekonomije je bilo izuzetno važno. Međutim, s Covidom-19 ostajemo u nepoznatim vodama i kako danas vidimo uznemirujući porast broja zaraženih. Naučili smo da se ovaj virus može suzbiti jakim i ciljanim taktikama – kada se pronađe, izolira, prati i liječi. Kako bi se ovaj pristup održao, potrebna su proširena testiranja, povećani kapaciteti zdravstvenih ustanova, podrška zdravstvenim radnicima i osiguranje adekvatnih zaliha. Oprez, praćenje i budnost su i dalje vrlo bitni kako bi se izbjegao drugi val ili poništavanje postignutih rezultata.
Uspjeh zahtijeva postepeni prijelaz na osnovu kontinuiranog praćenja epidemiološke krivulje, uz jasno i transparentno iznošenje stvarnih i potvrđenih informacija u javnost. Od ogromnog je značaja održati adekvatan kapacitet za testiranje, praćenje i liječenje oboljelih od Covida-19, a pritom istovremeno osigurati kontinuirano pružanje redovnih zdravstvenih usluga. Zajedno sa relevantnim institucijama vlasti, Svjetska zdravstvena organizacija radi na ažuriranju Strateškog plana za spremnost i odgovor na Covid-19 za BiH, koji će, nadamo se, doprinijeti tom uspjehu.
Ujedinjene nacije su završile i prvu fazu svog prijedloga za socioekonomski odgovor na Covid-19. Naša nastojanja jesu, i ostati će, usmjerena na (i) zaštitu i jačanje zdravstvenih sistema; (ii) pružanje i jačanje
usluga zdravstvene zaštite i osnovnih usluga; (iii) zaštitu radnih mjesta i ekonomije; i (iv) promoviranje socijalne kohezije i ulaganja u sisteme otpornosti i odgovora društva koje predvode zajednice. Također
objavljujemo niz važnih procjena i javnih politika o socioekonomskim učincima koji će, nadamo se, biti iskorišteni u procesu oporavka u BiH. Pandemija nam je pokazala da smo svi u stanju napraviti radikalne promjene u svom životu, kada je to neophodno. U tom pogledu, oporavak predstavlja jedinstvenu priliku da udvostručimo nastojanja da ponovna izgradnja bude kvalitetnija, zelenija, čišća i pravičnija. BiH je predivna zemlja s ogromnim, ali neiskorištenim prirodnim i kulturnim resursima koji su zreli za dekarbonizirani, čisti i ekološki prihvatljiv razvoj. Sedamnaest ciljeva održivog razvoja pruža okvir koji je već dobio globalnu podršku i ne samo da pruža priliku za prosperitetniju, inovativniju, odgovorniju i održiviju budućnost, već može pomoći u ostvarenju ambicija BiH u pogledu priključivanja Evropskoj uniji. Za 75. godišnjicu postojanja UN-a,
direktno pitamo ljude da nam kažu kako se to može postići. Zato pozivam sve u BiH da daju svoj glas u ovom razgovoru o akcijama koje će nas voditi naprijed. U BiH postoji izreka: „Novi dan donosi novu nafaku“. Kako se budemo kretali prema naprijed, moramo iskoristiti taj novi dan, sa novom nadom u pravičniju, zeleniju, održiviju i inkluzivniju budućnost za današnje i buduće generacije u BiH.

(Interview.ba)

Prethodna vijest

Lončar: Odluku o policijskom satu donijećemo u naredna dva dana

Naredna vijest

EU pozdravlja izmjene Izbornog zakona BiH, omogućavanje izbora u Mostaru