Apsurdna situacija: Ako Dom naroda usvoji „korona-zakon“, neće moći biti implementiran bez dogovora stranaka oko MMF novca

Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa ili tzv. korona-zakon čeka na usvajanje više od 40 dana.Usvojio ga je Predstavnički dom Paralmenta FBiH, dok je nedavna sjednica Doma naroda prekinuta jer su se prostorije morale prozračiti i odgođena je za 4. maj. Mnogi zastupnici i stranke imali su amadmane na ovaj zakon, a kako je rečeno, dok se ne usvoji i ne implementira, moglo bi biti kasno za neke privrednike, dok čekaju rebalans kantonalnog budžeta i prve isplate koji bi im pomogle pri oporavku od krize.

 

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i predsjednik Građanskog saveza Nihad Čolpa za Interview.ba pojašnjava da je Zakon usvojen u Predstavničkom domu spornim brojanjem glasova, a sada se čeka provjetravanje prostorija do naredne sedmice.

– Ukoliko zakon bude usvojen u Domu naroda, neće moći biti implementiran jer se čeka dogovor stranaka i njihovih lidera oko raspodjele novca od MMF-a, što je apsurdna situacija. Vlada FBiH je predložila zakon kojim će napuniti praznu budžetsku kasu, odnosno put novca ide iz jedne u drugu ruku Vlade FBiH. Ovakvim sporim radom i spornim mjerama pad potrošnje je neizbježan, što će za posljedicu imati veliki broj ugašenih malih biznisa i radnih mjesta – pojašnjava on.

Kaže da u vremenu kada svi prolazimo kroz najtežu ekonomsku krizu svojih života, potrebno je hitno i odmah djelovati u više pravaca.

– Prva potrebna mjera je da se u što kraćem roku upumpa novac u privredne tokove kako bi spriječili pad potrošnje. Druga mjera je smanjenje poreza na ugostiteljstvo, hotelijerstvo i druge privredne grane koje će imati otežano poslovanje u narednom periodu, kao i ukidanje poreza na sport i kulturu do potpune normalizacije života – zaključuje on.

Svaki kanton će morati donijeti vlastiti „korona-zakon“

Poduzetnik i pokretač inicijative „Glas malih biznisa“ Ejub Kučuk za Interview.ba pojasnio je da će zakon vjerovatno biti usvojen, ali da ostaje implementacija po kantonima, pošto svaki kanton mora donijeti rebalans budžeta i vlastiti „korona zakon“; što bi moglo potrajati.

Zapadno-hercegovačka županija je prema ovom principu jučer usvojila svoj „korona-zakon“:

– U najboljem slučaju, isplate subvencije će krenuti od sredine maja, mnoge firme nemaju sredstava na računu i naravno da je teško sada isplatiti pa čekati subvenciju – dodaje.

Napominje kako su sve države uporedo donosile mjeru za zabranu rada objekata i pomoći kako bi spriječile paniku i veliki broj otkaza.

– Države u svijetu, pa i one u okruženju, donose četiri, pet različitih mjera pomoći, a mi nismo usvojili ni prvi – kaže on.

Podsjetio je na sjednicu Doma naroda na kojoj je premijer Vlade FBiH Fadil Novalić rekao da se već priprema drugi set mjera.

– Pa i u ovom nakaradom zakonu koji se usvaja i koji je katastrofa nije učestvovala privreda jer nisu slušali glas malih privrednika, struktovna udruženja ni poslodavce – napominje.

Na pitanje šta nedostaje „korona-zakonu“, odgovara da je to sistemsko rješenje.

– S jednog nivoa vlasti kojim bi se vrlo brzo riješili svi uposleni u FBiH brzo i pravično, da je svima ista subvencija doprinosa i da svi dobiju minimalnu platu sa federalnog nivoa, a da taj nivo nađe način kako da povuče pare sa kantona. U zakonu su predvidjeli da oni pošalju pare kantonima, a kantoni da svaki za sebe odlučuje na koji način će subvecionirati plate nakon što FBiH pokrije doprinose – objašnjava on.

Dodatni problem jer će ovo izgledati drugačije u svakom kantonu.

Tako, kako on kaže, u KS-u će subvencijama plata vjerovatno biti obuhvaćen veliki broj ljudi, u Tuzlanskom kantonu nekoliko hiljada, dok oko 2500 radnika samo u SBK.

– Različito se tretira broj uposlenih po kantonima jer dijele pare po broju stanovnika, a to ne korespondira broju uposlenih – dodaje.

Prema njegovoj analizi, novcem koji jedan kanton dobije mogu se pokriti minimalne plate za dva mjeseca za 80 posto uposlenih, dok će za KS taj broj iznositi samo do 33 posto zaposlenih.

Napominje kako pristup nije pravičan.

– Sistemsko rješenje bi omogućilo da FBiH isplati doprinose i plate, a onda kantoni i opštine su mogle da nas oslobađaju parafiskalnih nameta,  a ovako će opteretiti kantone platama, to će dugo trajati, sredina do kraja maja, ali to je strašno kasno i bezobrazno – zaključuje on.

 

 

Prethodna vijest

Komisija za sigurnost u Parlamentu FBiH pokreće istragu o radu FUCZ-a

Naredna vijest

Saobraćajna nesreća kod Maglaja