Una je jedna od najljepših bh. rijeka, a njen sliv u blizini Novog Grada je tek 800 metara udaljen od kompleksa kasarne Čerkezovac koja se nalazi u susjednoj Hrvatskoj. Već duži period se upozorava da Hrvatska želi tu odlagati radioaktivni otpad nuklearne elektrane ”Krško”, čime bi bilo ugroženo zdravlje oko 300.000 građana Novog Grada. Potvrda tome je i vijest da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetike susjedne zemlje dalo upravo kasarnu na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada ove elektrane. Građani su razočarani, nevladin sektor poručuje da nije na prodaju „ni za kune ni za marke“, dok vlasti Novog Grada kažu da će ovaj problem imati sudski epilog.
Predsjednik organizacije „Green Team“ Mario Crnković iz Novog Grada rekao je za Interview.ba da su stanovnici ovog grada i Sisačko-moslovačke županije u Hrvatskoj krajnje razočarani, mada je preuzimanje bilo očekivano.
– Riječ je o kompleksnom manevru, koji smo tada propratili i demaskirali uz pomoć medija, tako da je namjera Republike Hrvatske o stvaranju odlagališta na 800 metara od rijeke Une i državne granice Bosne i Hercegovine, transparentna u onoj mjeri u kojoj se mi iz nevladinog sektora i mediji izborimo za informacije od nadležnih iz Hrvatske – pojasnio je on.
U objašnjenju nadležnog hrvatskog ministarstva, navodi se i da će se otpad zbrinuti na „siguran način u skladu sa najboljim svjetskim praksama“. Crnković kaže da oboje ima prizvuk prvoaprilske šale jer je to nemoguće zbog odabrane lokacije.
– Trgovska gora (mikrolokacija Čerkezovac) je mahom krečnjačkog tipa, trusno područje sa velikim brojem podzemnih vodnih tokova, nalazi se na rubu zaštićenog područja “Park prirode Una”, nedaleko od Nacionalnog parka Una – bisera ove zemlje. Lokacija na kojoj žele odložiti radioaktivne i ostale otpade je u neposrednoj blizini i vodocrpilišta, obzirom da rijeku Unu pijemo svaki dan. Iz tog razloga naglašavam, da je pominjanje termina “na siguran i provjeren način” zvuči kao jako loša šala. Kao što niko od nas neće svjesno graditi kuću na klizištu, tako ne možemo i nećemo dozvoliti da neko pokuša gradnju objekta na neadekvatnom području, koji može ugroziti 300.000 stanovnika regije, kao i živote svih onih koji će tek ovdje biti rođeni – napominje on.
Predsjednik ove organizacije kaže da je saradnja sa hrvatskim građanima i nevladinim sektorom korektna, jer oni opravdavaju protivljenje, ali su problem donosioci odluka koji sve ovo ignorišu.
– Sasvim je jasan stav lokalnih zajednica, krenuvši od osvih opština/općina i gradova u sjeverozapadnoj BIH, do stanovnika susjednog Dvora, Petrinje i ostalih lokalnih zajednica u Hrvatskoj. Da žele saradnju, uvažili bi našu argumentaciju (sastavljenu od strane stručnih pojedinaca), uvažili bi nedvosmislene stavove gdje jasno kažemo da nismo na prodaju, ni u kunama ni u markama. Iz tog razloga organizovali smo veliki protest u kom smo pokazali jedinstvo i zajednički stav, protest na kom nije bilo bitno ko koje državljanstvo ima, kojoj vjeri, naciji ili političkoj partiji pripada. Ponosni smo na jedinstvo koje imamo po pitanju ove teme, ali u isto vrijeme razočarani jer ova tema iz dana u dan postaje komplikovanija, umjesto da joj se nazire rješenje – smatra on.
Odabir lokacije politička odluka
Načelnik Opštine Novi Grad Miroslav Drljača, čije stanovništvo bi najviše i trpilo posljedice zbog ovakvog postupka, za Interview.ba kaže da je zanimljiva situacija da susjedna zemlja „u vremenu kada imamo puno ozbiljnijih stvari, poput zaraze koronavirusom i zemljotresa u Zagrebu i okolini, se tako intezivno bavi pitanjem Čerkezovca“.
– S obzirom da su sve aktivnosti koje rade mimo uobičajenih procedura i obaveza po konvencijama koje su potpisali, interesantno je da se tolika aktivnost u tako kratkom vremenu dešava – dodao je on.
Poseban problem predstavlja i studija utjecaja na okoliš, koja se planira uraditi u završnoj fazi.
– Fond za finansiranje raspisuje javni poziv u kojem se traže određeni projekti, odnosno, mjerenje same radioaktivnosti kako bi se procijenila nulta radioaktivnost, zatim se radi projektna dokumentacija i jedan od najvažnijih dokumenata koji treba da urade – izrada studije utjecaja na okoliš o kojoj su oni trebali da razgovaraju i sa zainteresovanom stranom, a to je BiH. To je jedan od dokumenata koji oni rade u nekoj završnoj fazi, vjerovatno očekujući da će ta studija pokazati da nema nikakvih štetnih djelovanja, posebno ne za bh. građane – pojašnjava.
Načelnik smatra da je odabir ove lokacije čisto politička odluka, jer će s njom biti ugroženo oko 3000 građana Dvora, a oko 250.000 ljudi u BiH.
Kao i predstavnici nevladinog sektora, napominje kako su građani hrvatske opštine Dvor jasno rekli da ne žele tu odlagalište ovog otpada, ali da državni vrh to ne uvažava.
Alternativa je, kako napominje on, lokacija Majda, za koju su hrvatski predstavnici rekli da ima više bodova od prvobitno odabrane.
Neophodno djelovanje kroz institucije
Državni parlamentarac Saša Magazinović je jedan od političara koji je na ovakav ishod događaja upozoravao godinama.
– Međutim, naše institucije, osim zajedničkog stava, nisu uradile mnogo toga što su mogle. Ovo je još jedna prilika da apelujem na Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH da konačno oforme pravni tim koji će pomoći da borimo u ovoj situaciji pravnim sredstvima. Situacija je povoljnija mnogo nego što je slučaj Pelješkog mosta, ali naše nečinjenje će dovesti da se to skladišenje otpada zaista dešava na našoj granici,odnosno, praktično u našem dvorištu – pojašnjava.
Kaže da susjedna zemlja nema na svojoj strani argumente koji „zadovoljavaju svjetske standarde koji su potrebni da bi se takvo odlagalište formiralo“.
– To znamo mi i naši partneri u Evropi, ali to nije dovoljno saopštiti u izjavi za medije, nego i djelovati konkretno kroz institucije. Najavljeno je da će Republika Hrvatska raditi analizu utjecaja na okoliš, međutim, oni su i do sada slično radili, ali nisu uzimali u obzir okoliš u BiH i, što je najvažnije, nisu uzimali u obzir ni stanovništvo u našoj zemlji, što ovoga puta ne treba dozvoliti – napominje.
Hrvatska otpad stavila u BiH
Sva tri naša sagovornika insistiraju da Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara urade svoj posao i onemoguće odlaganje otpada na ovoj lokaciji, dok ne bude kasno.
– Mislim da imaju manje manevarskog prostora nego što su imali jer nam je, čini mi se, preostala jedino jedna solucija, a to je sudsko odlučivanje na nivou Međunarodnog suda, kako je i definisano EPFO konvencijom – rekao je Drljača.
Poručuje kako predstavnici susjedne zemlje nemaju pravo ugrožavati građane.
– Ovo je neprimjereno, ružno, nije dobrosusjedski i mogu slobodno reći, Hrvatska je svoj otpad stavila u BiH – poručio je on.
Crnković napominje da je zanimljiv tajming, jer su zabranjena javna okupljanja.
– Svjesni su oni itekako da bi mi već danas bili u protestu, tražeći hitne reakcije. Još na to sve, rezervisali su 3.6 miliona kuna za angažman PR agencije, a naše je da pretpostavljamo sa kojim ciljevima. Pandemija COVID-19 je uistinu problem globalnih razmjera, koji će ostaviti posljedice, međutim i to će proći, da li za mjesec, dva mjeseca ili više – uostalom zavisi od nas, ali odloženi radioaktivni otpad na u kompleks kasarne Čerkezovac koja se nalazi 800 metara od rijeke Une je problem koji neće proći sam od sebe. Na nama je da postupimo odgovorno, branimo svoje živote i živote onih kojima trebamo ostaviti zdravu životnu sredinu, a ne odlagalište radioaktivnog i drugih otpada neposredno uz najlepšu rijeku u BIH – zaključio je on.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
