Jedan od najtežih sastanaka u Briselu, u toku pregovaračka bitka

21.02.2020.

Šefovi država članica EU okupili su se u četvrtak u Briselu na sastanku koji je dobio epitet jednog od najtežih u historiji. Sastanak na kojem se usvaja višegodišnji finansijski okvir EU nesumnjivo je ključan za razvoj Unije u sedmogodišnjem razdoblju, a u tim se pregovorima testira spremnost država članica za kompromis i privrženost načelu solidarnosti.

Vanredni sastanak Evropskog vijeća počeo tako s dva sata kašnjenja, javlja naš reporter Domagoj Novokemt.

Prijedlog sedmogodišnjeg proračuna je neprihvatljiv, donosi mnogo rezanja koja će projekte poput Green Deala učiniti nemogućim, rekao je predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli nakon uvodnog sastanka s evropskim liderima.

Sassoli je i prošle srijede rekao da je Evropski parlament spreman je do kraja ustrajati na svom prijedlogu Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO), kao i na očuvanju ambicioznih kohezijskih programa.

Prema prvim izjavama, pri samom dolasku pojedinih lidera na jučerašnji summit bilo je jasno da su stajališta još toliko različita da neće biti lako postići kompromis, javlja Jutarnji list.

Na stolu je, dakle, najnoviji prijedlog predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela koji predviđa višegodišnji finansijski okvir EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura. To je 1,074 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka 27 država članica Evropske unije. Ovaj kompromis nije daleko od onoga što je prije predložilo finsko Predsjedništvo EU, a niži je od iznosa koji je predložila Evropska komisija (predložila je proračun od 1135 milijardi) te mnogo niži od prijedloga Evropskog parlamenta koji traži 245 milijardi eura više.

Rutteova jabuka

Trenutni sedmogodišnji finansijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 1082,6 milijardi eura, što je manje od predloženog za novo razdoblje. No, sada je i BND veći zbog privrednog rasta pa bi veći budući višegodišnji proračun predstavljao niži postotak ukupnog BND-a 27 država članica.

Neki su čelnici Michelov prijedlog nazvali “kompromisom u dobrom smjeru”, dok su drugi na to gledali s podsmijehom. Tako je luksemburški premijer Xavier Bettel rekao da Michel izgleda kao “brat blizanac Davida Copperfielda” jer predlaže da se s manje novca napravi više. Nizozemski premijer Mark Rutte došao je spreman za dugu noć. Donio je Chopinovu biografiju i jednu jabuku pa se šalio na svoj račun “kako je štedljivi Nizozemac” ponio jednu jabuku.

Skupina neto uplatitelja u proračun – koju uz Nizozemsku čine i Švedska, Austrija i Danska – nastupa zajedno i već imaju naziv “skupina štedljivih”, ali ih drugi zovu “skupina škrtaca”. Oni traže manji proračun jer je manja Evropska unija. No, drugi traže veći proračun kako bi se osigurala sredstva za provedbu novih politika, od digitalizacije i jačanja odbrane do ulaganja u zaštitu okoliša. Za to je predviđeno znatno smanjenje sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu, zbog čega su se pobunile novije i manje razvijene države članice. Hrvatski premijer Andrej Plenković na dolasku je rekao kako je on došao s konstruktivnim pristupom, ali nije znao koliko bi uopće ovaj summit mogao trajati. Lideri su pričali o satima ili danima potrebnima za kompromis.

Za Hrvatsku su – osim visine omotnice koja će biti na raspolaganju, a ona će u svakom slučaju biti manja jer se znatno režu sredstva za koheziju – važni i kriteriji korištenja.

Posebno je problematično povećanje nacionalnog sufinansiranja koje se prema prijedlogu Komisije trebalo povećati s 15 na 30 posto, dok Michel predlaže 25 posto.

Plenković smatra da je i 25 posto za Hrvatsku velik teret te da kao najnovija članica ima argumente da barem dvije finansijske perspektive bude tretirana jednako kao i oni koji su u Uniji puno duže. Ipak, Hrvatska bi, prema Michelovu prijedlogu, mogla dobiti oko 300 miliona dodatnog novca za koheziju kako bi se barem malo nadoknadilo to što samo za jedan sedmogodišnji ciklus koristi kohezijska sredstva. Na pravedniju raspodjelu tereta je pozvala i njemačka kancelarka Angela Merkel čija država plaća najveći dio proračuna EU.

(N1, Interview.ba)

Idi naVrh

Don't Miss