Drastičan primjer ugroženog prava BiH zabrana raspolaganja državne imovine u Hrvatskoj

Na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” danas su pravobranilac BiH Ismet Velić i profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Larisa Velić ukazali da je pravo države na njenu imovinu ugroženo kako unutar tako i izvan BiH.

– Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj blokiranja i onemogućavanja povrata imovine BiH posredstvom propisa o zabrani raspolaganja i upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj – rekao je Velić.

Po njegovim riječima, zaštita državne imovine jedino je moguća putem adekvatnog angažovanja domaćih i međunarodnih institucija kroz donošenje propisa na nivou države kojim bi se propisala osnovna pitanja vlasništva i državne imovine te korištenje raspoloživih sredstava i vođenjem postupaka pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Odgovarajuća zaštita državne imovine, podsjetio je, izostala je u postupcima pretvorbe prava, uspostave katastra nekretnina u Republici Srpskoj ili harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige u Federaciji BiH.

Tako se, kako je istakla profesorica Velić, u Federaciji pojavljuje specifičan problem brisanja upisanog prava u zemljišnoj knjizi uz istovremeni upis prava u korist posjednika, koji je evidentan u katastru.

U RS-u problem se pojavljuje u okviru postupaka uspostave katastra nekretnina.

– Imamo veliki broj slučajeva u kojima su povrijeđena vlasnička prava na način da su osobe koje su bile evidentirane s određenim pravima u javnim evidencijama izbrisane, a umjesto njih se RS uknjižila kao vlasnik. Te osobe su upućene na vođenje postupaka i dokazivanje svog prava, a da li će i na koji način ta prava ostvariti ostaje da se vidi – kaže Velić.

Smatra da BiH treba početi funkcionisati kao savjesna država i pokazati da poštuje sebe kao državu i svoje građane.

– Izostanak adekvatne reakcije iz BiH vodi u pravcu potpunog gubitka predmetne imovine – zaključila je Velić dodajući da je imovina bh. državljana koja se nalazi na teritoriji Hrvatske također nije zaštićena i pored postojanja Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Zato se sporovi pred sudovima u Hrvatskoj, kako naglašava, nepovoljno završavaju za nas iz razloga što Hrvatska traži potpisivanje bilateralnog sporazuma kojim bi se trebali riješiti imovinsko pravni odnosi dvije države.

(Fena, Interview.ba)

Prethodna vijest

Bevanda: Realno povećanje plata u bh. institicijama, PDV ostaje isti

Naredna vijest

Salkić: Preispitati ustavnost Zakona o praznicima u RS-u