U okviru projekta „Mobilizing Youth for Reconciliation – Be the Inspiration” (Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija) koji je podržan od strane Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID BiH), a implementira ga Nacionalni Demokratski Institut (NDI BiH) u saradnji s Inicijativom mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH) i Fondacijom INFOHOUSE (IH), u Tuzli je početkom oktobra održan je okrugli sto s ciljem prezentacije dokumenta „Vizija mladih o budućnosti BiH“. Član Youth Vision-a Kasim Porić naglašava kako su mladi kategorija društva koja ima interes da riješi probleme i popravi stanje za njih, ali i za sve druge dijelove društva.
POLITIKE KOJE DOLAZE MORAJU BITI ORJENTISANE NA MLADE: Činjenica je da su mladi zapostavljeni. Bitno je mlade staviti u prvi plan i dopustiti im da pokažu sve svoje kapacitete.
INTERVIEW.BA: U imenu projekta stoji – Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija. Šta su to okrugli stolovi kojima ste prisustvovali pokazali, koliko su mladi upoznati s temom pomirenja?
PORIĆ: U skorijoj prošlosti je tema pomirenja pronašla svoje mjesto u edukaciji iako još uvijek nedovoljno. Još uvijek postoje sadržaji koji ne nude puta ka pomirenju nego ga uništavaju. Kad je riječ o mladima, vrlo je važno iz obrazovnog sistema, ali i iz medija ukloniti sadržaje koji sputavaju put ka pomirenju.
INTERVIEW.BA: Da li je određeni vid netrpeljivosti među mladima primjetan u okolini iz koje dolaziš?
PORIĆ: Bužim kao nacionalno homogena sredina nema problem netrpeljivosti i time je netrpeljivost na nacionalnoj ili religijskoj osnovi nemoguća. Pozitivni primjeri postoje u našoj blizini, a to su naprimjer Bihać i Bosanska Krupa. To područja multikulturalnih zajednica gdje žive pripadnici različitih grupa, a koji žive u harmoniji i na takve sredine se ugledamo.
INTERVIEW.BA: Koliko je učešće u projektu doprinjelo povezivanju mladih iz svih krajeva BiH?
PORIĆ: Dokument „Vizija mladih o budućnosti BiH“ osmišljen je na način da na njegovom kreiranju rade mladi ljudi što govori da je korak ka povezivanju napravljen. Mladi različitih nacionalnosti, sa različitih fakulteta ili iz različitih političkih stranaka su prilikom ove saradnje pokazali odličnu volju za napredak. Također, publika kojoj se prezentuje dokument je raznovrsna i samim tim kroz razgovor o temama koje se potencijalno mogu biti tabu, dolazimo do povezivanja i pomirenja. Zajedničke teme za sve u BiH su nas povezale.
INTERVIEW.BA: BiH je zemlja koja se suočava sa velikim valom odlaska mladih iz zemlje. Šta je to što se može i mora uraditi da se taj val zaustavi?
PORIĆ: Politike koje dolaze moraju biti orjentisane na mlade. Činjenica je da su mladi zapostavljeni, da nisu najbitnija kategorija društva, a vlasti im ne daju tu ulogu koja im pripada. Bitno je mlade staviti u prvi plan i dopustiti im da pokažu sve svoje kapacitete.
INTERVIEW.BA: Dokument „Vizija mladih o budućnosti BiH“ podijeljen je na četiri dijela javne politike, država sigurnosti, država ekonomskog prosperiteta, država društvene pravde i država kvalitetnog obrazovanja. Koliko su mladi spremni i otvoreni za promjene na polju društvene pravde?
PORIĆ: Rad na rješenjima problema na polju društvene pravde odnosi se na tri kategorije, beskućnike, osoba sa invaliditetom i osoba koje trpe neki oblik nasilja, možda ne spada u teme od šireg društvenog interesa jer ne donosi profit, ali ključna stvar je da su problemi ove tri kategorije društva primječeni i označeni kao nužni. Zainteresovanost mladih varira u zavisnosti od činjenice da li su upoznati sa situacijom da li u njihovoj sredini postoje žrtve nasilja u porodici ili beskućnici. Imali smo priliku čuti iskustva mladih koja govore da se društvo ne želi suočiti s problemima na polju društvene pravde, a da oni jasno vide da problemi postoje. Dokument na kojem radimo želi približiti problem i donijeti rješenje poželjno za sve.
INTERVIEW.BA: U dijelu dokumenta na kojem si radio govori se i o povećanju broja asistenata u školama, za učenike sa poteškoćama u razvoju. Šta je to što predlažete kao rješenje?
PORIĆ: Kada govorimo o uvođenju asistenata u škole, primarno mislim na sferu inkluzivnog obazovanja. Određene škole i kantoni su uspješno proveli takvu vrstu javne politike gdje su asistenti pomogli učenicima sa poteškoćama u razvoju da na jednostavan način pobjede probleme sa kojima se susreću. Važno je istaći i to da rješavanje arhitektonskih barijera ne predstavlja uslugu tim kategorijama već njihovo nužno pravo.
INTERVIEW.BA: Poruka mladima?
PORIĆ: Moramo nastaviti i onda kada izgleda se situacija nepovoljna za sve, jedina kategorija koja ima interes da riješi problem smo mi mladi.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija” koji se sprovodi uz podršku USAID BiH, a implementira ga Nacionalni demokratski institut BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH i Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
