Marion Kraske: Žene mogu organizovati promjene!

Njemačka Fondacija Heinrich Böll Stiftung od 1999. godine radi i djeluje u Bosni i Hercegovini, a zalaže se za demokratizaciju, očuvanje okoliša, integraciju BiH u Evropsku uniju, jačanje civilnog društva i ravnopravno učešće žena u društvenom i političkom životu. U Historijskom muzeju BiH, 7. septembra, bit će obilježno 20 godina rada ove Fondacije u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji pod sloganom „Umiješati se“. Direktorica Heinrich Böll Stiftung fondacije u Bosni i Hercegovini Marion Kraske, govorila je za Interview.ba o značenju slogana, slabostima bh. društva kada je u pitanju demokratija i okoliš, Prvoj bh. povorci ponosa i ravnopravnosti žena u BiH.

POVORKOM ĆE MARŠIRATI MOJA PORODICA: „Moj muž, moja kćerka i sin. Također, prijatelji/ce i kolege/ice iz Njemačke će nam se pridružiti kako bi iskazali podršku i solidarnost. Ključno je da naša djeca razumiju: Ovo je za ljudska prava, ovo je o pravima individualaca/ki da izaberu život kakav žele živjeti“.

INTERVIEW.BA: Slavite jubilej – 20 godina rada Heinrich Böll fondacije u Bosni i Hercegovini pod sloganom “Umiješati se”. Zašto ovaj slogan i koju poruku on nosi?

KRASKE: Sa ovim posebnim apelom se pozivamo na Heinrich Bölla, poznatog njemačkog pisca i autora koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1972. godine, i na njegovu izjavu „Umiješati se, to je jedina mogućnost da se ostane realističan“. Ovo je apel za aktivno građanstvo. Da se ne prihvata sve u društvu i politici. Ovo je apel da se djeluje kao „Homo Politicus“.

INTERVIEW.BA: Koje aktivnosti/promjene biste ponosno istakli, a koje su podržane kroz rad Heinrich Böll Fondacije?

KRASKE: Želimo da potaknemo procese demokratizacije s različitim projektima. U komponenti roda organizirali smo u suradnji s Evropskom Delegacijom i Fondacijom CURE organizovali prvo predstavljanje kandidatkinja u parlamentu BiH (2016. godine). Ovo je samo jedna od aktivnosti našeg širokog portofolija. Podržali smo aktere civilnog društva da istaknu alarmirani stupanj zagađenja zraka širom BiH i na taj način uvukli ovu temu u javni diskurs. Političari/ke sada više ne mogu negirati činjenice kao prije. Prije dvije godine organizirali smo Prvi zeleni sajam u BiH kako bismo pokazali visoki potencijal u segmentu zelene ekonomije. Sajam je postao već dobro poznata platforma za povezivanje novih poslovnih modela za otvaranje novih radnih mjesta. Posljednje, ali ništa manje bitno, povezujemo historičare/ke i ostale zainteresovane strane u regiji i podržavamo ih u izlaganju alternativnih narativa kako bi denacionalizirali otrovne rasprave o prošlosti. Ovo je opći pristup našeg rada: podići svijest, educirati, osnažiti i povezati ljude. Činimo sve ovo kako bi se podstaklo pomirenje.

INTERVIEW.BA: Fondacija Heinrich Böll ima sjedište u Sarajevu, a svojim radom iz tog ureda pokriva i Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Koje su ključne tačke koje Heinrich Böll Fondacija zagovara u ovim dražvama trenutno?

KRASKE: Iako su sve tri zemlje jako različite sa svojim specifičnom izazovima i problemima, možemo naći „zajednički jezik“ na temama poput zarobljene države, tendencije političkih elita da se suzi prostor za djelovanje civilnog društva i medija. Naš glavni cilj je da podržimo ljude da se podstaknu demokratski procesi – na kraju svi će imati koristi od toga.

INTERVIEW.BA: Fondacija Heinrich Böll u Bosni i Hercegovini djeluje već 20 godina. Koje su jake strane, a koje slabe strane bh. društva, iz perspektive demokratije i okoliša?

KRASKE: Nepostojanje interesa ogromnih dijelova bh. društva (nažalost, također i žena) ozbiljna je prepreka demokratizaciji. Često čujem od ljudi: „Ma ko nas šta pita?“. Ustvari to nije pitanje jer političari nikada neće zatražiti dozvolu da djeluju kako oni zapravo žele djelovati. Pitanje je prije do kojeg stepena ljudi, građani/ke, su spremni da se suprotstave za svoja prava. Biti građanin/ka znači razumjeti da imate obaveze, ali i da imate primjenjiva prava. Vrlo je lako da se sistem okupira, da se iskorištavaju resursi, da se od sistema radi šta hoćete, ukoliko nema građana/ki koji će reći „dosta, ovo je naš sistem i mi smo narod“. S druge strane, vidim dosta dobrih ljudi ovdje koji se bore za bolju budućnost zemlje, za ljudska i individualna prava, za normalizaciju političke kulture – individualci/ke koji hitno trebaju našu pomoć – za mene, oni su pravi heroji/ine u ovoj državi.

INTERVIEW.BA: Okoliš i klimatske promjene su primarni segmenti vaših aktivnosti. Svake godine smo svjedoci zagađenosti zraka u gradovima Bosne i Hercegovine. Šta su ključne promjene i u kojem smjeru bh. političari trebaju ići?

KRASKE: Bosna i Hercegovina stvarno treba pravi pomak: Kao prvo, zabranu uglja u gradovima kao što su Sarajevo, Tuzla i Zenica. Ugalj je „energija dinosaura“ koja ubrzava klimatske promjene na negativno. Ugalj ubija i svi su pogođeni ovim prljavim izvorom energije. Umjesto upitnih dogovora (Blok 7 u Tuzli nije investicija, već kredit), trebali bismo da počnemo sa pametnijim rješenjima da se organizuje „Zelena tranzicija“ – ovo bi pomoglo osnivanju zelenih poslova kao što je sada proizvodnja automobila u Njemačkoj. Potrebna su nam rješenja za siromašnije stanovništvo da se izbjegava ugalj ili štetni otpad koji koriste tokom perioda grijanja. Političari bi trebali početi iskorištavati energiju sunca i vjetra. U konačnici, trebamo i zabraniti auta unutar gradskih jezgri. U Sarajevu, auta dominiraju površinama, parkirana su na trotoarima, dok građani/ke hodaju ulicama. Svjetski trend je sasvim drugačiji – gradovi su sve više zatvoreni za automobile poboljšavajući kvalitet života. Imali bismo značajan porast turizma, poslovanja i veće i zdravije standarde života. Otiđite u Ljubljanu i pogledajte, oni pokazuju kako izgledaju pametna i odgovorna rješenja od strane vlasti. I, ne koštaju ništa.

INTERVIEW.BA: Da li biste istaknuli neke druge probleme i/ili izazove za koje bi se građani/ke trebali boriti odmah?

KRASKE: Najprije, bh. društvo mora da sebe prizna i prihvati kao građane. Samosvjesnost je nešto što ne dostaje u cijelokupnoj slici. Država je okupirana elitama koje ne dostavljaju nikakve rezultate. Zato bi građani/ke trebale političke alternative (u pravo smislu te riječi), upravo kako je i Zelena stranka u Njemačkoj nastala. Nemojte čekati da drugi rade posao za vas! Radite za sebe, za bolju budućnost vaše djece. Također, moramo zaustaviti ovaj glupi etno-nacionalizam. Dijeli ljude, a ja bih vas najiskrenije pitala: Koga briga da li ste Bošnjak, Srbin ili Hrvat? Da li mislite da ako izađete iz ove države, neko bi vas pitao KOJOJ etničkoj grupi pripadate? Živimo ipak u globaliziranom svjetskom poretku u kojem kategorije kao te su nevažne. Tokom devedesetih su dovele do krvavih ratova. I sada stalne igre moći o nacionalnim identitetima koče ekonomski i moralni razvoj zemlje. Čak me i moja djeca pitaju: Zašto ova država ima 3 predsjednika? Nije li to smiješno? Odgovor je: Da, zaista je to smiješno. Nema nikakve koristi od toga, samo kreira dodatne troškove. Sa ovim etnonacionalizmom, BiH ide unazad. Ono što bi ova država trebala upravo sada je jedno vraćanje prvobitne postavke. Umjesto da se vode etničkim linijama, građani/ke bi se trebali/e voditi etičkim kategorijama: da li je neko doabr ili loš, pošten ili kriminalac? Da li pokazuje empatiju prema drugima? Ovo su krucialna pitanja. Trebamo razvijati građanske principe. Trebamo izgraditi novo društvo na ovim vrijednostima.

INTERVIEW.BA: Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja nije održala paradu ponosa do sada. Međutim, 8. septembra je zakazana Parada/Povorka ponosa gdje će građani/ke BiH i pripadnici/e LGBTQI zajednice marširati ulicama glavnog grada kako bi napisali historiju prve Povorke ponosa „Ima izać’“. Da li ćete vi marširati sa njima i zašto je važno da se jedan ovakav događaj održi i u našoj državi?

KRASKE: Zasigurno, marširat će moja porodica – moj muž, moja kćerka i sin. Također, prijatelji/ce i kolege/ice iz Njemačke će nam se pridružiti kako bi iskazali podršku i solidarnost. Ključno je da naša djeca razumiju: Ovo je za ljudska prava, ovo je o pravima individualaca/ki da izaberu život kakav žele živjeti. Osnovni principi demokratskog, civilizovanog društva. U BiH, dominantna većina koristi moć da uguši manjine na dnevnoj osnovi, ne samo LGBTI zajednicu. U međuvremenu postoje četiri načelne presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu budući da u Bosni i Hercegovini Romi i Jevreji ili ljudi „pogrešne nacionalne grupe“ (npr. Srbi u Federaciji) ne mogu da se kandiduju za određene političke pozicije. Vrijeme je da se ove odluke primjene, da se razvije država sa jednakim pravima za sve. Ovo će biti početna točka i signal za desetine hiljada ljudi koji razočarani napuštaju zemlju. Dosadila im je ta destruktivna retorika i političke igre. S novim fokusom na ljudska prava, vladavinu zakona, s normalizacijom političke kulture, mladi i dobro obrazovani ljudi ovdje bi vidjeli nadu i svoju budućnost – a ne neizbježno u Berlinu.

INTERVIEW.BA: Šta bi bila vaša poruka građanima/kama povodom Povorke?

KRASKE: Ljubav je ljubav, i niko nema pravo da ljubav proglasi nelegalnom.

INTERVIEW.BA: Pozicija žena u BiH je godinama zanemarena ili zloupotrebljena, te i dalje ne možemo razgovarati o postojanju rodne jednakosti u bilo kojoj sferi našeg društva. Ovo može biti posebno primijećeno u političkim klupama koje predstavljaju građanstvo BiH. Kako vi ocjenjujete ove izazove i do kojeg stepena Heinrich Böll fondacija  se pokušava „umiješati“ i podržati učešće žena u svakom smislu?

KRASKE: Naš glavni cilj je osnaživanje žena i da shvate da ne moraju čekati na muškarce da riješe njihove probleme. Dug je put da se postigne rodna demokratije, potpuna jednakost sa potpunim učešćem. Nažalost, mnogo žena u BiH ne vide šanse da grade bolju budućnost za njihove porodice samostalno, bolje i zdravije društvo, zelenije, sigurnije… Postoje svjetske studije da su rodno-miješani timovi mnogo uspješniji. Kompanije ostvaruju bolje rezultate, mirovni procesi su značajno održiviji kada su žene i općenito donosioci odluka sa različitim perspektivama uključeni. Do sada, potencijal žena, drugačijih osoba, u BiH nisu iskorišteni nikako. Nije ni čudno da su politički i ekonomski rezultati/pokazatelji užasni. Razni indikatori pokazuju da BiH se vraća unatrag na mnogim ljestvicama. Na Indeksu okolišnih pokazatelja (2018) BiH se našla između države Togo i Republike Kongo. Na Indeksu demokratije postoji nazadak godinama. Sarajevo je među najnetransparentnijim glavnim gradovima u Evropi. Gdje god pogledamo, vidimo rezultate lošeg upravljanja. Žene bi trebale i mogu organizovati promjene!

INTERVIEW.BA: Heinrich Böll Fondacija je izgradila mnogobrojna partnerstva tokom dvije decenije postojanja u Bih. Neki predstavnici organizacija će biti prisutni na obilježavanu 20 godina koje će se održati u Historijskom muzeju BiH 7. septembra. Koja je poruka za vaše goste?

KRASKE: Zaista smo prilično uključeni u dugoročne suradnje sa partnerima iz BiH koji dijele iste vizije i uvjerenja. U Sjevernoj Makedoniji i u Albaniji još uvijek smo u procesu uspostavljanja novih partnerskih odnosa, ali u sve tri zemlje vidimo toliko angažmana i posvećenosti. Ovo je veliko postignuće i nama je čast imati tako sjajnu partnersku mrežu. Naša poruka svim partnerima je: „Nastavićemo da se miješamo. Za demokratsko društvo zasnovano na ljudskim i jednakim pravima, za zeleniju i zdraviju budućnost!“.

Prethodna vijest

ISTINOM U GLAVU Dragan Bursać: Zašto (ne)ću učestvovati u povorci ponosa?

Naredna vijest

Trgovina dugovima u BiH: Kupi, zaduži, prodaj, ne daj… i još ništa nije gotovo