Sarajevski student Nedim Sladić ima vrlo neobičan hobi. Za sebe kaže da je amater meteorolog, jer kako navodi, pravi meteorolozi moraju posjedovati diplomu iz ove oblasti. Za Interview.ba Sladić je govorio o greškama prilikom određivanja prognoze, te koliko su one česte. Ispričao je kako izgleda jedan radni dan prognozera, a govorio je i o bioprognozi.
BIOPROGNOZA, ISTINA ILI LAŽ? „Bioprognoze je od krucijalnog značaja, pogotovo meteoropatima, jer oni osjete svaku promjenu vremena. Osobe koje su određene ekstremitete tijela povrijedile ili lomile, 48 sati ranije će osjetiti da će doći do određene promjene vremena jer će imati bolove. Zdravijem dijelu stanovništva bioprognoza nije uopće toliko značajna.“
INTERVIEW.BA: Kakav je osjećaj griješiti u 90 posto slučajeva kada je u pitanju vremenska prognoza i još uvijek imati posao?
SLADIĆ: Prognostičari uzimaju već dobijene podatke kroz različite vidove sinoptike, jedne grane koja se bavi izučavanjem rasporeda zračnih masa i pritisaka nad određenim područjima. Na osnovu strujanja zračnih masa utvrđuje se da li će u nekom kraju biti sunčano, oblačno, snježno ili kišovito. Ako postoji konsenzus između dva i više prognostičkih modela to je definitivno znak da je prognoza sigurna. Ona je najsigurnija u rangu do pet dana, kada je njena vjerovatnoća oko 60 posto. Međutim, atmosfera je jako nepredvidljiva i ona često varira iz minute u minutu. Upravo takvo ponašanjima sfere odražava se na prognostičke modele koji mogu mijenjati svoje ponašanja i izglede koji se kasnije predoče u skroz pogrešne podatke.
INTERVIEW.BA: Kada vrijeme nije u skladu s onim što ste najavili, da li to shvatite lično?
SLADIĆ: Sve to ovisi od osobe do osobe. Ja sam meteorolog amater, ali pošto radim za prilično uglednu TV kuću, itekako mi je važno da predočim čistu i sigurnu prognozu kako moj poslodavac ne bi dolazio u nezgodnu situaciju. Uvijek se potrudim da ne pogriješim, barem da stopa tolerancije bude deset posto, a to podrazumijeva da temperatura odstupa od jedan do tri stepena maksimalno. Mnogi prognostičari lošu procjenu uzimaju previše k srcu.
INTERVIEW.BA: Koji grad ili regija u Bosni i Hercegovini ima najnepredvidljivije vrijeme?
SLADIĆ: Bosna i Hercegovina je relativno jednostavna zemlja, prilično je ujednačeno. U BiH baš i nema gradova koji su nepredvidljivi. Kada dolazi promjena vremena uvijek zahvata sjeverozapad ili zapad. Uvijek će doći Livno ili Bihać prvi, pa će se onda kasnije širiti prema ostatku BiH. Recimo u Trebinju se zna pravilo da ako oblaci dolaze iz Crne Gore najavljuju nevrijeme. To će vam Trebinjci i sami potvrditi. Recimo ako dolazi naoblaka iz Hrvatske ona će samo proći kroz grad i neće donijeti nikakve padavine. U Sarajevu s druge strane možemo predvidjeti da će biti lošije vremenske prilike ako dolaze oblaci iz smjera Bjelašnice ili Igmana. Jednostavno u našoj zemlji reljef je takav da oblikuje klimu i ona je umjerenija i samim tim nema recimo kao u SAD-u da u jednoj regiji imate tornada, a u drugoj imate paklene vrućine i sušu. Poprilično je jednostavno za BiH dati prognozu jer je klimatski sistem prilično dobro uvezan.
INTERVIEW.BA: Kako ljudi reaguju kada im kažete da radite kao meteorolog?
SLADIĆ: Generalno dobijam veliku podršku od svojih profesora, roditelja i kolega koji se oslanjaju na moju prognozu vremena. U posljednje vrijeme često se desi da me građani zaustave u javnom gradskom prijevozu i pitaju za prognozu. Tada vidite generalno da vas ljudi prepoznaju po načinu kako se vi prezentujete njima.
Uvijek mi bude drago kada me neko pita kakvo će vrijeme biti, jer to je samo znak da građani imaju povjerenje u mene.
Jednom prilikom državna meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar rekla je da su rijetki amateri s kojima može da radi kao što sam ja. Pročitala je prognozu i rekla je da je poprilično detaljna analiza vremenskih prilika, te je istakla kako trebam pojednostaviti ubuduće kako bi gledateljima bilo jasnije. Gledam da razvijam svoje ime u najboljem svjetlu i da građani u BiH imaju tačnu prognozu vremena za našu državu.
INTERVIEW.BA: Koji fakultet je potrebno završiti da bi neko radio kao meteorolog?
SLADIĆ: Da bi neko radio kao meteorolog mora završiti Prirodno-matematički fakultet ili Elektrotehnički fakultet ovisno od referenci. Što se tiče PMF-a u Sarajevu on nema Odsjeka za klimatologiju i meteorologiju i to je bio prvi razlog zašto nisam studirao meteorologiju u BiH. Da biste bili dobar meteorolog potrebno je znati dobro inžinjerske matematike, matrice, diferencijalne i parcijalne jednačina, numeričke analize, programiranje, vektorske matematike meteorologiju, klimatologiju, dinamične meteorologije, divizije i subdivizije u kojima se može javiti meteorologija. U svim sferama života meteorologija je bitna, od liječnika, građevinara, pa sve do saobraćaja. Stanje na putevima ovisi o vremenu, ljudi su ti koji ovise o vremenu. Kada se probudimo svi pogledamo kako je vrijeme vani kako bismo znali šta ćemo odjenuti.
INTERVIEW.BA: Kakav je jedan radni dan meteorologa?
SLADIĆ: Kad dolazim na posao uzmem numeričke prognoze, te ih izučim koliko mogu na osnovu izračuna. Ocijenim da li će biti potrebe da se radi korekcija, pošto je nekad potrebno prognostičke modele korigovati na osnovu vlastite intuicije i prošlog slijeda događaja. Često se vremenske prilike znaju s vremena na vrijeme i ponoviti. Napišem sebi tekst, koji naučim jer nemam promtera. Prognozu vremena snimam vani i govorim je iz glave, pa to bude često i ponavljanje dok moj način interpretacije prognoze ne bude na mom zadovoljavajućem nivou, tako da je to prilično jedan iscrpan posao, ali opet ja uživam u tome.
INTERVIEW.BA: Kada govorimo o bioprognozi, da li ćemo se zaista osjećati loše ako nam meteorolog tako kaže?
SLADIĆ: U određenim zemljama bioprognoze su izbačene iz upotrebe kako se ne bi stvarao placebo efekat. U Srbiji ili Hrvatskoj rijetko kad daju bioprognozu, dok je s druge strane u BiH bioprognoza nekako više orijentisana nego vremenska prognoza. Naravno poveznica bioprognoze je od krucijalnog značaja pogotovo meteoropatima, jer oni osjete svaku promjenu vremena. Osobe koje su određene ekstremitete tijela povrijedile ili lomile u najgorem slučaju one će osjetiti 48 sati ranije da će doći do određene promjene vremena jer će imati bolove. Zdravijem dijelu stanovništva bioprognoza nije uopće toliko značajna.
INTERVIEW.BA: Da se postavite u poziciju gledatelja, da li biste prije pogledali Laninu prognozu ili Majstorovićevu?
SLADIĆ: Naravno da bih prije pogledao Majstorovićevu prognozu nego Laninu zato što ona nema iskustva u prognoziranju vremenskih prilika. Majstorovićevu prognozu bih pogledao zato što on ima znanje o meteorologiji. On je ipak bio klimatolog BiH u Federalnom hidrometeorološkom zavodu dok nije otišao u penziju. On i dan danas glasi kao jedan od najboljih klimatologa u BiH i vrlo rado ga mediji zovu. S njim sam u iznimno dobroj komunikaciji i uvijek kad mi nešto treba, savjeti ili konverzacija o pitanju analize vremenskih zbivanja u BiH, te generalno šta možemo očekivati od određenih sezona, popričam s njim.
