utorak, 17 April 2018 11:57

Dug vlada prema komercijalnim bankama dostigao vrijednost od 2,25 milijardi KM

Komercijalne banke, koje posluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, su najvećim dijelom strane banke iz Austrije, Italije, Njemačke, Hrvatske, Turske te drugih zemalja. Banke u Bosni i Hercegovini koje su s većinskim privatnim stranim kapitalom drže više od 91% BH tržišta.

Većina država se zadužuje iz niza razloga kao što su sprječavanje rasta poreza, umanjivanje posljedica recesije, financiranje novih investicija, umanjivanje posljedica prirodnih nepogoda i dok  Bosna i Hercegovina, u posljednjih desetak godina, većinu svoga zaduživanja usmjerava u javnu potrošnju, a mnogo manje novca posuđivalo se radi kapitalnih investicija ili značajnih infrastrukturnih projekata.

Osim zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija, značajan dio zaduživanja otpada na neodrživo, skupo, višestruko negativno unutrašnje i komercijalno zaduživanje, uzimanjem kratkoročnih kredita, emisijom obveznica i trezorskih zapisa. Ovakva vrsta zaduživanja su višestruko štetna. Prvo, vlade nemaju nikakav motiv niti obavezu da rade bilo kakve reforme,  jer za razliku od međunarodnih financijskih institucija (npr. MMF ili Svjetska banka) koje financiranje uvjetuju provođenjem određenih reformi, komercijalne banke to ne traže. Drugo, ovakva vrsta kreditiranja je mnogo skuplja i štetnija za BH privredu, jer su kamatne stope veće, otplata brža, budžeti time izloženiji, a kreditiranje je u pravilu u domaćoj valuti. 

Na fotografiji je predstavljen šestogodišnji pregled zaduživanja vlada u BiH (prije svega vlada FBiH i RS) kod komercijalnih banaka, gdje je vidljivo da je vrijednost toga duga u 2017. bila dvije milijarde i dvije stotine pedeset milijuna KM, uz rapidan rast u posljednje tri godine u vrijednosti od 390 milijuna KM ili 21%.

 

Kamatne stope zaduživanja do 5%

 

Vlada Federacije BiH je u toku 2016. godine donijela tri odluke o zaduživanju putem emisije obveznica u iznosu od 140 milijuna KM, s rokom dospijeća 3 i 5 godina i kamatnom stopom od 1,85 do 3,40%. Također, Vlada Federacije BiH je donijela trinaest odluka o zaduživanju putem emisije trezorskih zapisa u iznosu od 321 milijun KM, s rokom dospijeća od 3 do 12 mjeseci uz kamatnu stopu od -0,006 do 1,15%. Zbir ova dva zaduženja iznosi 461 milijun KM tijekom jedne godine.

Republika Srpska u toku 2016. godine emitovala je osam emisija dugoročnih obveznica u svrhu financiranja budžetskih izdataka u nominalnom iznosu 282 milijuna KM, s rokom dospijeća od 3 do 10 godina i kamatnom stopom od 3,50 do 5,00%. Također, Vlada, tj. ministar financija Republike Srpske je u 2016. godini donio deset rješenja o emisiji trezorskih zapisa Republike Srpske, u ukupnom iznosu od 185 milijuna KM, uz kamatnu stopu od 0,10 do 2,71%. Zbir ova dva zaduženja iznosi 467 milijuna KM tijekom jedne godine.

Kumulativno, Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske tijekom 2016. po osnovu trezorskih zapisa i obveznica zadužile su se za 928 milijuna KM. Poseban problem jeste višegodišnji trend rasta zaduživanja u stotinama milijuna KM godišnje, što se nastavilo  u 2017. i planira se i u 2018.

Trend zaduživanja kod komercijalnih banaka započele su i kantonalne vlade. Tako je  Vlada Kantona Sarajevo  u 2017. izvršila jednu emisiju trezorskih zapisa od oko 14 milijuna KM za kapitalnu investiciju.

Bitno je i pojasniti da su obveznice dužnički vrijednosni papir koji izdavaoca ili emitenta obavezuje na povrat posuđenih sredstava u određenom vremenskom roku s unaprijed određenom kamatom, isplaćuje periodično ili se pribraja glavnici te se isplaćuje po dospijeću. U suštini se radi o ugovoru o kreditu čiji je izdavalac država  te taj kredit služi kao sredstvo plaćanja  poreza ili neka druge vrste dažbine državi. Države ih obično izdaju kako bi platile dugoročne, velike i skupe projekte kao što je, za primjer, izgradnja cesta. Međutim, u BiH služe da popune budžetske rupe.  

 

Zaduživanje nastavljeno i u 2018.

 

Ministarstvo financija Republike Srpske je planiralo u 2018. ukupno zaduženje  u iznosu od 338 milijuna KM. U prvom kvartalu 2018.g  planirano je 145 milijuna KM, ali zbog otkazivanja dvije emisije trezorskih zapisa, do kraja marta 2018. zaduženost Republike Srpske je iznosila 120 milijuna KM.

Vlada Federacije je, tijekom 2018., planirala zaduženje od 180 milijuna KM isključivo za financiranje izdataka u budžetu. Donesene su četiri Odluke o zaduženjima, prva za zaduženje putem trezorskih zapisa  od 30 milijuna KM s rokom dospijeća od 91 dan, druga od 110 milijuna s rokom od 182 dana i još dvije Odluke o zaduženjima putem obveznica u iznosu od 20 milijuna KM s rokom dospijeća tri do pet godina, saopćili su Centri civilnih inicijativa (CCI).