utorak, 06 Februar 2018 15:38

REAKCIJA NA SASTANAK U ISTANBULU ENVER KAZAZ: Ko je kome ideološki otac, a ko je mali od kužine?

U Istanbulu su se jučer sastala tri lidera – Recep Tayyip Erdogan, Aleksandar Vučić i Bakir Izetbegović. Teme poput trajnog očuvanja i jačanja mira i stabilnosti među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini ili autoputa, zasjenjene su reakcijama političara o tome ko je mogao a ko trebao ići na sastanak. Za interview.ba profesor i politički analitičar Enver Kazaz govori o vanjskoj politici naše zemlje koja, tvrdi, ne postoji, o odnosima Tuske sa BiH ali i o narednim izborima.

Razgovarao/la: Edib Bajrović
Foto: Lična arhiva

BiH IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA „Bosna i Hercegovina, ali i region u cjelini nikada nisu bili ozbiljni subjekti povijesti, dakle, proizvođači povijesnih događaja. Uglavnom su bili objekti, oni koji trpe događaje. U ovom trenutku je cijela regija, BiH pogotovo, poprište sukoba međunarodnih velikih igrača, koji nemaju neke velike interese ovdje, ali imaju područje svoje borbe i dokazivanja svoje političke moći.“

INTERVIEW.BA: Jučer je u Istanbulu održan sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Imali smo snažne reakcije na ovaj sastanak. Šta vi kažete?

KAZAZ: Bosanskohercegovačke reakcije su reakcije starog nacionalističkog tipa. Naime, Bosna i Hercegovina zbog unutarnje nesuglasnosti ne može imati međunarodnu politiku i nije dobro da Izetbegović bez konsultacija sa druga dva člana Predsjedništva BiH putuje tamo.Činjenica da on putuje tamo pokazuje do čega je stalo Izetbegoviću - puno više do promocije lične politike i politike njegove stranke, negoli do zaštite države.

Kad je u pitanju Turska, njen odnos prema Bosni i Hercegovini je čisto ideološki, s ciljem da u BiH razvije emocionalistički odnos između radikaliziranih Bošnjaka, pristalica SDA precizno rečeno i Erdoganove partije, tj. radikaliziranih Turaka. Na taj način se stvara neka vrsta turkocentrično-islamocentrične politike u obje zemlje i na taj način se kod Bošnjaka stvara autokolonizatorska fantazma. Bošnjaci dobijaju ono što već imaju Srbi i Hrvati u Rusiji i Njemačkoj, dakle, neku drugu moćnu zemlju kao svog zaštitnika. Turska ima najmanje investicija u Bosni i Hercegovini od svih zemalja u regionu i Turska Bosnu i Hercegovinu koristi kao tržište za razvoj svoje precizne industrije, odnosno kao tržište za plasman svojih roba. Turska ima velike koristi od zemalja u regionu i Erdogan koristi Vučića i Izetbegovića za ostvarenje svojih interesa. Ono što je važno pritom napomenuti jeste i ovo – Vučić je uspio od Turske izmusti više investicija, nego Izetbegović koji je Erdogana proglasio svojim ideološkim ocem.

INTERVIEW.BA: U zadnje vrijeme se upravo Turska nameće kao veliki faktor, garant dobrih odnosa, velikih investicija, infrastrukturnih projekata u regionu. Čak je i u sarajevskim džamijama podržana vojna intervencija Turske na sjeveru Sirije, a da ne spominjemo učešće turskog kapitala u nekim medijima. S druge strane čitamo o uticaju Rusije i Amerike. Koja sila u stvari ima najviše uticaja danas u BiH ili je i njihov odnos prema nama stihijski?

KAZAZ: Činjenica da je Izetbegović svojevremeno izjavio da je Erdogan upravu kad hapsi u Turskoj one koji nisu njegovi politički istomišljenici, koje on optužuje za učešće u neuspjelom vojnom puču i pripadnike takozvane Gulenove političke orijentacije. Činjenica da Izetbegović kaže da je to kancer koji je trebalo sasjeći ne znamo koliko duboko, parafraziram njegovu izjavu, pokazuje da je Izetbegović ovdje zaista ostvario svoju političku strahovladu. A onda je logičan rezultat radikalizacija dijela bošnjačke političke javnosti, koja se moli Allahu da Turska pobije što više Kurda. Zamislimo sljedeću situaciju – da su negdje u Evropi pojedini pravoslavci ili katolici molili da vojska Jugoslavije, odnosno Republike Srpske pobije što veći broj Srebreničana. Dakle, radi se o potpunom moralnom sunovratu Islamske zajednice i Izetbegovićeve politike, a i tih stanovnika koji mole za ubilačku snagu oružja.

Bosna i Hercegovina, ali i region u cjelini nikada nisu bili ozbiljni subjekti povijesti, dakle, proizvođači povijesnih događaja. Uglavnom su bili objekti, oni koji trpe događaje. U ovom trenutku je cijela regija, BiH pogotovo poprište sukoba međunarodnih velikih igrača, koji nemaju neke velike interese ovdje, ali imaju područje svoje borbe i dokazivanja svoje političke moći. Dakle, i Sjedinjene američke države i Evropska unija predugo su držale region u situaciji status quo, gdje je u region uplivala Rusija koja je ojačala. Ono što Turska kao regionalna, ne svjetska sila pokušava, to je da se natječe sa daleko moćnijima na ovom prostoru.

INTERVIEW.BA: Izborna je godina. Da li je prerano za prognoze ko će pobijediti?

KAZAZ: Izetbegovićeva SDA je u unutarnjem rasulu, u ogromnom sukubu između klanova i njihovih interesa, od sukoba na relaciji Konaković-načelnik Općine Novi Grad u Sarajevu, do sukoba banovićka-tuzlanska linija u Tuzlanskom kantonu, preko sukoba u Krajini, do poznatih afera generalnog sekretara i dva potpredsjednika SDA protiv kojih se vode sudski postupci. Ali, to ne znači da ta partija neće smoći snage da preko svojih klijenata, tj. državnih službenika i uposlenika javnih firmi i uz pomoć Islamske zajednice ostvari određeni politički uspjeh. Ne onakav kakav je imala, ali u svakom slučaju partija koja neće značajno pasti. U Republici Srpskoj traje borba na politički život i smrt Saveza za promjene i Dodikovog režima. Bio bi veliki uspjeh da taj režim padne, ne zato što bi se u RS nešto radikalno promijenio odnos prema BiH, nego zato što bi to bio signal da režimi mogu pasti, mirnim političkim putem. Kad je u pitanju opozicija u Federaciji, SDP se demokratizirao iznutra nakon ere Zlatka Lagumdžije i ta stranka bi mogla napraviti, ako bude vodila valjanu ideološki preciznu socijaldemokratsku kampanju, dobar rezultat. Moguće je da dođe do promjene vlasti u Federaciji, gotovo je izvjesno da bi nakon jednog ozbiljnog nastupa SBB, SDP i DF, uz neke manje stranke mogli da poraze SDA. Očigledno je da bi HDZ u situaciji da ne bude zadovoljan izborima mogao blokirati formiranje vlasti. 


www.interview.ba
Enver Kazaz
15. 1. 1962., Kamenica
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
Pjesnik, književni kritičar, književni historičar, urednik