Hana Jušić je scenaristica i redateljica iz Hrvatske i članica žirija takmičarskog programa Evropski kratki film na 23. Sarajevo Film Festivalu. Za svoj debitanski film „Ne gledaj mi u Pijat“ osvojila je mnoge nagrade poput onih za najbolji film, režiju, najbolju balkansku redateljicu. U Sarajevu boravi tokom SFF-a, a za interview.ba govori o značaju festivala, tematskoj opsjednutosti ratom na ex-yu prostorima, ženama na filmu i jačanju konzervativizma u Hrvatskoj.

PRVI FILM „ Dosta ljudi koji se bave ovim poslom su, vjerovatno, samokritični prema sebi. Prije nego što sam uradila taj prvi film mislila sam da je to jako težak moment kad ti trebaš nešto proizvesti, pa kako će ispasti… A onda je još prokletije kad je ti prvi film još uspješan! “ INTERVIEW.BA: Takmičarski…

Sanel Kajan, bosanski i hercegovački novinar koji je uz veliki trud karijeru gradio kao maloljetnik od ratnog mostarskog radija do Al Jazeere Balkans, danas spada u generaciju onih iza kojih stoji predan i ozbiljan rad te nepokolebljiv profesionalni kredibilitet. Kroz 5 pitanja za interview.ba Kajan govori o tome šta je Al Jazeera donijela na ove prostore, ko ga inspiriše u javnom životu BiH te da li više preferira Bosnu ili Hercegovinu.

EKRANI PUNI POLITIČARA "Šta je koji političar rekao, s kim se sastao, šta je najavio, šta odjavio, s kim se posvađao ili pomirio – ima li ikakvog smisla izvještavati o tome?! I da. Mediji su krivi! Da im mi ne dajemo toliko prostora koliko dajemo, da li bi se znalo za njih. Ljut sam na…

Politički analitičar i urednik u agenciji Anadolija nije politički korektan, pogotovo kada su bh. narodi u pitanju. Oni su, kako kaže Terzić, glavni krivci zašto je stanje u BiH takvo kakvo jeste. S obzirom na nezainteresiranost za izborni proces, predviđa da se ništa neće mijenjati- na vlasti ostaju iste stranke, Sarajevo će i dalje imati redukcije vode, a čitava zemlja će nastaviti ići ka prošlosti. Sve dotle dok ljudi ne počnu željeti da djecu rađaju u inostranstvu.

ISTI ĆE NASTAVITI VLADATI “Zašto je sve to tako, odgovore treba tražiti i u armiji državnih službenika i namještenika, odnosno njihovih porodica koji su privrženi i glasaju za vladajuće strukture. Ako uzmete da na izbore izađe 55 posto birača onda je stvar jasna. Možda bi se nešto moglo napraviti kada bi taj procenat bio 75-80…

Nakon izuzetno energičnog i hrabrog angažmana u sedmičniku "Dani", Vildana Selimbegović preuzela je uredničku poziciju najstarijeg bh. dnevnika "Oslobođenje". Od tada se ovaj list stalno mijenja, kako u štampanom tako i online izdanju – podmlađuje, dobija novu snagu. Gđa Selimbegović u intervjuu za interview.ba govori upravo o Oslobođenju, bolesnom bh. društvu, korpuciji, nepotizmu, nezajažljivim političarima. Našim čitaocima prenosi uvjerenje da novine neće izumrijeti i da je upravo "Oslobođenje" jedna od njih čije vrijeme ponovo dolazi.

TEŠKO BOLESNO DRUŠTVO "Toliko smo oboljeli da danas one političare koji to ne rade i njihova okolina gleda s podozrenjem. Čak sumnja u njihove sposobnosti jer zaboga - ako neće zaposliti svoje, kako će ostale? To je valjda metastaza, no bojim se da će biti i gore dok se kao društvo, jer to ne mogu…

Bend "Dede Putra" dolazi iz Bihaća i Cazina, a svira isključivo autorsku muziku bez određenog žanra tj.oni su rock&roll bend sa primjesama svega i svačega. Osnivač i frontmen benda Kemal Delalić, aktivista i muzičar, na specifične načine, koristeći sva dozvoljena medijska i druga sredstva ukazuje na loše stvari u našem društvu. Početkom ove godine izazvao je reakcije na društvenim mrežama skečom o čudnim stvarima koje se dešavaju u Unsko-sanskom kantonu, gdje je zavladala panika nakon saznanja da bi bilo ko od građana mogao biti ministar u vladi, pomoćnik ministara ili direktor neke kantonalne ustanove. O svemu i svačemu govori za interview.ba

JAGMA ZA BOŠNJAČKU FOTELJU "Platićemo. Plaćali smo. Za Bosnu je. Navikli smo. Evo bliže nam se izbori. Ko će biti predsjednik ispred bošnjačkog reda naroda!? Jagma! I Krajina će izgleda imati svog predstavnika. Vidim ga tu. Šeće se po Krajini. Reklamira. Al’ sa vlastitim obezbjeđenjem. Kontam, došao si među svoje ljude, raju, šta će ti…

Malo poznata Udruga "Močvara" iz Čapljine vodi računa o ekološkoj budućnosti odnosno osvješćivanju djece o potrebi zaštite prirodnih bogatstava koje imamo. Radionice, izložbe, časovi u prirodi, sve su to načini na koje pokušavaju efikasno usmjeriti djecu kako ne bi ponavljala greške svojih roditelja. Predstavnik Udruge slikar Ernesto Markota za interview.ba objašnjava zašto je sve ovo važno, posebno za Hutovo blato te kako temelje ekologije treba graditi na zdravom životu tj. odnosu čovjeka i prirode.

USPJEH JE OSVIJESTITI DJECU "Kad vidiš da dijete prepozna neku biljku i životinju u prirodi, kad upozorava starije kako bi se trebali odnositi prema prirodi, postigao si uspjeh. Djeca su budućnost. Naše djelovanje usmjereno je ka budućnosti jer usađivanje pozitivnih vrijednosti i životnih navika mladih stvara preduvjet za jedan bolji i ekološko osvješteniji svijet”. INTERVIEW.BA:…

Nermina Zagora je arhitektica, doktorica znanosti i viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na Katedri za arhitektonsko projektovanje. S Dinom Šamić (2009. godine) osniva interdisciplinarni arhitektonski studio "Firma" d.o.o. Arhitektice Zagora i Šamić su autorice projekta, odnosno urbanističke intervencije u centru Sarajeva, stepeništa u Velikom parku, te u ulicama Kaptol i Pruščakova. Za interview.ba ona analizira urbanističku politiku u posttranzicijskom bh. društvu i zaključuje da je ona uglavnom okrenuta konzumerizmu.

INVESTITORSKI URBANIZAM: "U kompleksnim procesima planiranja i izgradnje, gotovo u pravilu, gubi ona struja profesionalaca koji nastoje sačuvati pozitivne vrijednosti naših gradova i zalažu se za njihov razvoj, te skoro u pravilu preovladavaju kratkoročni privatni interesi investitorskog urbanizma. Problem je vrlo slojevit, u kojem se isprepliću etička, ekološka, estetska pitanja, u kojima, na žalost, struka…

Mehmed Begić je bh. pjesnik. Rođen u Čapljini, živio neko vrijeme u Mostaru i Sarajevu, donedavno u Nikaragvi, a danas je već na novoj adresi u Dominikanskoj Republici. Iz daljine nas "šamara" dobrom poezijom. Izdvajamo njegove objavljene knjige pjesama: "Čekajući mesara", "Pjesme iz sobe", "Sitni sati u Managvi" i "Opasan čovjek". Prevodio je Leonarda Cohena. Također, iz daljine, sarađuje sa sarajevskim dvojcem "Basheskia & Edward EQ". Piše za "Žurnal".

ELIMINISATI BUDALE IZ VLASTITOG ŽIVOTA "Ono čime se bavim, ono što pokušavam artikulirati je upravo moja borba protiv tih svakodnevnih prepucavanja. Bolje ne znam. I ne radi se tu samo o vijestima iz Bosne i Hercegovine, ili bivše Jugoslavije. Cijeli svijet trese slična groznica, i jedini način da se oduprem je rad na onome u…

Snježana Đorđić je blogerica magazina Buka koja je prošle godine proglašena najboljom političkom blogericom u našoj zemlji. Ona je prvenstveno prevoditeljica, a onda slikarica i dizajnerica enterijera. Prije četiri godine se odselila iz grada jer je bila željna prirode i zelenila. Jednostavno je htjela da kad zatvori laptop uđe u svoj voćnjak umjesto u pretrpan tramvaj ili da u pauzama u prevođenju od sat ili dva može da legne na plažu umjesto ispred televizora.

ŽENE PROTIV MUŠKE POLITIKE "Načini da se promijeni "muški" politički diskurs su mnogobrojni, kad postoji jasna volja. Pitanje je postoji li u društvima kao što je naše. Koliko se žene pomažu, a koliko nadmeću, i jesu li uopšte biološki i sociološki predisponirane da održavaju matrijarhat i njeguju zajedništvo. Drugim riječima, dominira li patrijarhat zato što…

Gruđanka Žana Alpeza do sada na svojoj strani nije imala ništa osim jake volje. Bez štele, članova porodice na istaknutim pozicijama i u strankama, bez bilo kakve podrške, odlučila je stvoriti posao. Nakon što je jedna njena poslovna ideja 2012. dobila nagradu, stvari su se izmijenile. Do toga da danas u svom gradu vodi Udrugu "Pravi put" kojom želi mijenjati socijalnu i ekonomsku sliku naše zemlje. Kako izgleda pisati svoju priču vlastitim rukama, Žana objašnjava u našoj rubrici "5 pitanja za...".

BUDI ORIGINALAN, BUDI SVOJ “Uopće ne razmišljam o tom kako društvo razmišlja, bitno mi je kako ja gledam na to na koji način se mogu unaprijediti, naučiti više, upoznati više ljudi, donijeti nove ideje, stvarati prilike... Znači, istina, možda treba duže vremena da se netko prepozna u novoj ideji, inovaciji, poslu ili bilo čemu drugome,…