Lejla Didik Sarajlić dokaz je da žene ne moraju biti samo dio zakonom propisane kvota, te da postoje političarke koje rade u interesu građana BiH. Svojim profesionalnim djelovanjem ona ruši stereotipe ovog još uvijek patrijahalnog društva, preispituje predložena zakonska rješenja od strane Vlade TK, te doprinosi borbi za vraćanje rada institucija u zakonske okvire. Zbog neslaganja sa političkim vrhom i predsjednikom Demokratske fronte, nedavno je podnijela ostavku na funkciju u stranci. O političkim pritiscima i ucjenama, te društvu koje još uvijek nije spremno za rodnu ravnopravnost, jer nije dostiglo taj nivo društvene i političke svijesti, govori za interview.ba.

NA UDARU PREMIJERA TUZLANSKOG KANTONA „Naime, razlog za takav njegov bahat i, slobodno mogu reći, licemjeran istup leži u činjenici da sam jedina u Skupštini TK koja je tražila obustavu nezakonitih isplata duplih paušala (primanja po osnovu paušala u Skupštini i Parlamentu FBiH) zvaničnika koji su iz Skupštine TK delegirani u Dom naroda PFBiH, što…

O pravima i položaju Romkinja u BiH sve više se govori, ali višestruka diskriminacija i nasilje koje trpe svakodnevno, ipak su poražavajuće činjenice koje opisuju najranjiviju skupinu romske populacije. Veliki broj Romkinja ne ostvaruje svoja osnovna prava, čime su za sistem praktično nevidljive. Kako problemi diskriminacije i nasilja ne bi ostali nevidljivi, brinu se u Udruženju „Bolja budućnost“ iz Tuzle. To je prvo udruženje žena Romkinja u Bosni i Hercegovini koje se predvođeno direktoricom Indirom Bajramović, bori za što bolji položaj romske populacije u našoj zemlji.

ROMSKO UDRUŽENJE ZA SVE GRAĐANE „Mi nikad nismo nikog odbili , kome god smo mogli pomoći, mi smo pomogli, nebitno da li je to pisanje zahtjeva, molbi, žalbi, kopiranje, odjeća, obuća, hrana, školski probor, bilo šta. Nekada imam osjećaj da i Centri za socijalni rad, čak i ustanove koje su tu da pomažu, ne samo…

Fondacija „Lara“ iz Bijeljine godinama promoviše ekonomsko osnaživanje žena i žensko poduzetništvo, sa ciljem smanjenja siromaštva i diskriminacije posebno najranjivijih kategorija. Kao odgovor na sve veću stopu nezaposlenosti žena i kao jedno od rješenja za ovaj sve veći problem, nastala je Ženska zadruga u Bijeljinji. Žene iznad 40 godina, posebno žene žrtve nasilja i drugih oblika diskriminacije, veoma teško pronalaze posao. Kako bi im pomogla da se izvuku iz sive ekonomije u kojoj rade, bez osiguranja i doprinosa, zadruga im daje mogućnost da pronađu svoje mjesto na tržištu rada.

ZADRUGA KAO PRIMJER ORGANIZOVANJA ŽENA „Ženska zadruga predstavlja primjer u lokalnoj zajednici kako se određena grupa ljudi može organizovati radi obezbjeđivanja zajedničkog ekonomskog prosperiteta. Ako se povežemo sa drugim zadrugama ili sličnim organizacijama, možemo mnogo uraditi na politikama zapošljavanja u BiH. U budućnosti, cilj nam je da se prepozna ekonomija brige i socijalnih usluga kao…

Kako uživati u životu? Marijana May, motivacijska govornica i učiteljica meditacije iz Hrvatske za vas ima niz jednostavnih i praktičnih životnih preporuka. Za življenje života kakvog želite treba vam samo vaša osobnost i svijest o tome ko ste i šta želite biti, odnosno šta je vaša svrha na ovom svijetu. Ako niste sigurni da svoj život držite pod vlastitom kontrolom, onda će vam nekolicina odgovora Marijane May uistinu doći kao izvrstan početak promjene koju trebate.

BUDITE SVJESNI SVOGA ŽIVOTA “Sitnice čine život, to je zaista tako. Tko se ne zna radovati sitnicama, ne može se radovati velikim stvarima. Čovjek koji je svjestan sebe dobro zna da je sve prolazno. On cijeni ono što ima i na tome je zahvalan, ali strpljivo radi i stvara svaki dan, jer je u radu…

Direktor Zadruge „Bolja budućnost“ iz Tuzle, Mirsad Bajramović, ponosan je na projekat koji pomaže da se smanje predrasude prema romskoj populaciji. Njihov cilj, prije svega, jeste pokazati da Romi samo žele priliku da rade i žive od svog rada. Cilj projekta „Ekonomskog osnaživanja žena Romkinja“ jeste ekonomsko osnaživanje marginaliziranih žena i žena izloženih nasilju. Više od 50 Romkinja sa područja Tuzlanskog kantona primilo je socijalne zajmove za razvoj vlastitih poslovnih ideja u oblasti trgovine, stočarstva, poljoprivrede i plasteničke proizvodnje.

NOVI POSLOVI I NOVI PROIZVODI „Ono što možemo reći, šta nam je najbitnije, to je da imamo pet ljudi koji su uposleni na ugovoru o radu, od toga su tri muškarca, iz razloga što je u ovoj godini bila potrebna jača fizička snaga i upotreba mehanizacije, jer nije primjereno da žene rade s takvom mehanizacijom.…

Poljoprivredna zadruga “Žena” iz Kravice osnovana je 2013 godine, kao odgovor na potrebe podrške ženama koje nisu imale posao, a u ovom ruralnom dijelu Bosne i Hercegovine i nisu imale izbora. Zahvaljujući projektima ekonomskog jačanja žena, članice udruženja “Maja” iz sela Kravice kod Bratunca osnovale su Poljoprivrednu zadrugu, čiji je cilj ekonomsko osnaživanje žena, unapređenje proizvodnje, te distribucija voća i povrća. O zadruzi za interview.ba govori jedna od kooperantica i osnivačica Gordana Marković.

UPOŠLJAVANJE ŽENA NA SELU „Cilj koji želimo ostvariti u samoj eksploataciji voća nakon berbe je redovno snabdijevanje potrošača tokom cijele godine ili tokom manje rodnih i nerodnih godina, iskorištavanje viška voća, stimulisanje primarne proizvodnje kroz obezbjeđen plasman, izbjegnut gubitak nekonzumiranog svježeg voća, racionalnije iskorištavanje prirodnih resursa, zapošljavanje nekvalifikovane radne snage, naročito žena na selu.“ INTERVIEW.BA:…

Prof. dr. Edin Delić izabran je za načelnika općine Lukavac, kao zajednički kandidat tri stranke lijeve orijentacije. Lukavac je tako postao jedina sredina u BiH u kojoj je ovakav vid saradnje utvrđen i funkcionalan. Dugogodišnji profesor, poznati aktivista i borac za ljudska prava i slobode, odlučio je pokušati promijeniti društvene odnose i veoma teško stanje na području Lukavca. Višegodišnja vladavina SDA ostavila je za sobom općinu slabog ekonomskog razvoja, visoke stope nezaposlenosti, totalne degradacije okoliša, sveopće besperspektivnosti. O Lukavcu danas Delić govori za interview.ba

OPSTRUKCIJE KAO POLITIČKI PRITISAK „Što se tiče pritisaka koji se vrše na mene, u ovoj sredini je poznato da sam ja čovjek koji pod pritiskom obično da odgovor NE. Tako da nije bilo izravnog ili interpersonalnog pokušaja da postupim u tom smislu. Dosad nisam vidio takvo što. Međutim, ovo što imamo je kroz profiliranje većine…

Nasilje nad ženama i devojčicama predstavlja najrasprostranjeniji problem u društvu. Podaci ženskih nevladinih organizacija pokazuju da je svaka druga žena u BiH doživjela neki vid zlostavljanja: fizičko, emocionalno, seksualno ili ekonomsko. Ove žene suočavaju se s nizom problema, od životne ugroženosti, narušenog zdravlja, ekonomske zavisnosti do siromaštva. Istraživanja u BiH pokazuju generalni nedostatak podrške i razumijevanja društva za žene žrtve nasilja. Institucije nemaju čak niti zvanične statističke podatke o broju žrtava nasilja, što pokazuje da država ne preduzima ni preventivne mjere kako bi osigurala jedno od osnovnih prava, a to je pravo na život bez nasilja.

INTERVIEW.BA: Kada je osnovano udruženje žena „Lara“ iz Bijeljine i zbog čega? ŽIGIĆ: Fondacija „Lara“ je ženska nevladina organizacija sa sjedištem u Bijeljini. Osnovana je 1998. godine, kao Organizacija žena „Lara“ i upisana u sudski registar kod Osnovnog suda u Bijeljini. Od 2013.godine preregistrovana je u Fondaciju. Cilj organizacije je bio rad na unapređenju položaja…

Asja Krsmanović je pozorišna dramaturginja, filmska scenaristica, selektorica takmičarskog programa – studentski film, novog segmenta programa 23. Sarajevo Film Festivala. Sa Asjom smo razgovarali o „Kući kratkog filma“, o nekim novim mladim ljudima koji prave svoje prve filmove, o SFF-u i kulturi kao najboljem ambasadoru BiH.

MLADI AUTORI BEZ PODRŠKE „Mi smo mala zemlja koja jako slabo ulaže u kulturu. Mi nemamo sistemski riješeno nijedno pitanje kulture. Nemamo čak ni državno ministarstvo kulture. Naravno da je jako teško, ne samo mladim filmskim autorima, nego i ljudima koji se bave drugim vrstama umjetnosti da promovišu svoj rad. I tržište je malo… “…

Udruženje žena „Maja“ iz Kravica, opština Bratunac, jedno je od prvih udruženja u Bosni i Hercegovini koje je osnovano u ruralnom području, a brine se za prava žena. Nakon rata, nekolicina žena koje su se vratile u opustošeno selo, bez ikakvih uslova za život, udružile su svoje snage i osnovale udruženje. Prve aktivnosti i projekti udruženja, vezani su za međunacionalno pomirenje, kako bi stanovništvo u ovom dijelu BiH, koje je pretrpjelo stravična stradanja, moglo nastaviti živjeti u toleranciji i miru.

UDRUŽENE ŽENE SU JAČE „Žene su se udružile i zajednički radile na edukaciji i drugim aktivnostima, kako bi se borile za svoja prava. Jedna od osnovnih aktivnosti udruženja jeste podsticanje i davanje veće uloge ženema i ženskim grupama, u razvoju civilnog društva, ekonomsko jačanje i političko aktiviranje žena i zalaganje za poštivanje ženskih prava u…