Renata Radić-Dragić nekoliko godina vodila je Centar za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, a danas je njegova ponosna novinarka. Zbog čega ponosna? Zbog činjenice da je ovaj centar do sada istražio i objavio izvrsne priče koje su pokrenule promjene u društvu. Za interview.ba ona govori o primjerima priča koje su uzdrmale javnost, istraživačkom novinarstvu kod nas, novinarskim izazovima te dominaciji političke tematike u javnom prostoru.

POLITKA DIKTIRA TEME "Gdje piše da smo mi dužni pratiti sve press konferencije koje se organiziraju i sve javne istupe naših političara i k tome tražiti izjavu odnosno reakciju na nečiju olako izrečenu tvrdnju?! Zašto pravimo vijest od nečijeg statusa na društvenoj mreži?! Sami smo se doveli u situaciju da nas građani ne čitaju i…

Visoko i načelnica Amra Babić ove godine ugošćuju prvi sajam i konferenciju o zelenoj ekonomiji u BiH, okupljajući sve zainteresovane strane, pojedince, organizacije, kompanije i institucije. Fondacija Heinrich Boll, koja je organizator konferencije, Visoko nije odabrala tek tako. Razvoj koji evidentno bilježi ova općina i njena usmjerenost ka progresu donose joj sve bolje rezultate kada je u pitanju investiranje i otvaranje radnih mjesta. O svemu ovome za interview.ba govori načelnica općine Amra Babić.

VISOKO I ZELENA EKONOMIJA "Općina Visoko ima dobre preduvjete za razvoj zelene ekonomije. Prvi korak je upoznati i predstaviti potencijale zelene ekonomije domaćim lokalnim kompanijama koje bi svojim interesom i orijentisanim planovima proizvodnje kroz koncept zelene ekonomije osigurale dodatna radna mjesta te sačuvale okoliš u kojem posluju. Općina kao lokalna samouprava može osigurati dobre privredne…

Zelena ekonomija, koja je trenutno u fokusu njemačke Fondacije Heinrich Böll, razvojna je šansa za Bosnu i Hercegovinu i može doprinijeti smanjenju broja nezaposlenih. Kroz zelene poslove mogu se zaposliti teško zapošljive grupe stanovništva, mladi, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja. Upravo zato, Fondacija će 15. septembra u Visokom organizovati konferenciju i sajam "Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse". Jasminka Bjelavac, predstavnica Fondacije, za interview.ba govori o ovom jedinstvenom događaju i stanju zelene ekonomije u BiH.

ZELENA EKONOMIJA NA PAPIRU "Dobar primjer za to je državni akcioni plan za energetsku efikasnost (NEEAP). Naime, plan je prvobitno izrađen za period 2011-2018. godine i prema podacima njegova implementacija bi osigurala zapošljavanje više od 4.000 novih direktnih radnih mjesta. Ovaj plan niti do dan danas nije zvanično usvojen, a nakon nekoliko godina neusvajanja izrađen…

Bh. glumac i dramski pisac Josip Pejaković ovih dana nalazi se na turneji po bh. kulama i tvrđavama gdje izvodi monodramu "Bh. stend-drp tragedy". Kako kaže, sve je na tragu njegove kultne monodrame "On meni nema Bosne" odnosno borbe za BiH i slobodu njenih naroda za koju kaže da je nikada nismo imali. Za interview.ba govori o simbolici svoje nove monodrame, bh. humoru i planovima da od Travničke tvrđave napravi bh. Dubrovnik odnosno mjesto kulturnog spektakla.

HUSEIN KAPETAN – UZOR ZA BiH "Rješenje se zove Husein-kapetan Gradaščević za sve, ne samo za Bošnjake. To je čovjek koji je rođen 1802. godine, a već 1821.godine je postao najmlađi kapetan u Bosanskom pašaluku. Imao je nepunih 19 godina. Kad je zaposjeo na to mjesto sa 23 godine i izgradio je najveću kršćansku školu…

Sakib Kopić i Sindikat solidarnosti postali su sinonim za borbu obespravljenih, poniženih i opljačkanih radnika u Tuzlanskom kantonu. Više od 15 godina traje borba protiv sistema koji štiti tajkune, a radnicima ne dozvoljava da ostvare najosnovnija prava. Kopić je zajedno sa kolegom nedavno uhapšen ispred Tužilaštva TK, jer su, kako ističu, tužili premijera za klevetu i tako stavljeni na listu za odstrel. Za interview.ba Kopić je ispričao svoja iskustva borbe za uništenu radničku klasu i firme koje su ih zapošljavale. Jedini izlaz iz sve teže situacije vidi u masovnim protestima radnika.

STEČAJNA MAFIJA UNIŠTAVA PRIVREDU "Mnogi ne znaju da je kriminal u stečaju veći od kriminala koji je učinjen pljačkaškom privatizacijom. Bit ću slobodan pa javno reći ko su pripadnici te stečajne mafije, da su to stečajne sudije, stečajni upravnici, sudski vještaci iz raznoraznih oblasti, te oni koji učestvuju i određuju ko će i u kom…

Njegovo ime je Nedžis Halilović i on je Bosanski bukvalista, jedan od najpoznatijih tviteraša u BiH. Za sebe kaže da je tu samo da se zabavlja, ali je pristao da za Interview.ba govori i o manje zabavnim temama. On ima sposobnost da svakodnevne situacije i životne prilike pretvori u duhovite komentare na Twitteru. Hiljade ljudi redovno posjećuju njegov profil, ali malo njih zna ko se krije iza imena Bosanskog bukvaliste. Ovo je prilika da se sazna.

SVE JE DO NARODA "Narod je zatucan na svim stranama, preplašen. Ne koče nas političari, nego upravo narod. Dodajte tome famoznu Dejtonsku luđačku košulju i dobit ćete ovo što danas imamo. Narod je takav. Pa pogledajte prošlost ovih naroda. Koliko vidite ratova, koliko grobnica, koliko genocida, zločina...i želite sada da kažete da nije do naroda.…

Rada Šešić je bh. scenaristica, redateljica i filmska kritičarka sa nizozemskom adresom, a ove godine bila je selektorica takmičarskog programa Dokumentarni film 23. Sarajevo Film Festivala. Za Interview.ba donosi svoj pogled na festival, kvalitet dokumentarnog filma i njegovu tematiku na prostorima Balkana, ali i predstavljanje regionalnih filmova evropskoj i svjetskoj publici putem nekolicine drugih festivala sa kojima sarađuje.

FILM O POKRIVENIM ŽENAMA “ Undercovered“ govori o pokrivenim djevojkama u Sarajevu i u BiH. Šta to znači? O tome se danas toliko govori u Evropi, šta u jednom društvu znači pokrivena žena, u čemu je problem? Zašto ljudi nemaju pravo da se oblače kako hoće i da budu vjerni, odani svojoj vjeri ako imaju…

Lejla Didik Sarajlić dokaz je da žene ne moraju biti samo dio zakonom propisane kvota, te da postoje političarke koje rade u interesu građana BiH. Svojim profesionalnim djelovanjem ona ruši stereotipe ovog još uvijek patrijahalnog društva, preispituje predložena zakonska rješenja od strane Vlade TK, te doprinosi borbi za vraćanje rada institucija u zakonske okvire. Zbog neslaganja sa političkim vrhom i predsjednikom Demokratske fronte, nedavno je podnijela ostavku na funkciju u stranci. O političkim pritiscima i ucjenama, te društvu koje još uvijek nije spremno za rodnu ravnopravnost, jer nije dostiglo taj nivo društvene i političke svijesti, govori za interview.ba.

NA UDARU PREMIJERA TUZLANSKOG KANTONA „Naime, razlog za takav njegov bahat i, slobodno mogu reći, licemjeran istup leži u činjenici da sam jedina u Skupštini TK koja je tražila obustavu nezakonitih isplata duplih paušala (primanja po osnovu paušala u Skupštini i Parlamentu FBiH) zvaničnika koji su iz Skupštine TK delegirani u Dom naroda PFBiH, što…

O pravima i položaju Romkinja u BiH sve više se govori, ali višestruka diskriminacija i nasilje koje trpe svakodnevno, ipak su poražavajuće činjenice koje opisuju najranjiviju skupinu romske populacije. Veliki broj Romkinja ne ostvaruje svoja osnovna prava, čime su za sistem praktično nevidljive. Kako problemi diskriminacije i nasilja ne bi ostali nevidljivi, brinu se u Udruženju „Bolja budućnost“ iz Tuzle. To je prvo udruženje žena Romkinja u Bosni i Hercegovini koje se predvođeno direktoricom Indirom Bajramović, bori za što bolji položaj romske populacije u našoj zemlji.

ROMSKO UDRUŽENJE ZA SVE GRAĐANE „Mi nikad nismo nikog odbili , kome god smo mogli pomoći, mi smo pomogli, nebitno da li je to pisanje zahtjeva, molbi, žalbi, kopiranje, odjeća, obuća, hrana, školski probor, bilo šta. Nekada imam osjećaj da i Centri za socijalni rad, čak i ustanove koje su tu da pomažu, ne samo…

Fondacija „Lara“ iz Bijeljine godinama promoviše ekonomsko osnaživanje žena i žensko poduzetništvo, sa ciljem smanjenja siromaštva i diskriminacije posebno najranjivijih kategorija. Kao odgovor na sve veću stopu nezaposlenosti žena i kao jedno od rješenja za ovaj sve veći problem, nastala je Ženska zadruga u Bijeljinji. Žene iznad 40 godina, posebno žene žrtve nasilja i drugih oblika diskriminacije, veoma teško pronalaze posao. Kako bi im pomogla da se izvuku iz sive ekonomije u kojoj rade, bez osiguranja i doprinosa, zadruga im daje mogućnost da pronađu svoje mjesto na tržištu rada.

ZADRUGA KAO PRIMJER ORGANIZOVANJA ŽENA „Ženska zadruga predstavlja primjer u lokalnoj zajednici kako se određena grupa ljudi može organizovati radi obezbjeđivanja zajedničkog ekonomskog prosperiteta. Ako se povežemo sa drugim zadrugama ili sličnim organizacijama, možemo mnogo uraditi na politikama zapošljavanja u BiH. U budućnosti, cilj nam je da se prepozna ekonomija brige i socijalnih usluga kao…