četvrtak, 05 April 2018 11:09

Ešref Kenan Rašidagić: Republika Srpska nema preduslove da zaživi kao država

U medijima često kruže priče kako BiH svugdje kasni. Ako već kasnimo s usvajanjem budžeta, na putu prema EU, članstvu u NATO savezu itd., kako nas posmatraju na međunarodnoj sceni? Da li Bosna i Hercegovina predstavlja nekog značajnog igrača ili je, kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, često voli reči BiH „raspala država“? Koje su to razlike i sličnosti između težnji za nezavisnost Kosova i nezavisnost Republike Srpske? Šta bi se desilo kada bi BiH priznala Kosovo, te koja bi to strana tijela mogla utjecati na izbore 2018. godine? To su samo neka od pitanja na koje je za Interview.ba odgovorio profesor Ešref Kenan Rašidagić.

Razgovarao/la: Adin Šabić
Foto: Lična arhiva

KOSOVO VS REPUBLIKA SRPSKA "Sličnost između Kosova i Republike Srpske ogleda se u činjenici da apsolutna većina Albanaca na Kosovu i Srba u RS-u podržava otcjepljenje od država matica. S tim u vezi mora se imati u vidu da je u slučaju Kosova otcjepljenje bilo moguće i zbog teritorijalne zaokruženosti teritorije. U slučaju RS-a, dovoljno je pogledati kartu pa uvidjeti da teritorij RS-a ne prati nikakvu geografsku, ekonomsku, komunikacijsku ili bilo kakvu drugu logiku koja bi omogućila da takva teritorija u budućnosti zaživi kao država."

INTERVIEW.BA: Da li se BiH na međunarodnoj sceni počela posmatrati kao igrač ili još uvijek trebamo pomoć?

RAŠIDAGIĆ: Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država i kao takva ipso facto jeste akter na međunarodnoj sceni. Naravno da države s malim teritorijem i stanovništvom ne predstavljaju značajne, kako kažete „igrače“, budući da nemaju moć da djeluju samostalno, odnosno da na dešavanja u regiji i svijetu utječu na način kako je to slučaj s velikim državama i državama umreženim u snažne vojnopolitičke saveze.

INTERVIEW.BA: Da li se odnosi među liderima reflektiraju na odnose među državama i kako?

RAŠIDAGIĆ: Naravno da se reflektiraju. Lideri formiraju i predstavljaju zvanična stajališta svojih država na međunarodnom planu i djelovanje lidera vis-à-vis drugih država može u potpunosti izmijeniti kontekst njihovih odnosa. Dobar primjer je politika predsjednika Obame prema Iranu, koja je rezultirala postizanjem nuklearnog sporazuma u saradnji s vodećim svjetskim silama, da bi njegov nasljednik, predsjednik Trump sada taj sporazum označio katastrofalnim i prijetnjom američkoj sigurnosti. Očito je da su različiti stavovi i doktrinarni pogledi dva lidera iste države doveli do velikih promjena u odnosima Sjedinjenih Američkih Država, Irana, ali i drugih država koje su bile uključene ili su zainteresirane za ovaj sporazum, poput EU, Rusije, Saudijske Arabije, Izraela i sl.

INTERVIEW.BA: Ko je najveći globalni igrač SAD, Rusija ili Kina i zašto?

RAŠIDAGIĆ: SAD su nesporno najjači „igrač“ na globalnoj sceni danas. Međutim, razdoblje američkog unilateralizma je definitivno prošlo, i Rusija i Kina su sada u poziciji da se njihovi interesi moraju uzeti u obzir kada Amerika odlučuje o svojim vanjskopolitičkim akcijama.

INTERVIEW.BA: Da li priznavanje Kosova otvara put ka nezavisnosti Republike Srpske?

RAŠIDAGIĆ: Svaki precedent u međunarodnoj politici može se u određenim momentima iskoristiti da bi se osnažio nečiji argument. Tako se i kosovski precedent koristi kao argumentacija zagovornika osamostaljenja Republike Srpske, ili u nedavnom slučaju aneksije Krima od Ruske Federacije. Međutim, niti jedan takav slučaj ne vodi automatizmom ka nekom drugom, već razvoj događaja ovisi o kompleksnom slijedu događaja u vezi sa svakom određenom situacijom.

INTERVIEW.BA: Koje su sličnosti i razlike između težnji za nezavisnost Kosova i nezavisnost Republike Srpske?

RAŠIDAGIĆ: Pravno-formalno gledajući, razlike su u njihovom položaju unutar Jugoslavije, odnosno sada Bosne i Hercegovine. Kosovo je u jugoslavenskoj federaciji bilo autonomna pokrajina, što je predstavljalo neku vrstu sive zone u pogledu suvereniteta, budući da je ustav iz 1974. godine izrijekom suverenitet davao republikama. Republika Srpska nije svoj suverenitet unijela u novonastalu državu BiH, kako se to često tvrde političari u RS-u, već je Dayton potvrdio kontinuitet suverenosti međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a podjela na entitete predstavlja administrativnu i upravnu organizaciju države. Sličnost između Kosova i Republike Srpske ogleda se u činjenici da apsolutna većina Albanaca na Kosovu i Srba u RS-u podržava otcjepljenje od država matica. S tim u vezi mora se imati u vidu da je u slučaju Kosova otcjepljenje bilo moguće i zbog teritorijalne zaokruženosti teritorije. U slučaju RS-a, dovoljno je pogledati kartu pa uvidjeti da teritorij RS-a ne prati nikakvu geografsku, ekonomsku, komunikacijsku ili bilo kakvu drugu logiku koja bi omogućila da takva teritorija u budućnosti zaživi kao država.

INTERVIEW.BA: Koja strana tijela će imati najviše utjecaja na izbore 2018. godine?  

RAŠIDAGIĆ: Ne mislim da su izbori u BiH pod bilo čijim utjecajem, jer je ocjena i domaćih i stranih relevantnih aktera da su izbori u BiH fer, transparentni i da postoji integritet izbornog procesa. Ako mislite na utjecaj država poput Hrvatske i Srbije na određene političke stranke i grupacije u BiH, takvo nešto postoji i ne može se spriječiti jer predstavlja realnost političkog procesa u državi koju polovica stanovništva ne smatra svojom prvom domovinom i ideološki i emotivno se više veže za susjedne države koje smatra svojom maticom.