petak, 02 Februar 2018 13:38

REGISTAR PEDOFILA U BIH Jusuf Žiga: Registar pedofila izgleda nije vitalan nacionalni interes

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja nema registar pedofila, niti se zna kada će ga izraditi. Narodna skupština Republike Srpske trebala bi u februaru raspravljati o Prijedlogu zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece. No, kao u mnogim drugim slučajevima i ovo je polovično rješenje. Iz Federalnog ministarstva pravde, za interview.ba potvrđeno je da ovo ministarstvo još uvijek razmatra mogućnosti kreiranja registra pedofila, a da uvid u prijedlog zakona RS nemaju. “Ako neko misli da će zaštiti svoj entitet na način što će u istoj državi imati različite zakone, on sebi pravi medvjeđu uslugu“ – rekao je za interview.ba sociolog Jusuf Žiga.

Razgovarao/la: Adin Šabić
Foto: Lična arhiva

APSOLUTNO ZA REGISTAR “Ako se to bude registrovalo samo na jednom dijelu države BiH, bez obzira o kome se radilo, to neće biti dobro za cjelinu bh. društva i cjelinu države. Zapravo je obrnuto.“ 

INTERVIEW. BA: Da li smatrate da će postojanje registra pedofila učiniti da se građani Bosne i Hercegovine osjećaju sigurnije? 

ŽIGA: Ja spadam u one koji smatraju da takve registre treba uraditi iz dva razloga. S jedne strane oni će biti destimulativni za one koji posežu za tim stvarima, a s druge strane bit će se lakše koliko-toliko od njihovih zloupotreba odbraniti, govorim ovdje iz pozicije žrtve. Što se mene tiče smatram postojanost ovih registara opravdanim i ne slažem se s onima koji to tumače kao atak na integritet čovjeka.  

INTERVIEW.BA: Da li mislite da ako se registar pedofila uspostavi na jednom dijelu teritorije BiH, da će se počinitelji ovih djela više bazirati na nepokriveni dio teritorije BiH? 

ŽIGA:  Apsolutno!

Ako neko misli da će zaštiti svoj entitet, kanton, naciju itd. na način što će u istoj državi imati različite zakone, porezne stope, slobode ili neslobode kretanja roba, on sebi pravi medvjeđu uslugu. Ili jednostavno to radi predumišljajno iz nekih razloga koji mogu biti utilitarni ili ne znam već kakvi. Prema tome, ako se to bude registrovalo samo na jednom dijelu države BiH, bez obzira o kome se radilo, to neće biti dobro za cjelinu bh. društva i cjelinu države. Zapravo je obrnuto. 

Interview.ba saznaje!

Bez međuentitetske saradnje ni u pogledu zaštite djece!

Federalno ministarstvo pravde još uvijek nema uvida u Prijedlog zakona kojim se u Republici Srpskoj uvodi registar osoba počinitelja kaznenih djela povezanih s pedofilijom. Još uvijek nije poznato da li će institucije iz Federacije BiH imati pristup registru pedofila Republike Srpske.

INTERVIEW.BA: Šta bi još po vašem mišljenju, pored registra, moglo spriječiti pedofiliju?

ŽIGA: Kada bi društvo bilo zrelije nego što jeste i kada bi više držalo do sebe, nego što drži, i kada bismo se bavili ljudima i djecom, a naročito njihovim odrastanjem na jedan ozbiljan način, sigurno je da bismo mogli u tom smislu preventivno puno toga uraditi. 

Pošteno govoreći naša djeca su manje-više prepuštena sebi, nad njima ne bdije porodica, što je jako važno u jednom tipu patrijarhalnog društva kakvo je BiH, gdje se faktički sve oslanja na porodicu.. 

PITALI SMO MATU JOZIĆA, federalnog ministra pravde

MATO JOZIĆ: U odnosu na mogućnost uvođenja registra pedofila, odnosno osoba osuđenih za kaznena djela povezanih s poremećajem pedofilije, Federalno ministarstvo pravde još uvijek razmatra mogućnosti uvođenja ovog instituta. Po aktualnom zakonskom rješenju, postoji kaznena evidencija za sve osobe osuđene za sva kaznena djela. U skladu sa članom 227. Zakona o  kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tužilaštvima i organima unutrašnjih poslova u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuđivana, kao i nadležnim organima za izvršenje krivičnopravnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude. Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloženi zahtjev, dati i državnim tijelima ako još traju određene mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.